
Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus

Foto: Ina Cirkveni/SBplus
Nordijske zemlje su dignule radni vijek, no u njima se daleko dulje i kvalitetnije živi. Također, zdravije. Podatak koji govori o zdravim godinama nakon 65 godina starosti, govori da je u Hrvatskoj taj broj godina prosječno samo pet, dok je prosjek Europske Unije deset, a u razvijenim zemljama prosjek je još veći, čak 15, 17 ili 18 godina.
SLAVONSKI
BROD - Prvi skup sindikalnih povjerenika i aktivista s područja
Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije održan je danas u
prostorijama slavonskobrodskog Radničkog doma gdje je predstavljena kampanja
Inicijative '67 je previše'.
Inicijativa
nastala od tri sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
(SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS),
zajednički su pokrenuli akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma
o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.
- Često nam iz Vlade spominju kako već neke zemlje Europske Unije imaju 66 ili 67 godina starosti za odlazak u mirovinu, ali, recimo, neće spomenuti jednu Poljsku koja je dignula na 67 pa vratila na 65. Vrlo jasno treba spomenuti da niti jedna zemlja u našem okruženju nema dulji radni vijek od 65 godina. - izjavio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Cilj
im je prikupiti dovoljan broj potpisa kako bi se u Hrvatskoj održao referendum
protiv Zakona o mirovinskom osiguranju koji su doneseni s 1. siječnjem 2019.
godine.
-
Tijekom prošle godine pokušali smo kroz socijalni dijalog i sve oblike, kako
sindikalnih akcija tako i drugih oblika sindikalnih aktivnosti uvjeriti Vladu
Republike Hrvatske i Hrvatski sabor kako ovakav prijedlog mirovinskih zakona
nije dobar. Produženje vijeka na 67 pogubno je za hrvatske radnike te je
dodatna penalizacija isto tako štetna. Međutim, izgleda da smo govorili gluhima
i slijepima. - istaknuo je Mladen Novosel predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Naime,
u ponedjeljak, 18. ožujka 2019. godine, objavljena je odluka s referendumskim
pitanjem koje je u obliku prijedloga zakona. Ako se građani izjasne prema tome
pozitivno, takav će biti i rezultat referenduma te će zakon stupiti na snagu.
Potpisivanjem
potpisnih lista građani se izjašnjavaju kako bi odlazili u punu starosnu
mirovinu sa 65 godina, a ne 67 kako je to trenutno važećem Zakonu te kako bi
odlazak u prijevremenu mirovinu bio s manjom penalizacijom, znači ne s 0,3 nego
s 0,2 posto. Što bi za raniji odlazak od pet godina u prijevremenu mirovinu
značilo trajno umanjenje od 12 umjesto sadašnjih 18 posto.
- Mi nismo zreli da bismo podizali radni vijek. Oni koji su ga dignuli, primjerice nordijske zemlje u kojima se daleko dulje i kvalitetnije živi. Također, mi smo puno manje zdravi. Podatak koji govori o zdravim godinama nakon 65 godina starosti, govori da je u Hrvatskoj taj broj godina prosječno samo pet, dok je prosjek Europske Unije deset, a u razvijenim zemljama prosjek je još veći, čak 15, 17 ili 18 godina. Znači tri pa gotovo i četiri puta dužih i zdravijih godina nego što mi imamo u Hrvatskoj. - poručio je Krešimir Sever, predsjednik SSSH tvrdeći kako je potrebno smanjiti penalizaciju jer hrvatski građani ne idu u prijevremenu mirovinu svojom voljom, nego zato što ih se poslodavci rješavaju.
Također,
ovim bi se referendumskim pitanjem vratio dugogodišnji osiguranik sa 60
godina starosti i 41 godinom staža za punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Još
jedan od njihovih ciljeva je usporiti izjednačavanje žena s muškarcima vezano
za dob odlaska u mirovinu što je Vlada ovim aktualnim zakonom ubrzala.
-
Imali smo veliku podršku u samim pripremama ove akcije, a poslije ponedjeljka i
službene objave referendumskog pitanja ta potpora ove akcije porasla je još
više. Nadamo se kako ćemo, kao i u prijašnje dvije, tri akcije, uspjeti skupiti
i više nego dovoljan broj potpisa. Upravo zato što se radi o pitanju koje je
važno za svakog hrvatskog građana. - istaknula je glavna tajnica Matice
hrvatskih sindikata Mirela Bojić dodajući kako je upravo ovo trenutak za
građane da iskažu svoj stav.
Samo prikupljanje potpisa održavat će se od 27. travnja do 11. svibnja 2019. a štandovi će biti na svim frekventnim lokacijama u gradovima i mjestima diljem cijele Hrvatske pa tako i u Slavonskom Brodu u kojemu će, sudeći prema broju ljudi koji su podržali današnji skup, biti puno potpisnika.