Matija MesićPoznati Brođanin rođen na današnji dan, prevodio je razne školske priručnike i pisao znanstvene radove na hrvatskom te redigirao povijesnu dokumentacijsku građu.
SLAVONSKI BROD - Na današnji dan, 19. veljače 1826. godine,
u Slavonskom Brodu je rođen Matija Mesić, poznati hrvatski povjesničar i prvi
rektor Sveučilišta u Zagrebu, piše studentski.hr.
Nakon pohađanja pučke škole u Brodu i gimnazije u Požegi,
njegov ujak, zagrebački kanonik Stjepan Ilijašević, primio ga je u kanoničku
kuriju i poslao na daljnje školovanje.
Uskoro je stupio u sjemenište, nakon
kojega ga biskup Haulik šalje na studij u Beč i Prag kao nadarenog učenika.
Nakon što je završio studij teologije, povijesti i zemljopisa u Beču i Pragu,
Mesić se vratio u Zagreb u doba buđenja nacionalne svijesti pod utjecajem
ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske.
Mesić je imenovan profesorom austrijske povijesti i
ravnateljem tadašnje Pravoslovne akademije, gdje se zauzima da u nastavu,
umjesto dotadašnjeg njemačkog jezika, uđe hrvatski. Kako bi se što više
približio tom cilju, prevodio je razne školske priručnike i pisao znanstvene
radove na hrvatskom te redigirao povijesnu dokumentacijsku građu.
Nakon sloma apsolutizma 1860. godine, Mesić je s Josipom
Jurjom Strossmayerom doprinio osnivanju Sveučilišta u Zagrebu. Izabran je za
prvog rektora Sveučilišta potkraj listopada 1874.
godine govorom bana Ivana Mažuranića.
Prilikom imenovanja i promocije održao je
čuveni govor koji je započeo riječima: „Velik je dan što ga danas slavi
vaskolik narod hrvatski”. U tom poznatom govoru upozorio je na važnost modernog
sveučilišta i iskazao širinu vlastitih gledišta. Te godine izabran je za
redovitog profesora hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu.
Zaslužan je i za očuvanje mnoštva dokumenata iz starije
hrvatske povijesti, čime je uvelike doprinio razvoju hrvatske povijesne
znanosti. Napisao je brojne rasprave, no njegovim se glavnim i najvažnijim
djelom smatra Život Nikole Zrinskog, nastao 1866. godine, dotad najopsežniji i
najkritičnije obrađen životopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi.
Umro je 6. prosinca 1878. godine u Zagrebu u kući barunice
Kušlan na Markovu trgu.
Ove godine slavonskobrodska gimnazija koja nosi ime tog
velikana, slavi svoj stoti rođendan.