Koliki su bili razmjeri genocida, najbolje ilustrira podatak da je, prema Popisu iz 1948. godine, na području današnje Republike Hrvatske živjelo samo 405 Roma.
UŠTICA - Svake je
godine mjesec kolovoz obilježen brojnim uspomenama i sjećanjima. Uglavnom na
teške dane hrvatske povijesti.
Za razliku od većine drugih zatočenika ovog koncentracijskog logora, oni po dolasku u logor nisu bili identificirani po imenu, nego po broju vagona kojim su dovezeni u logor.
I ove je godine početkom kolovoza obilježen jedan poseban
dan. Naime, Međunarodni dan sjećanja na
romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen obilježava se tradicionalno
2. kolovoza kao dan sjećanja na 2897 ubijenih Roma u koncentracijskom logoru
Auschwitzu.
Taj se dan obilježava na inicijativu Saveza Roma u Republici
Hrvatskoj „Kali Sara˝, a prihvaćen je i od strane Vijeća Europe pa se i u
ostatku Europe na taj datum sjećanjima i komemoracijama obilježavaju stradanja
Roma na europskom tlu tijekom Drugog svjetskog rata.
U tim je crnim vremenima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz
suradnju ustaškog režima s nacističkom Njemačkom, doneseno zakonodavstvo unutar
kojega su usvojene i odredbe o rasnoj pripadnosti, a koje su ozakonile progon
Roma i Židova u NDH.
Tijekom srpnja 1942. godine, svi Romi s područja NDH su
deportirani u mjesto Jasenovac. Za razliku od većine drugih zatočenika ovog
koncentracijskog logora, oni po dolasku u logor nisu bili identificirani po
imenu, nego po broju vagona kojim su dovezeni u logor. Uz Jasenovac, Romi su
ubijani i u drugim ustaškim logorima i na stotinama drugih lokacija na području
današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine te u dijelovima Srbije.
Ispočetka je logor bio smješten u selu Uštica i to je mjesto
potom dobilo naziv „ciganski logor˝. Kasnije su zarobljene Rome prebacivali u
selo Gradina na drugoj obali Save, mjesto masovnih ubojstava i stradanja.
Kako nisu vođeni točni podatci o broju zatočenih Roma, a
većina Roma u to vrijeme nije bila upisana u matične knjige, školske i druge
evidencije iz toga doba, točan broj ubijenih Roma u Jasenovcu nemoguće je utvrditi.
Koliki su bili razmjeri genocida, najbolje ilustrira podatak da je, prema Popisu
iz 1948. godine, na području današnje Republike Hrvatske živjelo samo 405 Roma.
Holokaust Roma zahvatio je najveći dio Europe i rezultirao
ubijanjem, prema neslužbenim procjenama, od 220 tisuća do pola milijuna Roma. U
nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz stradalo je njih na desetke
tisuća, a jedna od najtragičnijih epizoda dogodila se u noći s 2. na 3.
kolovoza 1944. godine kada su nacisti ubili posljednju grupu od 2897 Roma.
Svake godine tih se dana na romskom groblju u Uštici
okupljaju mnogobrojni Romi i prijatelji romske zajednice odajući time počast
nevinim žrtvama.
Tako je bilo i ove godine, o čemu je redakciju portala
SBplus izvijestio predsjednik Saveza hrvatskih Roma Bajaša.
- Članovi Saveza hrvatskih Roma Bajaša i ove su godine sa
mnom kao predstavnikom Saveza posjetili Uštice pored Jasenovca kako bismo odali
počast romskim žrtvama genocida u Drugom svjetskom ratu. Spomen, prisjećanje i
odavanje počasti žrtvama je važno kako se taj događaj ne bi zaboravio. Važnost
očuvanja od zaborava je ta da nam taj događaj svima bude kao upozorenje i
primjer svega lošeg što nosi netrpeljivost zbog različitosti među ljudima koju
su, nažalost, romske kao i brojne žrtve drugih nacionalnosti platile svojima
životima. - poručio je predsjednik Saveza, Franjo
Horvat.