Ilustracija(Foto: expatwoman.com/Ž.G./SBplus)- Tužno je reći, ali sam se naviknula spajati kraj s krajem. - poručila je iskreno Brođanka. Građani najviše strahuju od dodatnog skoka cijena nakon uvođenja eura.
SLAVONSKI
BROD - Državni zavod za
statistiku 15. je lipnja objavio podatke za svibanj 2022. godine.
Prema priopćenju,
cijene su dobara i usluga za osobnu potrošnju u odnosu na travanj 2022. u
prosjeku više za 1,4 posto, a u odnosu na svibanj prethodne godine, zabilježen
je porast za čak 10,8 posto.
Pritom je najveći porast
potrošačkih cijena u prosjeku ostvaren u skupinama Prijevoz (19 posto) te Hrana
i bezalkoholna pića (nešto više od 15 posto), a značajno povećanje može se
uočiti i u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva
(oko 9 posto). Inflacija koja se - gašenjem pandemije COVID-19 - kao novi virus širi
hrvatskim tržištem, rastuća je briga građana.
S obzirom na to da se
cijene proizvoda i usluga te platežna moć razlikuju od županije do županije, upitali
smo Brođane i Brođanke kako se suočavaju s trenutnom novčanom zbiljom te što ih
najviše zabrinjava.
- Tužno je reći, ali sam
se naviknula spajati kraj s krajem. Iz godine u godinu primjećujem kako je
iznos koji platim na blagajni sve veći, dok je vrećica kupljenih proizvoda
lakša. Prije se to odnosilo uglavnom na prehrambene proizvode i kućanske
potrepštine, ali sada cijene rastu općenito. Snalazimo se na razne načine.
Moramo biti maštoviti. - za SBplus kazala je Jasmina.
Kako su u borbi s
inflacijom potrebne inovativne ideje doznali smo od više sugovornika.
- Što se tiče kupovine, supruga uglavnom o tome vodi računa. Pokušava svesti kupnju na meso i stvari za održavanje osobne te higijene
doma, no cijene su značajno porasle. Imamo malo veći vrt u dvorištu kuće pa smo
se još prije godinu dana odlučili uložiti više truda da samostalno uzgojimo
barem povrće i nešto voća za osnovne potrebe. Mene više brinu cijene goriva jer
mi je automobil nužno potreban za posao. Baš danas sam natočio možda dvije
trećine rezervoara benzinom za otprilike 460 kuna, što me prije koštalo možda
300 kuna. - istaknuo je Ivica.
Starijim stanovnicima
Slavonskog Broda, osim cijena proizvoda, brigu zadaju režije.
- Živim sama, djeca rade
u inozemstvu. Mirovina mi je mala pa šalju novce, premda mi je žao jer znam da
ni njima nije lako zaraditi plaću. Kako sam sama ne trošim puno. Najveći
problem predstavljaju režije pa me djeca nagovaraju da se preselim kod njih u
Njemačku, no ne želim ostaviti kuću tek tako. Voljela bih kad bih njima mogla
ostaviti nešto u nasljedstvu pa ću se truditi održavati kuću dokle god mogu. Ovdje
sam odrasla i tu mi je poznato, a ne bih htjela niti njima biti dodatan teret.
- kazala nam je penzionerka Ruža.
Osim značajnog rasta
cijena, još je pola godine preostalo do prelaska s kune na euro. Dvojni prikaz
cijena i postupan prelazak, predstavljaju najveću noćnu moru vlasnicima manjih
obrta i trgovina.
- U velikim centrima
cijene su u kunama najčešće izražene u obliku 'toliko kuna i 99 lipa' pa tu
jednu lipu zaokružimo na kunu više. Iskreno, ne znam kako će 'zaokruživanje'
ići kada počnemo uvoditi euro. Kod mene su cijene, kao što vidite, uglavnom
zaokružene, pa me, što se mog posla tiče, ne brine previše kako ću se ja nositi
s tim. Ono što mi se vrti po mislima je činjenica kako su moji kupci u velikom
postotku stariji ljudi. Smatram da će njima najteže pasti promjena valute jer
su stekli naviku plaćanja u kunama. Onome tko će primati mirovinu od,
primjerice, 200 eura, izdvojiti deset za majicu ili košulju, zvučat će previše.
- zaključila je Željka.
Za vidjeti je kako će se
stanovnici grada - u kojem, prema podatcima popisa stanovništva iz 2021.
godine, najveći udio čine starosne grupe od 55 do 70 godina, a plaće su,
pritom, među najniže zabilježenim u Republici Hrvatskoj (- 18 posto) - izboriti
u, čini se, najgoroj do sada, novčanoj krizi 21. stoljeća.