NAKON što ga je nakratko odgodila korona, ovaj tjedan počelo je drugo poluvrijeme kurikularne reforme ili, barem, rasprave o njemu fokusirane na cjelodnevnu nastavu.
Osnovni razlog produženja boravka u školi su jednaki uvjeti učenja i odgoja za svu djecu - bez obzira na socioekonomske razlike, kao i poboljšanje njihovih općih rezultata.
Hrvatski sustav obveznog obrazovanja obuhvaća najmanji broj nastavnih sati te, stoga, rezultira učenjem kod kuće, plaćanjem instrukcija i problemom skrbi za djecu dok su roditelji na radnom mjestu.
Osim toga, u ishodima obrazovanja uočena je velika nejednakost jer ovisi o socijalnom statusu i stručnoj spremi roditelja. Stoga stručnjaci smatraju kako bi sva djeca u školi trebala boraviti duže.
Osnovnu razinu matematičke pismenosti ne postiže gotovo 45 posto učenika iz najnižeg socioekonomskog kvartila, dok više od polovine učenika iz skupine s najlošijim rezultatima potječe upravo iz tog društvenog sloja.
Prvi scenarij unapređenja trenutnog stanja je devetogodišnja osnovna škola, drugi podrazumijeva produljenje školskog sata sa 45 na 60 minuta, a trećem je scenariju cilj dostizanje europskog prosjeka u broju sati obvezne nastave od 7500 sati (povećanje tjednog broja sati sa 18 na 28).
Cjelodnevna nastava za osnovnu školu počinjala bi u osam sati i do 12.30 trajala bi redovita obvezna nastava, potom bi uslijedili ručak i igra te boravak na svježem zraku do 13.30, a nakon toga bi učitelji do 15 sati provodili obvezni izborni program, dopunsku i dodatnu nastavu. Poslije toga bi do 17 sati bili usmjereni na neobvezni program (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti) koji bi učenici mogli pohađati i u drugim ustanovama, odnosno, izvan svoje matične škole.
To bi, dakako, podrazumijevalo povećanje norme nastavnika i godišnje povećanje financiranja obrazovanja iz državnog proračuna na 150 milijuna eura. Bili bi potrebni i dodatni učitelji, pomoćnici u nastavi, kuharice i drugo osoblje škole.
Sljedeće godine trebala bi početi eksperimentalna faza, dok bi 2023. nastupio početak pune implementacije koja bi u cijelosti zaživjela do 2027. godine.
Iz Ministarstva su, pritom, naglasili kako cjelodnevna nastava nije produženi boravak, nije samo nastava u jednoj smjeni, nego povećava kvalitetu i osigurava jednake prilike svima. Rasprava koja je u tijeku pokazat će što o svemu misle roditelji.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -