Zgrada Centra socijalne skrbi Požega(Foto: P.S./SBplus)Liječničko vještačenje najvažniji je dio u postupku dokazivanja prava na osobnu invalidninu. Upravo zbog toga dolazi do različite ocjene zahtjeva osoba koje, zapravo, imaju jednako ili slično tjelesno oštećenje.
POŽEGA - „Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s
teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom
stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u
svakodnevni život zajednice. Za osobu koja nema vlastiti prihod osobna
invalidnina iznosi 1 500 kuna mjesečno (300 posto osnovice). Ako osoba
ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao
razlika između iznosa 300 posto osnovice i prosječnog prihoda ostvarenog u
prethodna tri mjeseca." - dio je pojašnjenja vezanog uz prava osoba s
invaliditetom, objavljenog na stranici Središnjeg državnog portala.
Tamo su, između ostalog, točno navedeni svi uvjeti koje je
potrebno ispunjavati za ostvarenje tog prava kao i popis onih okolnosti zbog
kojih osobna invalidnina neće biti odobrena.
Sve je 'crno na bijelo' pa se čini i jednostavnim. No, stvarni
je sustav daleko od toga.
Redakciji portala SBplus obratio se Požežanin oštećena sluha
koji svoje pravo nije uspio ostvariti, iako su njegovi bliski prijatelji iz
Slavonskog Broda (s jednakim teškoćama) u tomu uspjeli bez problema.
Upitali smo, stoga, Centar za socijalnu skrb u Požegi - kako
je moguće da su za Brođane i Požežane kriteriji tako različiti, a životni su im
uvjeti jednaki. Za samo nekoliko sati dobili smo iscrpan odgovor s pojašnjenjem.
- Centar za socijalnu skrb pokreće postupak priznavanja
prava na osobnu invalidninu temeljem zahtjeva stranke ili po službenoj
dužnosti. Stranka uz svoj zahtjev, između ostalog, prilaže i medicinsku
dokumentaciju koja se dostavlja Zavodu za vještačenje, profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: Zavod) u
svrhu utvrđivanja činjenica vezanih za zdravstveno stanje kao uvjet za
priznavanje prava iz sustava socijalne skrbi. Nakon provedenog vještačenja,
Centar će zaprimiti Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta - oštećenju
funkcionalnih sposobnosti Zavoda u kojemu je ocjenom vještaka utvrđen određeni
stupanj oštećenja zdravlja. Da bi stranka ispunjavala propisane uvjete za
priznavanje prava na osobnu invalidninu, neophodno
je da je u Nalazu i mišljenju Zavoda naznačen IV. stupanj oštećenja zdravlja i
teški invaliditet, sukladno članku 54. Zakona o socijalnoj skrbi. U istom
članku navedenog Zakona, propisani su i ostali uvjeti koje stranka mora
ispunjavati. - za SBplus ukratko pojašnjavaju proceduru iz požeškog Centra za
socijalnu skrb.
Djelatnici Centra, dakle, posljednja su karika u odobravanju
prava na osobnu invalidninu i oni bilo koji zahtjev mogu pozitivno ocijeniti
samo onda kada liječnici vještačenjem utvrde kako se radi o IV. stupnju
oštećenja zdravlja i teškom invaliditetu - što potpuno gubitak sluha i otežana
komunikacija svakako jesu.
Ako liječnici procijene niži stupanj oštećenja, socijalnim
su radnicima, nažalost, ruke vezane. No, to ne znači da svoje korisnike neće
uputiti na pravni lijek. Upravo su to učinili i u korespondenciji s portalom
SBplus.
- Ističemo da, ako se stranka ne slaže s utvrđenim
oštećenjem zdravlja i načina funkcioniranja Zavoda, ima mogućnost izjavljivanja
žalbe na rješenje o odbijanju zahtjeva za priznavanje prava na osobnu
invalidninu u za to predviđenom zakonskom roku. Isto tako, postoji mogućnost da
stranka ponovno podnese zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu u
slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja. Ponovno ističemo kako je jedan od
uvjeta priznavanja prava na osobnu invalidninu IV. stupanj oštećenja zdravlja
koje utvrđuje Zavod te će Centar za socijalnu skrb donijeti rješenje o
priznavanju prava na osobnu invalidninu ili pak rješenje o odbijanju zahtjeva
na temelju onoga što je utvrđeno u Nalazu i mišljenju Zavoda, a ne slobodnom
procjenom djelatnika Centra za socijalnu skrb. - stoji u priopćenju Centra za
socijalnu skrb koje potpisuje Ana Bagarić, mag.act.soc., voditeljica Odjela
za odrasle osobe.
Da sustav dodjele posebnih prava „ne funkcionira", za SBplus
potvrdila je Danijela Grabarević, Brođanka oboljela od rijetke Hirschsprungove bolesti.
- Neprihvatljivo je da prijateljica iz Splita sa istom
dijagnozom ima prava koja je u Slavonskom Brodu nemoguće ostvariti i obratno. Tretman
mora biti jednak za sve, uz precizno definirana pravila. Sustav ne funkcionira.
Ili nam svima daj prava ili ih svima ukini. Uvijek ima gore od naše dijagnoze,
ali svakomu je njegovo zdravlje bitno i njegova mu je dijagnoza najvažnija kako
bi imao što bolji život uz nju. - za SBplus povodom Svjetskog dana rijetkih
bolesti kazala je Danijela.
Ona je ujedno svima i pokazala jedini 'lijek' protiv takvog
sustava - a to je neumorna borba za vlastita prava.