
Foto: P.S./SBplusDomagoj Dokozić

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplusKateter za histerosalpingografiju

Foto: P.S./SBplusStara aparatura za histerosalpingografiju

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus
Do 14 posto slučajeva ženske neplodnosti posljedica je neprohodnosti jajovoda.
POŽEGA - U
današnje vrijeme problem neprohodnosti jajovoda kod žena je dosta zastupljen.
Žene se, za razliku od prošlosti, puno kasnije odlučuju na trudnoću. Sa
zasnivanjem obitelji čeka se dok završe školovanje, zasnuju radni odnos ili
naprave nekakvu karijeru. Zbog dosta često žene u prvu trudnoću ulaze u
tridesetim godinama kada je već dosta teže uopće ju postići. Imamo problem
ženske neplodnosti, no mislim da je to prvenstveno posljedica kasnije dobi prve
trudnoće. - za SBplus kazao je voditelj službe ginekologije i porodništva Opće
županijske bolnice Požega, dr. Domagoj
Dokozić.
Jedna od rutinskih pretraga koja se radi u obradi ženske
neplodnosti je prohodnost jajovoda. Klasično su to radili na rendgenu tako da
su kontrastno sredstvo ubrizgavali kroz vrat maternice kako bi se prikazala
njezina šupljina i prolazak kontrasta kroz jajovode. Cijelo vrijeme gledali su na
rendgenu i tu je žena cijelo vrijeme bila izložena zračenju.
Posljednje desetljeće sve manje se radi RTG histerosalpingografija
te su njeno mjesto zauzele kromolaparoskopija i ultrazvučna
histerosalpingografija.
- Aparatura koja se tada koristila uključivala je hvataljke
i aplikatore što je činilo cijelu proceduru veoma neugodnom. Danas se takav
način pretrage sve više napušta. Suvremena metoda je ultrazvučna histerosalpingografija
kod koje uvedemo jedan mali kateter kroz vrat maternice. Šupljinu maternice punimo
ultrazvučnim kontrastom i gledamo kako taj kontrast prolazi kroz jajovode.
Umjesto kontrasta koji je skup, pretraga se može obaviti na puno jeftiniji
način kada se koristi fiziološka otopina, dakle voda. Pri tome se ne može
prikazati prolazak kroz jajovode, ali vidimo nakuplja li se ta tekućina u
zdjelici. Ako se nakuplja znači da su jajovodi prohodni. - kazao je.
Do 14 posto slučajeva ženske neplodnosti posljedica je
neprohodnosti jajovoda. U požeškoj bolnici već više od deset godina histerosalpingografiju
rade na magnetskoj rezonanci.
- Ono što mi ovdje radimo je pretraga na magnetu. Znači
uvodimo isti mali plastični kateter, napušemo balon koji fiksira kateter u
šupljini maternice tako da ne može ispasti. Na magnetu polako dodajemo kontrast
za magnet i pri tome možemo snimiti kompletnu anatomiju zdjelice (jajnike,
jajovod i maternicu), a poslije na različitim presjecima možemo provjeravati postoje
li nekakve abnormalnosti maternice, odnosno prolazi li kontrast kroz jajovode
te postoji li nešto izvana što ih pritišće ili deformira. U odnosu na ovu
klasičnu pretragu izbjegavamo zračenje i nije bolna. Tijekom postupka žene ne
budu uspavane jer postavljanje toga katetera je zapravo jedna minimalna
neugodnost. Radi se o kateteru debljine dva milimetra. Eventualno može biti
bolno kada dodajemo kontrast ukoliko su jajovodi začepljeni, no tada stanemo s
pretragom i zapravo dobijemo odgovor na pitanje jesu li jajovodi prohodni ili
nisu. Druga stvar zašto je dobro da žena nije uspavana je ako jajovodi nisu u
potpunosti začepljeni, ona neće moći signalizirati bolnost tijekom dodavanja
kontrasta i može im prsnuti jajovod. Nije nam se nikada to dogodilo, no uvijek
treba biti oprezan. Bonus ove pretrage je da rijekom ubrizgavanja kontrasta u
maternicu može doći do otvaranja jajovoda ukoliko nisu u potpunosti začepljeni.
U tome slučaju preporučujemo da imaju tempirane odnose jer vrlo često se
postigne trudnoća već nakon pretrage. Pretragu je najbolje raditi u prvoj fazi
ciklusa kada je sluznica maternice najtanja. Kasnije kada je sluznica malo
zadebljana puno je teže izvodivo i ušća jajovoda unutar maternice su malo i uža
što čini pretragu malo bolnijom. - dodaje.
Zahvaljujući angažmanu tadašnje glavne sestre odjela
ginekologije, sr. Tihomire Pavlešić,
i radiologa dr. Ivana Čubele, počeli
smo raditi pretrage na postojećem uređaju za magnetsku rezonanciju. Proveli su istraživanje
o usporedivosti rezultata rendgenske i magnetske histerosalpingografije.
- Dokazali smo da su rezultati tih dviju pretraga zapravo
jednako vrijedni, ali izbjegavanje zračenja i nelagodu za žene kod magnetske
histerosalpingografije. Svoje rezultate smo objavili na Europskom kongresu
radiologa, nakon čega su se kolege iz jedne zagrebačke klinike dolazili kod nas
educirati. U planu je edukacija za još jedan radiološki odjel. Zadnjih deset
godina smo jedina bolnica u Republici Hrvatskoj koja histerosalpingografiju
radi na ovaj način. - zaključio je doktor Dokozić.