Foto: Ina Cirkveni/SBplus
Foto: Ina Cirkveni/SBplus
Foto: Ina Cirkveni/SBplus
Foto: Ina Cirkveni/SBplus
Foto: Ina Cirkveni/SBplus
Foto: Ina Cirkveni/SBplus
- Ako netko nije u osnovnoj školi savršeno naučio matematiku, to može i kasnije. Osim toga, on može biti vrlo koristan i dio uglednog društva i bez savršenog znanja matematike. No, ako se netko nije na vrijeme zdravo emotivno formirao, on to nikad neće biti. - poručio je Krilić.
SLAVONSKI BROD - Hrvatski književnik i scenarist Zlatko
Krilić, autor petnaestak knjiga koje pripadaju dječjoj književnosti
iako on sam kaže kako nikad nije pisao za djecu i mlade već o
djeci i mladima, a najviše o vlastitom djetinjstvu - danas je u prostoru Gradske
knjižnice govorio o svojim razmišljanjima o lektiri, posebice kako i zašto je
lektira potrebna. Sve to u okviru programa obilježavanja Svijeta bajki Ivane Brlić Mažuranić.
- Ovo je jedan razgovor, jedno 'ćaskanje' na temu lektire. Reći ću što mislim jer se cijeli radni vijek bavim time. Ne kanim govoriti sa
pozicije književnika koji je interesno vezan za lektiru, nego sa pozicije čovjeka
koji promišlja o problemima mladih i odnosima prema knjizi cijeli život. -
kazao je Zlatko Krilić.
Kako on tvrdi, lektira bi trebala biti radost školovanja,
što i sami znamo kako nažalost nije. Učenicima je hrvatski jezik omraženi
predmet pa tako i lektira.
- I meni je bio mrzak dok sam bio u školi. Ne kažem da je
kriva nikakva kurikularna reforma, niti su profesori krivi, niti učenici, nego
naprosto izostanak smišljene strategije čemu lektira uopće služi. A kako je to
podcijenjeno i zgurano u stranu, dovoljno je pogledati koja je satnica namijenjena
za to, to je sramotno. - objasnio je Krilić.
Na pitanje na koji način se to uopće može i hoće li se
riješiti, hoće li intelektualna Hrvatska prepoznati što je zapravo bit lektire, on nam
je objasnio kako je dobro razgovarati o tome na jedan sustavniji način te smatra
kako je prostor za napredak uistinu velik, ali kako je potrebno kompletno promijeniti
taj odnos između učenika i lektire.
- Škola je po definiciji odgojno obrazovna ustanova, u
stvarnosti je ona obrazovno obrazovna jer se za odgoj naprosto nema vremena.
Obitelj se destruira u cijelom svijetu pa tako i kod nas. Dakle, i taj dio
odgoja u obitelji slabi. Stoga je upravo lektira izvrstan povod za razgovor i
za odgoj, i naročito za razvoj mašte i emotivnog spektra. Što god mladi ljudi
radili kasnije, ne mogu se promatrati kao zbir znanja, nego kao osobe koje će
zauzeti nekakav prostor u društvu. - dodao je Krilić i poručuje kako je djeci
jako bitan razvoj mašte i da se na vrijeme emotivno formiraju.
- Ako netko nije u osnovnoj školi savršeno naučio
matematiku, to može i kasnije. Osim toga može biti vrlo koristan i dio uglednog
društva i bez savršenog znanja matematike. No, ako se netko nije na vrijeme zdravo
emotivno formirao, on to nikad neće biti. - poručio je Krilić.
Osim što su oboje pisali dječju književnost, kako je komentirao
poznati autor, on i Ivana Brlić-Mažuranić imaju puno poveznica.
- Sebe smatram baštinikom tradicije koja kreće od Ivane -
Ivana Brlić-Mažuranić, Mato Lovrak, Ivo Kušan pa moja malenkost. - našalio se
poznati književnik koji je za svoj scenarij filma 'Oktavijan' osvojio nagradu
'Ivana Brlić-Mažuranić' za najbolji srednjometražni igrani film.