Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Foto: Ž.G./SBplus
Nakon gotovo četiri desetljeća rada, Mirko Botica osjeća se prevarenim. Njegova zamršena priča zanima malokoga, a mirovinski sustavi dviju zemalja ne pronalaze rješenje za njegovu situaciju.
SLAVONSKI BROD - Mirko
Botica, 65-godišnjak iz Trnjanskih Kuta koji je više od dva desetljeća
proveo na radu u Švicarskoj, u poznim se godinama suočio s mirovinskim
sustavima obje zemlje. Zbog neostvarenih prava, smatra ih jednako korumpiranima
i nepravednima. S obzirom na to da nam je detaljno prepričao posljednjih pet
godina svog života te u tančine opisao sve pravno-administrativne bitke koje
vodi, pokušat ćemo čitateljima ukratko predstaviti njegovu priču.
Prije radnog iskustva u
Švicarskoj, Botica je u Đuro Đaković Montaži ostvario staž od 16 godina i 11
mjeseci. U rujnu 2011. godine teško je nastradao u nesreći na švicarskom radnom
mjestu, nakon čega jedno vrijeme nije mogao ni hodati. Stoga je - barem je tako
mislio - imao prava na mirovinu u koju će biti uračunato radno iskustvo iz obje
države, ali i spomenuto stradavanje. No, pojavili su se problemi koji su pokazali
kako svi njegovi zahtjevi neće biti ispunjeni tako lako.
Radi jasnoće, najprije navodimo
kronologiju događaja ovog slučaja izdvojenu iz pisma kojim se ministar Josip Aladrović, u rujnu prošle godine,
očitovao Mirku Botici na njegove
prigovore. Riječ je o tijeku Mirkova postupka u Hrvatskom zavodu za mirovinsko
osiguranje.
- Rješenjem područne službe
Zavoda u Osijeku od 21. svibnja 2020. godine, odbijen Vam je zahtjev za
priznavanjem prava na invalidsku mirovinu podnesen 24. travnja 2020. godine, uz
obrazloženje da Vam je rješenjem Područne službe Zavoda u Zagrebu od 30.
svibnja 2018. godine priznato pravo na razmjerni dio starosne mirovine za
dugogodišnjeg osiguranika, počevši od 25. siječnja 2016. godine. Što se tiče
gore provedenog postupka, podsjećamo da Vam je Zavod uputio dopis 28. ožujka
2019. godine, na koji Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne
politike nije imalo primjedbi. Nadalje, na rješenje Područne službe Zavoda u Osijeku
od 21. svibnja 2020. godine uložili ste žalbu koja je, rješenjem Središnje
službe Zavoda od 22. rujna 2020. godine, odbijena kao neosnovana, uz
obrazloženje da ste od 25. siječnja 2016. godine korisnik starosne mirovine za
dugogodišnjeg osiguranika. Zakonom o mirovinskom osiguranju nije propisana
mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu nakon ostvarivanja prava na
starosnu, prijevremenu starosnu, odnosno, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg
osiguranik... - stoji u dijelu pisma kojeg potpisuje ministar Aladrović.
Iz tog je ministrovog pisma vidljiv
tek dio Mirkovih problema. Naime, on smatra kako su mu netransparentnost i
aljkavost sustava te (ne)namjerno falsificiranje/izmjena dokumentacije uskratili
pravo na invalidsku mirovinu.
- Zahtjev za hrvatsku mirovinu
podnio sam krajem 2015. godine. U travnju 2016. on je odbijen zbog nedovoljnih
godina staža. Tada još nisam razumio o čemu se radi. Tek 2018. godine dobio sam
rješenje o prijevremenoj starosnoj mirovini pa se žalio na odluku. Naime,
rješenje je protuzakonito jer se odnosi na ugovor E205 CH koji ne postoji. Kako
u Hrvatskoj imam radni staž veći od 16 godina, pripadam pod ugovor CH-ERU-207.
Nisam ga htio potpisati bez točne dijagnoze. U dokumentaciji, između ostalog, stoji
kako sam u Švicarskoj bio osiguran do kraja 2015. godine, što također nije
točno.- za SBplus kazao je Mirko Botica, naglasivši kako su problemi počeli od spomenute
nesreće na radnom mjestu. U otpusnom pismu, tvrdi, nije bilo dijagnoze, a zbog
pogrešnog liječenja, prema njegovim je riječima, došlo i do krivotvorenja švicarske dokumentacije te, kako to
naziva, „krađe police osiguranja". Naime, broj police - prema njegovim
tvrdnjama - preuzet je s kartice poništene još 2009. godine.
Botici je, dakle, u međuvremenu
odobrena mirovina, ali temeljem te - kako je naziva - 'falsificirane' dokumentacije. On, naime, nije
želio ostvariti prijevremenu starosnu, nego invalidsku mirovinu. No, kako mu je
prva odobrena prije druge, a osoba koja je već korisnik imovine ne može
ostvariti novo pravo na invalidsku mirovinu - našao se u pravnom škripcu.
- Moj ugovor s poslodavcem
uopće nije ugovor koji se navodi u dokumentaciji. Riječ je o različitim
člancima istog zakona (319. i 321.). Naglašavam to jer ne želim biti dio
njihove predstave i posla odrađenog na brzinu. - kazao je Botica. Korijen
njegovog problema očigledno je u Švicarskoj, gdje je moguće da su pogriješile
bolnička ustanova u kojoj je bio hospitaliziran ili, pak, osiguravateljska
kuća. U svakom slučaju, Botica tvrdi kako je u rukama držao netočnu
dokumentaciju.
Na putovanju prema pravdi i
borbi protiv vjetrenjača, Botica se obratio svima - švicarskim i hrvatskim
sudovima, Europskom sudu za ljudska prava, ministrima, premijeru,... No, čini
se kako za ovu pomalo zamršenu priču nitko nema vremena.
- Ovo je priča o jednom
ubojstvu. To ne kreće od dna, nego od vrha, od Europske komisije. Premijer Andrej Plenković i ministar Josip Aladrović samo su kotačići korumpiranog sustava. U ožujku
ove godine poslao sam žalbu visokom Upravnom sudu Republike Hrvatske. -
zaključuje naš ogorčeni sugovornik.
Kako pojedinačne slučajeve ne
smiju komentirati, iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje opširno su nam
pojasnili detalje koje je u cijelosti moguće pročitati u našoj galeriji
fotografija, a mi u nastavku prenosimo samo dio:
„Radi zaštite osobnih podataka
nismo u mogućnosti detaljnije komentirati konkretan predmet iz Vašeg upita, ali
možemo načelno istaknuti sljedeće. Uz svaki zahtjev za ostvarivanje prava na
mirovinu podnositelj zahtjeva je dužan dostaviti i propisanu dokumentaciju, a
kad se radi o osiguranicima koji su radili u inozemstvu obavezni su dokazi o
navršenim razdobljima osiguranja u drugim državama s kojim Hrvatska primjenjuje
neki od instrumenata koordinacije. Ako podnositelj zahtjeva ne posjeduje pisani
dokaz o radu u inozemstvu, u zahtjevu treba navesti naziv poslodavca, sjedište
i adresu te razdoblje zaposlenja. Bez navedenih podataka, postupak utvrđivanja
staža u inozemstvu je otežan, odnosno, trajat će znatno duže no što je inače
potrebno. Također, važno je naglasiti kako, prema članku 56. Zakona o
mirovinskom osiguranju, pravo na invalidsku mirovinu ostvaruju osiguranici.
Navedena odredba ne odnosi se na korisnike, odnosno, osobe koje su pravomoćnim
rješenjem već ostvarile pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. -
stoji u dijelu odgovora HZMO-a.
Zanimljiv je i dio odgovora
koji se može preslikati upravo na slučaj Mirka Botice: „Što se tiče osiguranja
za slučaj nesreće na radu ili profesionalne bolesti (tzv. profesionalni
rizici). opće je pravilo da se pravo na davanja stječe samom činjenicom
nastanka osiguranog slučaja, pri čemu nije od značaja postojanje određenog
mirovinskog staža, već je dovoljno samo svojstvo osiguranika u trenutku
nesreće. Teret davanja za nesreće na radu pada na osiguranje države u kojoj je
došlo do te nesreće, što znači da za isti osigurani slučaj pripada pravo,
odnosno, davanje iz osiguranja samo jedne države.". Dakle, Švicarska je jedina
zemlja koja je gospodinu Botici trebala isplatiti odštetu za nesreću na radnom
mjestu iz 2011. godine, ali je očigledno neriješen odnos poslodavca i radnika,
doveo i do kasnijih problema u ostvarivanju prava na imovinu. I to ne bilo
koju, nego onu invalidsku koju je tražio naš sugovornik. Odluku o zahtjevu za
takvom mirovinom u Švicarskoj, donijet će tamošnje mirovinsko osiguranje, no -
s obzirom na dokumentaciju kojom Botica trenutno raspolaže - ono će teško biti pozitivno.
Čini se kako je Mirko Botica
još jedna žrtva neumoljivog svijeta birokracije koji - nažalost - ni u ovom slučaju nema drugog izbora no držati
se slova na papiru. A kako znamo da papir trpi svašta, potencijalne pogreške koje su
'natipkane' i unesene tko zna kad i tko zna gdje, očigledno su dovele do
daljnjih zavrzlama iz kojih je sada gotovo nemoguće izvući se.