„Glupačo!“, „Debeli!“, „Čoravi!“, „Klempo!“, „Štreberčino!“, „Žgoljo!“, „Prištavice!“ - sve su to pogrdni nazivi kojima djeca nerijetko 'časte' jedni druge, ne razmišljajući previše o tomu što osjeća onaj komu su te uvrede upućene.
SLAVONSKI BROD - Svake godine, zadnje srijede u veljači,
obilježava se Dan ružičastih majica. To je dan kada, odijevanjem ružičaste
majice, podsjećamo na slučaj dječaka u Kanadi koji je, zbog boje majice, postao
žrtvom vršnjačkog nasilja.
Đaci Osnovne škole „Ivana Brlić Mažuranić", točnije 5. b sa
svojom razrednicom Marijom Bilić, snimili su poučni video i potrudili se da upamtimo sve poruke tog Dana.
„Glupačo!", „Debeli!", „Čoravi!", „Klempo!", „Štreberčino!",
„Žgoljo!", „Prištavice!" - sve su to pogrdni nazivi kojima djeca nerijetko
'časte' jedni druge, ne razmišljajući previše o tomu što osjeća onaj komu su te
uvrede upućene.
Brodski osnovnoškolci spremno su ih zamijenili porukama „Ne
tračaj me!", „Ne odbacuj me!", „Pruži mi ruku!", „Prihvati me kakav jesam!", „Pomozi
mi!", „Ne udaraj me!", „Nađi dobro u meni!",...
- Nažalost, svaki dan u školama diljem Hrvatske, Europe i
svijeta djeca trpe. U 5. b razgovarali smo o svemu što nas boli, zbog čega
trpimo i odlučili smo o tome snimiti kratki video. Pogledajte i izaberite i vi
vrijednosti koje ćemo se i mi potruditi birati svaki dan, a ne samo u zadnjem
tjednu veljače! - poručili su.
Unicef je, uoči pripreme kampanje i programa u Hrvatskoj, prije gotovo dva desetljeća, proveo istraživanje Olweusovim upitnikom na manjem uzorku zagrebačkih osnovnih
škola (Elez, K., 2003.) koje je pokazalo kako 20 posto djece trpi učestalo
nasilje, a 17 posto djece priznaje da čini nasilje. Iz toga se moglo zaključiti
kako je oko 100.000 djece u Hrvatskoj izloženo vršnjačkom zlostavljanju i da
smo, nažalost, i u tom pogledu sasvim nalik drugim razvijenijim zemljama u
svijetu.
Kome i kako prijaviti nasilje među djecom i gdje zatražiti
pomoć?
Sukladno čl. 132. Obiteljskog zakona (NN, br. 103/15, 98/19)
svatko je dužan prijaviti centru za socijalnu skrb povredu djetetovih osobnih i
imovinskih prava. Povreda osobnih prava podrazumijeva osobito: tjelesno ili
mentalno nasilje, spolne zlouporabe, zanemarivanje ili nehajno postupanje,
zlostavljanje ili izrabljivanje djeteta.
Saznanje o nasilju među djecom i mladima možete prijaviti
policijskim postajama, centrima za socijalnu skrb i odgojno-obrazovnim
ustanovama koji su dužni postupati po zaprimljenoj prijavi nasilja te međusobno
surađivati.
Stručna pomoć ili savjetovanje u slučaju nasilja među djecom
pruža se žrtvi i počinitelju nasilja, a mogu je pružati djelatnici stručni
djelatnici škole ili stručni radnici centara za socijalnu skrb. Centri za
socijalnu skrb dužni su ispitati obiteljske prilike počinitelja nasilja te
izricati odnosno predložiti izricanje obiteljsko-pravnih mjera propisanih
Obiteljskim zakonom. Također, djeci i roditeljima može se priznati pravo na
uslugu savjetovanje i pomaganja u centru za socijalnu skrb ili pri drugim
pružateljima socijalnih usluga.
Potresan video koji upozorava na probleme svakog vremena i
generacije, a ne samo današnjice, moguće je pogledati u nastavku.