Hod u Slavonskom Brodu 2021. godine(Foto: Hod za život)
O 'Hodu za život' uvijek se, manje-više, govori ono što je već svima poznato. Pokušali smo zagrepsti ispod površine i saznati više.
Građani Slavonskog Broda,
Varaždina i Vinkovaca za život će hodati u subotu, 7. svibnja, u Zagrebu će
hodati u subotu, 14. svibnja, u Splitu i Imotskom, 21. svibnja, zatim u Zadru i
Pločama, 28. svibnja te u Sisku i Osijeku, 11. lipnja 2022. Uoči drugog „Hoda
za život" slavonskobrodskim ulicama, na nekoliko pitanja portala SBplus
odgovorile su Maja Fabris, glavna
koordinatorica Hoda za život u Slavonskom Brodu i Mihaela Maričević, članica organizacijskog tima Hoda za život u
Slavonskom Brodu.
SBplus: Je li Hod za život
isključiv prema onima koji misle drukčije o temama kao što je pobačaj?
HZŽ: Hod za život uključuje sve
ljude koji se zalažu za zakonsku i svaku drugu zaštitu svakog ljudskog života
od njegova početka, do kraja. Od začeća do prirodne smrti. U Hrvatskoj su
četiri medicinska fakulteta na pitanje Ustavnog suda „Kad započinje ljudski život?"
odgovorila – začećem. Isto tako, iskustvo i znanstvena istraživanja potvrđuju
da je za brigu o nerođenom i rođenom djetetu ključna ljubav. Ljubav i briga o
trudnici, djetetovoj majci te ljubav majke i oca prema nerođenom djetetu. Baš
kao i potpora obitelji i lokalne, društvene zajednice. Isto vrijedi i za stare
ljude. Oni koji su okruženi ljubavlju i brigom svoje djece i obitelji sigurno
ne zazivaju smrt. Dakle, ukratko, Hod za život potiče na razmišljanje, poziva
na sučeljavanje argumenata i svojim volonterskim radom pruža potporu svakom
djetetu – rođenom i nerođenom i njegovu ocu, majci i cijeloj obitelji.
SBplus: Vrijeđa li Hod za život
osjećaje onih koji su se na takvo što poput pobačaja već ranije odlučili?
HZŽ: Među volonterima i
sudionicima Hoda za život ima dosta žena i muškaraca, majki i očeva koji su
imali tragično iskustvo pobačaja. Upravo su oni najmotiviraniji pomoći drugima
da ne ponove njihovo strašno iskustvo prekida života svog sina ili kćeri.
Istina o ljudskosti nerođenog djeteta i nastojanje da se drugima pomogne ne
vrijeđa osjećaje, upravo suprotno - zalječuje rane. Više puta sam imala priliku
čuti žene koje su imale pobačaj kako kažu: „Da sam ja znala onda ono što danas
vidim na fotografiji i ultrazvuku, ne bih pobacila." Ili, „Da me barem netko
podržao, da mi je barem netko rekao – nemoj pobaciti – ja to ne bih učinila”.
Jako su nam na srcu upravo te žene. Čekamo ih raširenih ruku da nam se
pridruže.
SBplus: Tko sve sudjeluje u
Hodu? Je li za to nužno biti vjernik?
HZŽ: Među ljudima koji su
uključeni u Hod ima ljudi raznih dobi, obrazovanja, zanimanja, vjerske i
nacionalne pripadnosti. Građani se uključuju na razne načine - neki doniraju
novac, neki svoja znanja i vještine. Neki poste i mole na nakanu zakonske i
svake druge zaštite svakog čovjeka u Hrvatskoj, drugi volontiraju u
organizaciji samog Hoda. Svima nam je zajedničko da razumijemo da smo kao
građani koji živimo u demokraciji suodgovorni za to da zakoni štite
najranjivije, najslabije u našem društvu. A svi mi ljudi povezani smo
zajedničkom stvarnošću da nam tih prvih devet mjeseci života, još intenzivnije
nego inače u životu, trebaju ljubav i zaštita naše majke, oca i cijelog
društva. Nas dvije smo dobile tu zaštitu. Da nismo, danas ne bismo vodile ovaj
razgovor. Želimo to omogućiti i drugima.
SBplus: Kako vidite/zamišljate
opću sliku i poruku koju Hodom šaljete? Komu se njime obraćate?
HZŽ: Obraćamo se svima koje
zanima čuti istinu – da je čovjek najveća vrijednost i da je život zakon! To je
i geslo ovogodišnjeg Hoda za život. Hod za život dobiva veliku podršku,
reakcije su sjajne i pozitivne. Želimo stvoriti optimizam i u Slavonskom Brodu,
potaknuti aktualnu vlast da ulaže u mlade ljude, u obitelji, u obrazovanje i
radna mjesta, omogućiti majkama fleksibilnije radno vrijeme te omogućiti svim
ljudima koji žele imati djecu, obitelj, da to mogu imati uz konkretniji
društveni i ekonomski napredak. Smatramo da je iznimno važna dostupnost
istinitih i točnih informacija o razvoju nerođenog djeteta i posljedicama
pobačaja za majku. Znanost je dokazala da je život svakog od nas započeo
začećem. Činjenice su da djetetu srce kuca od 18. dana, da su od 8. tjedna od
začeća formirani svi organi, da s 9 tjedana nerođeno dijete ima otisak prsta, a
da se s 12 tjedana dijete smiješi. Tužna je činjenica da kod pobačaja dijete
osjeća bol. Dužnost nam je biti glas onih čiji glas se ne čuje. Život je
neprocjenjivo vrijedan. Svaka osoba, u svim etapama ljudskog rasta i razvoja,
ima temeljno dostojanstvo te zaslužuje poštovanje i zaštitu.
SBplus: Ograđujete li se od
ekstremnih stajališta ili smatrate da pobačaj nema opravdanje ni u kojem
slučaju?
HZŽ: Mi iznosimo svoja
stajališta. A naše stajalište je utemeljeno u znanosti i ljudskosti, poštovanju
temeljnog ljudskog prava – a to je pravo na život. Znanost kaže da čovjekov
život započinje začećem. Mi se zalažemo za njegovu zaštitu. Pobačaj predstavlja
prekid života konkretne osobe – neponovljivog ljudskog bića – dječaka ili
djevojčice. Svako to dijete ima pravo na život. I nijedna se žena ne bi trebala
naći u situaciji da prekine život svog djeteta. Razumijemo da se majke,
trudnice mogu naći u teškim okolnostima. I zato smo tu da pomognemo pronaći
ljudska rješenja za ljudske situacije. U Hrvatskoj se za jedno dijete koje se
može posvojiti natječe najmanje šest bračnih parova. Ima puno ljudi koji su
spremni voljeti i prihvatiti dijete. Dobitnica Nobelove nagrade za mir, Majka
Tereza je prilikom primanja Nobelove nagrade izjavila da se protiv pobačaja
treba boriti posvajanjem („fight abortion with adoption”). To je samo jedno od
rješenja koja štite i majku, od psihičkih i fizičkih posljedica pobačaja, i
njezino dijete.
SBplus: Zašto je tradicija Hoda
u Slavonskom Brodu tako kratka?
HZŽ: Prvi Hod za život održan
je u Zagrebu 2016. godine, zatim su se u sljedeće tri godine pridružili najveći
hrvatski gradovi – Split, Osijek i Rijeka, a onda odmah i mi. Tako da mislim da
se Slavonski Brod brzo uključio. Rekla bih da je tradicija kratka, ali slatka.
SBplus: Nailazite li na otpor u
nekim sredinama, možda i na negativne reakcije / grube komentare? Kako se s
time borite i nosite?
HZŽ: Da, to ste dobro
primijetili da zagovornici pobačaja znaju biti agresivni i iznositi uvrede. To
je razumljivo – kad nemaš argumenata onda ostaje samo etiketiranje i osobni
napad. Isto tako, ne trebamo gubiti iz vida da iza pobačaja stoji cijela
industrija zarade koja ostvaruje veliku financijsku korist na nesreći žena i
djece. Moja je prijateljica bila na Hodu za život u Zagrebu prošle godine pa mi
je rekla da su prosvjednici protiv Hoda dizali srednji prst i uzvikivali psovke
na povorku punu žena i djece. Mislim da to najviše govori o onima koji se tako
ponašaju.
SBplus: Pobačaj je kao tema
uvijek u vašem fokusu, ali koje su druge misli i ideje koje pronosite ovakvom
vrstom aktivizma?
HZŽ: Zalažemo se za pravo
liječnika, farmaceuta i medicinskog osoblja na priziv savjesti i podupiremo sve
veći broj ginekologa koji ne žele raditi pobačaj, jer smatraju svojom
liječničkom obavezom štititi oba svoja pacijenta – i majku i dijete.
Uključujemo se u zahtjeve da se ženama koje razmišljaju o pobačaju osigura da
vide ultrazvučnu snimku svog djeteta i dobiju točne informacije o bebi koju
nose. Da im se pruži ekonomska i svaka druga pomoć i potpora. Zakonska zaštita
nerođenog djeteta je iznimno važna – jer ona ne samo da štiti djecu, ona isto tako
smanjuje udio žena u društvu koje imaju strašno iskustvo pobačaja. Ovih nas
tjedana strašan rat u Ukrajini, ubijanje ljudi koje svaki dan gledamo na
televiziji živo podsjeća koliko je važno graditi kulturu života nasuprot
nekulturi smrti.