Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s događajima opisanima u članku)(Foto: AP/SBplus/arhiva)Mi stariji sjećamo se vremena kada je nedjeljom radila eventualno jedna dežurna prehrambena trgovina i to od 8 do 10 sati. Građanima nije falilo ništa, a djeci trgovaca nisu nedostajali njihovi roditelji tog dana u tjednu kada su i sami bili slobodni.
SLAVONSKI BROD -
Čini se kako će ovoga Uskrsa gotovo svi zaposleni u prehrambenim trgovačkim
centrima imati priliku uživati u blagdanu zajedno sa svojim obiteljima.
Nije poanta da ne treba raditi, nego da postoje vrijednosti i trenutci u životu koji vrijede više od stotinu dvije stotine kuna veće plaće ili nekoliko tisuća kuna zarade. A kada ih imamo zadovoljniji smo. Kada smo zadovoljniji onda smo i produktivniji, pa se sve nekako na kraju posloži na dobrobit svih. Baš kao što se ovoga Uskrsa sve posložilo uglavnom na dobrobit velike većine zaposlenih u trgovinama.
Prema informacijama dostupnim na njihovim stranicama Konzum
neće raditi ni na Uskrs ni na Uskrsni ponedjeljak. I djelatnici Lidla neće raditi
ta dva dana, s tim da će i na Veliku subotu raditi skraćeno, do 18 sati.
„Sve trgovine Kauflanda bit će zatvorene na sam Uskrs, u
nedjelju 17.4., kao i na Uskrsni ponedjeljak 18.4.2022. te će tako svi zaposlenici imati dva neradna
dana, a sve kako bi uskrsne blagdane mogli provesti u krugu svojih obitelji."
izvijestili su nas iz ovog trgovačkog lanca.
Oba dana blagdana na posao neće
niti djelatnici Pevexa, koji će uoči Uskrsa, na Veliku subotu raditi do 18
sati. Prodavaonice Plodina bit će zatvorene na Uskrs, a Svi Spar supermarketi u Hrvatskoj bit će zatvoreni na Uskrs,
dok će na Uskrsni ponedjeljak trgovine biti otvorene od 8 do 14 sati. I Interspar hipermarketi će svi na
Uskrs biti zatvoreni, dok će na Uskrsni ponedjeljak trgovine raditi po
prilagođenom radnom vremenu.
'Sretna smo što ću Uskrs provesti s djecom i suprugom'
Činjenica kako dobar dio trgovina
neće raditi niti na Uskrsni ponedjeljak, a dio će ih skraćeno raditi i u oči
blagdana Uskrsa raduje, jer su poslodavci konačno eventualni profit u te dane,
stavili u drugi plan, a svojim radnicima omogućili da se i oni stignu prirediti
i u konačnici uživati u radosti obiteljskog okruženja na ovaj najveći katolički
blagdan.
- Većina građana u te dane ima
dovoljne količine i namirnica i pića tako da je uistinu, ranijih godina, bilo
frustrirajuće raditi na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak radi nekoliko građana koji
bi doslovce 'zalutali' u trgovinu po jedan ili dva proizvoda. Uvijek mi se
činilo da su u te dane veći troškovi (struja, rad djelatnika, …) od zarade. No
čak i da je u pozadini odluke o slobodnim danima upravo ta činjenica, a ne briga
o djelatnicim,a to mi ne umanjuje veselje kako ću ova dva dana blagdana,
neopterećena povratkom na posao, provesti u krugu obitelji sa svoje dvije
kćeri, suprugom i ostatkom obitelji. - kazala nam je djelatnica jednog od
trgovačkih lanaca koji svoje trgovine imaju u Slavonskom Brodu, a koja je ovom
prilikom željela ostati anonimna. - Nije bitno kako se zovem, kad svi mi
razmišljamo na taka način. Sretni smo i zahvalni za ovakvu odluku, ma što je
bio povod njenom donošenju - kazala nam je ne krijući osmijeh zadovoljstva.
U 'tami' komunizma djeca su nedjeljom imala roditelje za sebe. A onda je 'upaljeno svjetlo'
Svojevremeno se govorilo kako će se za sve trgovine uvesti
sve neradne nedjelje, no to, unatoč pokušajima pojedinih općina koje su takve
odluke i donijele, to je bilo kratkog daha i nije zaživjelo. Iako, mi stariji
sjećamo se vremena kada je nedjeljom radila eventualno jedna dežurna
prehrambena trgovina i to od 8 do 10 sati. Tek toliko da građani mogu kupiti
svježi kruh ili mlijeko ako im je nestalo. I nije nikome ništa nedostajalo.
Građanima nije falilo ništa, a djeci trgovaca nisu nedostajali njihovi
roditelji tog dana u tjednu kada su i sami bili slobodni od vrtićkih, školskih
i drugih obveza. Bila je to prava obiteljska nedjelja. U mračnom komunizmu.
Nakon upaljenog svjetla i demokracije, u kojoj se svi kunemo u obitelj, djeca
su taj jedan slobodan dan često sama je roditelji i tada moraju raditi. Stoga
ostaje se nadati kako će se u ovom dijelu možda ipak jednog dana stvari
pomaknuti naprijed. Baš kao što je to učinjeno u susjednoj Bosni i Hercegovini
gdje je gradsko Vijeće Mostara većinom glasova
usvojilo Odluku o radu
pravnih i fizičkih osoba iz oblasti trgovine nije dozvoljen nedjeljom,
blagdanima i neradnim danima. Od ove odluke izuzete su trgovine koje se bave
prodajom pekarskih proizvoda i cvjećarnice, koje nedjeljom i praznicima mogu
raditi od 7 do 12 sati.
'A što sada radim?'
Da bi o tome mogli razmisliti i sami trgovci koji nerijetko
spominju gubitke i troškove nerada, o čemu, tvrde, uvelike ovise i radna
mjesta, možda ponajbolje govori i priča koja je dugo vremena dijeljena na
društvenim mrežama. Ide otprilike ovako (u skraćenoj verziji): poslovni čovjek
je sreo domorodca koji je sjedio na plaži jednog osamljenog otoka, pio sok i
uživao u pogledu. Vidjevši ga kako ništa ne radi pitao ga je što tu ne sagradi
neki hotel s obzirom na to kako je mjesto prekrasno, a ovaj ga je upitao pa što
će mi hotel. - Privući će turiste koji će ti platiti smještaj, hranu i uživanje
u pogledu - odgovorio mu je poslovni
čovjek. - Zaradit ćeš jako puno novaca. - dodao je. - I što ću onda s njima,
zapitao je domorodac. - Pa imat ćeš toliko novaca da ćeš moći uživati ,
priuštiti si odlazak na neku prekrasnu plažu na kojoj ćeš uživati u omiljenom
piću i pogledu na more i zalazak sunca - odgovorio mu je ushićeno 'poslovnjak'.
Domorodac ga je začuđeno gledao pa pitao: - A što sada radim?
Nije poanta da ne treba raditi, nego da postoje vrijednosti
i trenutci u životu koji vrijede više od stotinu dvije stotine kuna veće plaće
ili nekoliko tisuća kuna zarade. A kada ih imamo zadovoljniji smo. Kada smo zadovoljniji onda smo i
produktivniji, pa se sve nekako na kraju posloži na dobrobit svih. Baš kao što
se ovoga Uskrsa sve posložilo uglavnom na dobrobit velike većine zaposlenih u
trgovinama. I vjerujemo kako će takav trend biti nastavljen i dalje.