U krugovima: Bogdan Maljković, Vera Đukić, Nada Radošević(Foto: SBplus)Bili su djeca-borci, ali i danas vjeruju u ideale koje su tada nosili u srcu.
SLAVONSKI BROD - Na Dan antifašističke borbe koji je, prema Zakonu
o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, na listi
onih koje „spajamo" s vikendom kako bismo dobili 'mini-godišnji odmor', „kao
papige" ponavljamo kako se danas sjećamo 22. lipnja 1941. godine, kada je u
šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to,
naglašavamo uvijek, prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u
ovom dijelu Europe.
Tijekom četverogodišnjeg partizanskog ratovanja borci NOR-a
dali su ogromne ljudske žrtve u cilju oslobađanja Republike Hrvatske od nacizma
i fašizma.
Samo u borbama za oslobođenje
Slavonskog Broda (travanj 1945.) koje su se vodile sedam dana, poginulo je 257
boraca NOR-a, a ranjeno njih 400. Neprijateljskih vojnika poginulo je 528,
ranjeno 1150, a zarobljeno je oko stotinu časnika i vojnika.
Slavonski Brod poseban je po tomu
što u njemu i danas živi troje ljudi koji svjedoče tim teškim vremenima.
- Ja sam bio partizan, tada tek
dijete i balavac, a sudjelovao sam u velikim krvavim borbama. Tada sam imao
samo četrnaest godina, a bio sam pripadnik 12. slavonske brigade. Sjećam se ranjavanja
u predio vrata i mora leševa. Kasnije su nas povukli, mlađa godišta išla su u
Mađarsku. - za SBplus kazaoje u travnju 2018. godine Brođanin Bogdan
Maljković, jedan od posljednjih preživjelih boraca NOR-a u Hrvatskoj koji,
zbog narušenog zdravlja više ne sudjeluje u danima obilježavanja sa svojim
prijateljima.
SBplus je 2017. godine razgovarao i s dvjema živućim članicama Saveza komunističke omladine Jugoslavije te sudionicama
NOB-a, 95-godišnjom Nadom Radošević i 90-godišnjom Verom Đukić.
- Radnički je pokret u Brodu bio jako snažan. Osim prijeratnog
radničkog tribuna Đure Đakovića, tu
su bili Đuro Salaj, Zlatko Šnajder, Ivan Krndelj,... revolucionari, pokretači ustanka i antifašističke
borbe 1941. godine. Njih nije iznenadio raspad Kraljevine Jugoslavije i
okupacija zemlje, organizirali su se i već početkom srpnja iste godine osnovali
Vojni komitet pripremajući ustanak. Tu su bili i braća Mišković, Sertić,
Klaričić, Lalić, Brezičević, Nada Božić, Anka Bujak,... To su samo neki od
brojnih Hrvata, komunista u Slavonskom Brodu, a bilo ih je puno u Kindrovu,
Podvinju, Slobodnici, Varošu, Lužanima, Toplju, Perkovcima koji su spremno
krenuli u općenarodni ustanak 22. lipnja 1941.godine. - prisjetile su se za
SBplus dugogodišnje prijateljice.
Sjećaju se i teških posljedica
neizvjesnih i krvavih borbi.
- Brod je bio partizanski grad,
što potvrđuju i dvije formirane brigade (25. i 4.) koje nose ime grada Broda.
Iz Podvinja je poginulo 80 mladića, iz Brodskog Vinogorja mnogi se nisu vratili.
- kazale su.
Iz iskaza danih komisijama za utvrđivanje zločina, također
saznajemo puno o žrtvama. Prema tim opisima, ubijanja na kućnom pragu bila su
jednako strašna i masovna kao ona u logorima. Žrtve nisu pokapane i ne može se
dokazati njihov točan broj, ali se zna koliko je ljudi na tom području bilo
prije rata, a koliko nakon njega. Žena rođena 1936. godine, koja je u vrijeme
Drugog svjetskog rata bila devetogodišnja djevojčica, svjedočila je o tomu kako
su leševi danima plutali Savom.
U oslobođenju Slavonskog Broda, na
strani NOB-a sudjelovale su 11. divizija, 5. kozarska brigada, 8. crnogorska
brigada, 12. krajiška brigada, 1. konjička brigada i tenkovska brigada. Na
strani neprijatelja, pak, borile su se Komanda 34. njemačkog korpusa, dijelovi
16. i 47. puka 22. njemačke divizije, dijelovi 3. ustaško-domobranske divizije
i dijelovi 7. SS divizije. Borci NOB-a ušli su u grad oko 23 sata, 20 travnja
1945.
Grad Slavonski Brod imao je 78
nositelja spomenice NOB-a, pet narodnih heroja, dvije brigade i Diljski
partizanski odred.