Težeći idealizmu i utopiji, Vera Fischer oblikovala je na kraju svog stvaralačkog puta jednostavan i znakoviti križ pomirenja Židova i kršćana.
SLAVONSKI BROD - Obilježavajući 100-godišnjicu rođenja Branka
Ružića, koji je oporučno rodnom gradu ostavio sva umjetnička djela, u istoimenoj Galeriji u ponedjeljak
4. ožujka bit će otvorena izložba slikaVere Fischer, pod nazivom „Izložba bez šminke".
„Izložbom želimo evocirati
vrijeme 60. godina 20. stoljeća, kada je i sam Ružić stvorio svoja antologijska
djela. Vera Fischer živjela je i stvarala jedno vrijeme u Voćarskoj ulici, baš
kao i Ružić i brojni drugi umjetnici čiji radovi su u galerijskom postavu"
najavljuje ravnateljica brodske Galerije umjetnina, Romana Tekić.
Autorica izložbe je Branka Hlevnjak, koja se dugi niz godina
bavi Verom Fischer. Na izložbi će biti izloženi Verini crteži iz 61. godine,
nekoliko skulptura iz rane faze, kao i fotografije njezinih umjetničkih akcija.
Vera Fischer i rodbinskim vezama je bliska Slavonskom Brodu; naime, majka Vere
Fischer, Latica Klein potječe iz Slavonskog Broda.
Rad Vere Fischer po svojoj originalnosti i slobodnoj
interpretaciji suvremenih kretanja od šezdesetih godina prošlog stoljeća do 2009. blizak je umjetničkim
razmišljanjima Branka Ružića.
Vera Fischer (Zagreb, 27. siječnja 1925. - Zagreb, 14.
srpnja 2009.) za sebe je tvrdila da je vječni putnik, onaj koji ljubi zemlju,
voli vidjeti, doživjeti, zadovoljiti znatiželju, istraživati i otkriti humor.
Prvu skulpturu napravila je u pijesku 1943. kada su ih iz koncentracijskog
logora Kampor na Rabu, prije pada Italije, talijanski čuvari vodili na kupanje,
i nju je odnijelo more. Tada je shvatila
da želi postati kiparica, što će ostvariti diplomiravši 1951. na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prihvatila je činjenicu da stvaralaštvo ne
mijenja svoju duhovnu narav bez obzira na prolaznost djela, navodi Tekić.
Vera Fischer ostavila je
svijetom rasuti opus koji upotpunjuje praznine u povijesti hrvatske suvremene
umjetnosti od 1953. do 2009. po ključu ženskog pisma, fetišizma,
Ich-forme, alternativne retorike i
oblikovanja. Težeći idealizmu i utopiji oblikovala je na kraju svog
stvaralačkog puta jednostavan i znakoviti križ pomirenja Židova i kršćana.