ZAGREB - Đuro Đaković grupa obilježava ovaj tjedan 95. godina postojanja, a upravo ova godina posebna je za kompaniju koja je završila restrukturiranje, nakon 28 godina sklopila prvi ugovor za proizvodnju oklopnih vozila za strana tržišta, a očekuju i odluku o poslu u Kuvajtu. Ove godine, kaže predsjednik uprave Tomislav Mazal, očekuje se dobit i veći izvoz.
Da se na vrijeme nije provelo restrukturiranje, bio bi upitan ostanak sadašnjih oko 800 radnika
Kako je Đuro Đaković posložen nakon restrukturiranja?
Đuro Đaković grupa posluje u tri
poslovna područja. U procesu restrukturiranja zbrinuli smo više od 200 ljudi,
imali smo organiza- cijske promjene
i išli na osvajanje novih tržišta. Rekli smo da će 2016. biti prekretnica, a s
obzirom na ugovore, realizaciju i najave, vjerujem da će tako i biti.
Dobra priča počela je u travnju ugovorom
s Patrijom?
Ne samo s tim ugovorom, ali svakako je riječ o najvažnijem jer nakon 28
godina imamo prvi izvoz oklopnih vozila, preko Patrije s kojom smo 2011.
sklopili okvirni sporazum o zajedničkom nastupu na trećem tržištu. Ovaj je
ugovor vrijedan 26 mil. eura, mi proizvodimo, a Patria ga plasira krajnjem
kupcu. Imamo i potencijalna tržišta na kojima smo i proizvođači i ponuditelji,
poput natječaja za tržište Kuvajta.
Kažete da je 2016. prekretnica, kako to
izgleda u brojkama?
Ove godine planirali smo ostvariti oko 700 milijuna kuna prihoda te 11
do 12 milijuna kuna dobiti. Pritom vjerujem da dobit može- mo ostvarit na toj razini, no prihode
teško jer neke smo ugovore kasnije sklopili, pa će se prihod preliti i na 2017.
Planiramo da će i udjel izvoza u prihodima biti 47%. Prije samo tri godine
udjel izvoza je bio samo 6%, a lani je došao na razinu od 30%, ispod čega neće
biti ni ove godine.
Što bi se dogodilo da na vrijeme nije provedeno restrukturiranje?
Bio bi upitan ostanak sadašnjih oko 800
radnika. Došli smo do faze kada nismo više mogli financirati gubitak. Cilj je
restrukturiranja bio i u nekoj sljedećoj fazi primiti nove radnike, prije
svega inženjere. Želimo više ulagati u razvoj.
Planirate li opet po kapital na burzu?
ĐĐ se od 1997. do 2014. financirao prodajom svojih tvrtki. U 2014. se
nije imalo što više prodati pa se rodila ideja o dokapitalizaciji. Imali smo
načelni dogovor s jednim private equity fondom, koji
djeluje unutar Fonda za gospodarsku suradnju, s planiranih 150 mil. kuna, no država je odustala od ulaganja. Okrenuli smo se burzi i
prikupili 87 mil. kuna, od čega je 65 mil. dala država, 10 mil. ulagač Nenad Bakić i ostatak postojeći
dioničari. To je bila vrlo neobična situacija, jer prvotno nas država nije
htjela financirati zajedno s privatnim ulagačima, pri čemu bi dali 75
milijuna, ali bi i privatni ulagatelji uložili jednako, a onda su kroz nekoliko
mjeseci ušli izravno sa 65 milijuna kuna. Sada imamo u Statutu odobrenje za
izdanje 2,5 mil. novih dionica, ali o daljnjim namjerama ne
bih govorio.
Koji su najvažniji ugovori?
Uz već spomenuti ugovor s Patrijom, imamo više ugovora za prodaju
teretnih vagona, ugovor s HEP o izgradnji kogenracijske elektrane na biomasu, s
Janafom za dva spremnika na Omišlju, ugovor za gradnju mosta Čiovo... Mogu reći
da nema nijednog investicijskog projekta u zemlji u kojem ne sudjelujemo, a
nadam se da ćemo biti i u onim važnim predstojećim projektima.
Dobili ste još godinu mandata...
Godina dana, jer kao što sam u više navrata rekao 2016. je u mnogo
stvari ključna godina za Đuru Đakovića. Nakon nje vidjet ćemo zajedno s Nadzornim odborom
što i kako dalje.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -