Ilustracija(Foto: Ž.G./SBplus/arhiva)Afrička svinjska kuga nezaustavljivo se širi Europom od 2014., nije opasna za ljude i za druge životinje, a smrtnost može dosegnuti i do 100 posto. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv nje te je usmrćivanje jedini način iskorjenjivanja bolesti. Stručnjaci najavljuju širenje i na Hrvatsku.
SLAVONSKI BROD - Kako piše Glas Slavonije čiji članak u
cijelosti prenostimo, nije pitanje hoće li se afrička svinjska kuga u nekom
trenutku pojaviti u Hrvatskoj, nego kada će se to dogoditi. Poručuju to
stručnjaci i analitičari koji prate širenje te bolesti svinja u Europi, u
slučaju čije je pojave najcrnji scenarij uništavanje cijelih uzgoja, što u
pitanje može dovesti i cijelo nacionalno svinjogojstvo neke zemlje. Iako nije
zabilježena na području Hrvatske, najveća je prijetnja domaćem svinjogojstvu.
Nije opasna za ljude
Afrička svinjska kuga nezaustavljivo se širi Europom od
2014., nije opasna za ljude i za druge životinje, a smrtnost može dosegnuti i
do 100 posto. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv nje te je usmrćivanje
jedini način iskorjenjivanja bolesti. Iskorjenjuje se u uzgojima domaćih svinja
usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama u krugu od tri i
deset kilometara uspostavljaju se rigorozne mjere poput zabrane prometa u
najkraćem trajanju od 45 dana. S obzirom na to da se dosad u nas nije pojavila,
dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene su na prevenciju i
nadzor populacije domaćih i divljih svinja koje su glavni vektor u širenju
bolesti pa je jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa visoka razina
biosigurnosti na farmama i u lovištima.
Prema Nacionalnom kriznom planu za afričku svinjsku kugu,
potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi Republika Hrvatska
što duže zadržala status države slobodne od te bolesti, odnosno otkrivanje
virusa u ranoj fazi, kada je moguće pravodobnim aktivnostima zadržati infekciju
na ograničenom području. Zbog tih je razloga Ministarstvo poljoprivrede
donijelo naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa
virusa afričke svinjske kuge, kako bi se cijelo domaće svinjogojstvo sačuvalo
od pojave te zarazne bolesti. Naredba propisuje strogo pridržavanje propisa o
označavanju, premještanju i prometu životinjama, svi posjednici svinja moraju
osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je potpuno onemogućen svaki
izravan i neizravan kontakt s divljim životinjama. Nadalje, prijevoznici
životinja koji dopremaju žive životinje s područja država članica EU-a i trećih
zemalja u kojima je potvrđena afrička svinjska kuga moraju osigurati da se
stelja i gnoj iz vozila odlože u za to određene kontejnere, a vozilo odmah
nakon istovara očisti, opere i dezinficira pod nadzorom ovlaštenog veterinara.
Također, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni
prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, a
veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuje znakove bolesti,
uginuća domaćih svinja i nađene uginule divlje svinje. Nadalje, obavezno je
testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja
afričke svinjske kuge, a posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo
zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u
skladu s posebnim propisima, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj bit će pregledane
i na njima će se utvrditi razina provedbe biosigurnosnih mjera - dezinfekcija,
primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje
kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabrana pašnog držanja svinja
i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i slično, ističu u Ministarstvu.
Među osnovnim preventivnim mjerama koje se preporučuje
provoditi u nezaraženom području je i smanjenje populacije divljih svinja, i to
na 50 posto matičnog fonda, zbog čega su se pobunili zaštitari životinja.
Međutim, divlje svinje su glavni vektori u širenju bolesti, s tim što se
njihova populacija već dugo nekontrolirano širi. Stoga u Ministarstvu ističu da
je u lovištima potrebno provoditi stroge i brojne biosigurnosne mjere.
Smanjiti rizik
„Ondje gdje se pojavi afrička svinjska kuga, izumiranje
divljih i domaćih svinja gotovo je 100-postotno, pa se želi spriječiti takav
katastrofalni događaj, smanjiti rizik i omogućiti opstanak divljih svinja u
Republici Hrvatskoj", podsjećaju u Ministarstvu, uz napomenu da će se nakon
dvije godine od prestanka važenja naredbe populacija divljih svinja vratiti na
brojno stanje prije početka njezine provedbe. U 2018. u nas je evidentirano
više od 40.000 jedinki te divljači.
Hrvatska je počela provedbu testiranja na afričku svinjsku
kugu te planira pretraživanje nekoliko tisuća uzoraka.