Ilustracija(Foto: SBplus)Dok mnogi kritiziraju stanje zagrebačkih zgrada koje nisu odoljele potresu jer u njih desetljećima nije ulagano, pitanje je kako bi u takvoj situaciji prošle brojne slavonskobrodske stambene zgrade na više katova,čija ratna oštećenja, stara trideset godina, još uvijek nisu sanirana.
SLAVONSKI BROD - Iako je Ministarstvo graditeljstva i
prostornog uređenja, u prvom kvartalu ove godine trebalo objaviti šesti po redu
Poziv za dostavu projektnih prijedloga energetske obnove višestambenih zgrada,
do toga još uvijek nije došlo.
- Obavještavaju se potencijalni prijavitelji, kao i ostala
zainteresirana javnost, o daljnjoj odgodi objave Poziva na dostavu projektnih
prijedloga „Energetska obnova višestambenih zgrada" do stabilizacije
epidemiološke situacije u zemlji izazvane epidemijom bolesti COVID-19. O novom
terminu objave Poziva, kao i o svim ostalim relevantnim novostima vezanim uz
Poziv, javnost će biti pravovremeno obaviještena putem mrežne stranice
Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. - poručili su ovaj tjedan iz
Ministarstva.
S obzirom na ozbiljnu borbu s koronavirusom koja bi, čini
se, mogla biti nastavljena u jesen, Europska bi unija vrlo lako mogla sredstva
namijenjena povećanju energetske učinkovitosti objekata 'prebaciti' u
'korona-kasicu'.
Neke županije, poput Brodsko-posavske, već su odlučile kako
će u provedbu 'ići' samo oni projekti koji su već planirani i za koje su
sredstva ostvarena. Pisali smo o nastavku energetske obnove triju novogradiških
škola, ali u financijskim mjerama Županija je ranije objavila kako će „uslijed
ograničenog fiskalnog potencijala Proračuna smanjiti/obustaviti sve aktivnosti,
programe i projekte koji nisu neophodni, a poglavito na području: Zaštite
prirode i okoliša; Energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, komunalne
infrastrukture i prometa (…).".
Neke stambene zgrade u Slavonskom Brodu, poput one u
Supilovoj, ranijih su se godina upustile u energetsku obnovu za koju je potrebna
složnost 75 posto stanara. Kada dođe do realizacije projekta, odnosno, njegovog
financiranja, većina stanara odlučuje se za kreditno zaduženje. Bitno je
naglasiti kako banke provjeravaju naplativost pričuve koja u zadnja tri mjeseca
također mora iznositi 75 posto.
Zbog neispunjavanja uvjeta ili, pak, nesložnosti stanara,
broj slavonskobrodskih zgrada koje su energetski obnovljene sufinanciranim
sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u Slavonskom Brodu zasad
iznosi tek devet, mada je znatan broj onih koje i dalje 'vape za obnovom'. Ipak,
na novu će priliku morati pričekati neka bolja vremena.
O zgradama u samom središtu grada koje hitno trebaju obnovu SBplus ranijih je godina pisao OVDJE. Dok mnogi kritiziraju stanje zagrebačkih zgrada koje nisu odoljele potresu jer u njih desetljećima nije ulagano, pitanje je kako bi u takvoj situaciji prošle brojne slavonskobrodske stambene zgrade na više katova,čija ratna oštećenja, stara trideset godina, još uvijek nisu sanirana.