Život : Udruge građana

Foto: E.L./SBplus

Foto: E.L./SBplus

Foto: E.L./SBplus

• 
• 
• 

,,Žena, kao žrtva seksualnog nasilja, doživljava institucionalno nasilje kada dolazi na sud gdje se u odluci kao olakotna okolnost priznaje činjenica da je tuženik otac dvoje djece.”

VINKOVCI - Udruga za medijsku kulturu, pluralizam i komunikaciju „Press+” iz Vinkovaca organizirala je dvodnevni novinarski festival Media in Time na kojemu su sudjelovali brojni novinari, medijski djelatnici i ostali stručnjaci iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije. Žene, mediji i (ne)moć glavna su tema festivala koji je petak, 26. studenog, posvetio širenju svijesti o položaju žena zaposlenih u medijima dok je subotu, 27. studenog, obilježila panel-diskusija „Seksizam, mobing i seksualno uznemiravanje”.

Pojam seksizma i seksualnog uznemiravanja

Medijski analitičar i predavač na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Tomislav Levak, objašnjava kako je seksizam svaki oblik komunikacije (čin, riječ, slika, gesta) koji se temelji na ideji da su neke osobe, najčešće žene, inferiorne zbog svojeg spola. Seksualno ili spolno uznemiravanje može vrlo brzo prerasti u seksualno zlostavljanje jer slijedi ideju seksizma, a podrazumijeva ponižavanje, vrijeđanje, seksualne poruke ili razgovore te spolno nasilje poput silovanja. Levak ističe kako Hrvati ne prepoznaju seksizam i seksualno uznemiravanje zbog čega napade često ne prijavljuju: ,,Veliki problem je naš mentalitet jer smatramo da su prostačke šale na temelju roda u redu dok više od 80 posto mladih uopće ne prepoznaje rodne stereotipe. Takve stvari su dio naše kulture, a kada ih toleriramo postajemo i sami dio problema.” Neke skupine žena posebno su na meti seksizma, primjerice, žene iz javnog života kao što su političarke i novinarke što dokazuje činjenica da je prema Vijeću Europe čak 63 posto novinarki prijavilo verbalno zlostavljanje na radnom mjestu.

Patrijarhalni sistem i mobing

Novinarka i aktivistkinja bosanskohercegovačke nevladine organizacije Oštra Nula, Azra Berbić, smatra kako je temelj seksizma patrijarhalni sistem vrijednosti koji je duboko ukorijenjen u svima nama, ali i u institucijama: ,,Žena, kao žrtva seksualnog nasilja, doživljava institucionalno nasilje kada dolazi na sud gdje se u odluci kao olakotna okolnost priznaje činjenica da je tuženik otac dvoje djece.” Berbić također upozorava kako su u BiH registrirana svega dva slučajeva prijave mobinga, psihičkog zlostavljanja na radnom mjestu, jer ga je gotovo nemoguće dokazati s čime se slaže i nekadašnja HTV-ova novinarka, a sadašnja odvjetnica Višnja Mišin: ,,Postoji veliki problem u sudstvu i pravosuđu kada dolazi do dokazivanja mobinga jer se često vrši retraumatizacija žrtve što je podloga svakog odustajanja od kaznenog progona. Neprestano se ponavlja situacija gdje obrana okrivljenog za seksualno uznemiravanje inzistira da je dio krivice na žrtvi pa često čujemo da je žena ta koja je „izazivala”. Upravo zbog toga mi, ali i hrvatsko pravosuđe, moramo promijeniti cjelokupni pogled na žrtvu.”

,,Mediji trebaju priznati svoju odgovornost”

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, prisjeća se slučaja iz Zadra kada je sedam mladića optuženo za silovanje djevojke nakon čega je Hrvatski tjednik napisao kako je djevojka izmislila događaj i za to nije snosio nikakve posljedice. ,,Mediji prema Etičkom kodeksu novinara moraju pri izvještavanju imati poseban senzibilitet prema žrtvama. Ovakva viktimizacija uz vrijeđanje žrtve i njezine traume mora biti nedopustiva i financijski kažnjiva, a mediji i novinari trebaju priznati svoju odgovornost. Agencija za elektroničke medije dužna je sankcionirati one koji izvještavaju na ovakav način, a ni Ministarstvo kulture i medija ne bi smjelo ostati šutke.” - naglašava Zovko.

,,Sadašnji sustav ne štiti žene”

Koliko je današnji sustav uistinu apsurdan istaknula je i Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, kroz priču o kolegici koja je dala otkaz nakon što je morala prijaviti ravnatelja za seksualno uznemiravanje: ,,Uznemiravanje često dolazi s pozicije moći i nije pravedno da se ravnatelja prijavljuje povjerenicima koje on bira s time da je i konačna odluka upravo na njemu.  Potrebno je zakonima i regulativama ojačati zaštitu žena jer sadašnji sustav ne štiti žene od seksualnog uznemiravanja niti ih ohrabruje da se bore protiv zlostavljanja i da prijave zlostavljače.” Trenutno je zbog toga u pripremi anketa o iskustvima sa seksualnim uznemiravanjem kako bi se uz pomoć stručnjaka dobila surova slika stvarnosti za koju se, kaže, nada da će postati dio zahtjeva za političku promjenu.