
Foto: P.S./SBplusRahela Jurković, autorica knjige "Integracija azilanata u hrvatsko društvo"

Foto: P.S./SBplusVoditeljica programa, Dijana Klarić

Foto: P.S./SBplusDr.sc. Vesna Vlašić i dr.sc. Žarko Španiček

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus
Rahela Jurković, rođena Požežanka, objavila je knjigu temeljenu na svojoj doktorskoj disertaciji. Knjiga obuhvaća rezultate istraživanja od 2015. do 2019. godine te predstavlja prvo sustavno istraživanje integracije osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo.
POŽEGA - Jučer je, u 18 sati u požeškoj Gradskoj knjižnici,
održano predstavljanje knjige Integracija azilanata u hrvatsko društvo,
autorice Rahele Jurković.
Rođena Požežanka, autorica je znanstvenih i stručnih radova iz
područja etnologije i kulturne antropologije, a nama blizak svakako je program
kojeg Rahela Jurković provodi u svom rodnom gradu pod nazivom 'Požega, Grgurevo
i tradicijsko vinogradarstvo požeškog kraja'.
Ona se i sustavno bavi istraživanjem izbjeglica i načinima kako
se integriraju u društvo, a upravo tako je nastala i knjiga - temeljem njezinih
istraživanja od 2015. do 2019. godine. Širi kontekst čitanja, analiziranja,
promišljanja, razumijevanja i tematike ove knjige predstavili su dr. sc. Vesna
Vlašić, ravnateljica Gimnazije u Požegi i dr. sc. Žarko Španiček,
pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi.
Autorica u svojoj knjizi naglašava kako izbjeglištvo nije
problem isključivo suvremenog svijeta i modernog doba, nego je stanje
izbjeglištva jedna konstanta života. Izbjeglištvo je identitet pojedinih naroda
pa se u tom smislu može promatrati i kroz vizuru povijesti i politike.
Promišljanja o izbjeglištvu, bilo da se radi o subjektu koji
trpi ili objektu koji je promatran i analiziran, svoje će mjesto zasigurno
pronaći u religijskim i filozofskim sustavima. A izbjeglištvo kao motiv i temu
ne pronalaze samo u likovnim i glazbenim umjetnostima, nego i u mnogobrojnim
književnim djelima.
- Tema izbjeglištva pojavljuje se u mnogim književnim
tekstovima, a nazivaju je temom koja provocira savjest. Autorica se u uvodu
referira na Remarquea i njegov roman 'Noć u Lisabonu', prepoznajući u tijelu
teksta aktualne izbjegličke probleme 21. stoljeća. Naša antropologinja, dr.
Jurković svoja zrnca pijeska koja je pronašla u kulturama kazivača, vrlo
uspješno je inkorporirala u širu društvenu stvarnost. - kazala je dr.sc. Vesna
Vlašić, ravnateljica Gimnazije u Požegi.
Nakon dr.sc. Vlašić, riječ je preuzeo dr. sc. Žarko Španiček, a
svojim predstavljanjem je kazao kako je vrlo ugodno iznenađen knjigom iz više
razloga, prvi od njih je što je jednom vrlo ozbiljnom problemu, koji je do
prije dvije godine bio jedan od dominirajućih problema u hrvatskom društvu,
javnosti i medijima, posvećena stručna pažnja.
- To je problem izbjeglica, migranata, a onda i problem
azilanata. Jedna stručna pažnja posvećena je na jednom visokom znanstvenom
nivou koji se drži svih standarda znanstvenih istraživanja. Svu svoju analizu autorica temelji na
etnografskoj građi. To znači na opisima životnih sudbina pojedinih azilanata
koji su se u Hrvatskoj dogodile. To je napravljeno na najvećem mogućem nivou
tako da se zapravo tu radi gotovo o književnom tekstu. O jednom književnom
tekstu koji ima, s jedne strane, potpunu utemeljenost u faktografiji,
činjenicama, jer ništa nije izmišljeno, a s druge strane ima jednu dramatiku i
tragiku i napetost, kakvu valjda samo život može imati. -
kazao je dr. sc. Žarko Španiček.
Naime, Rahela Jurković sustavno se bavi istraživanjem izbjeglica
i načinima kako se integriraju u društvo, a upravo tako je nastala i knjiga, na
temelju njenih istraživanja od 2015. do 2019. godine.
- Migracije su svagdje oko nas. Svi su moji kazivači slučajno bili završili u
Hrvatskoj, 2014. ili 2015. godine. Oni koji su dobili azil zahvalni su, što se
navodi u knjizi i u njihovim kazivanjima. Oni su zahvalni što im je Hrvatska
dala azil i žele raditi. Nitko od njih nije htio biti na socijalnoj pomoći jer
u njihovim okolnostima se od socijalne pomoći ne može živjeti. Osim toga, to su
većinom mladi ljudi koji žele raditi i nešto postići u životu. Ono što njih
muči je isto što muči i hrvatske građane: žele raditi i za rad dobivati plaću
koja će biti dovoljna da pokrije sve životne troškove… Moje zanimanje za
različite kulture potječe od mojih iskustava rada s Francuzima, Amerikancima,
Nizozemcima, Englezima. Uvijek su me zanimale razlike među kulturama te sam
zato i upisala doktorski studij etnologije i kulturne antropologije. Sada
mislim da na pitanje o razlikama među kulturama nema jasnih odgovora; osim
toga, provesti jedno takvo istraživanje bilo bi dugotrajno i vrlo zahtjevno jer
je tematika vrlo kompleksna. Razlike
među kulturama postoje, ali postoje i razlike u individualnim karakterima. Na
primjer: zašto dijelim isti smisao za humor s jednim Šveđaninom i Kanađaninom,
a hrvatske sapunice mi nisu smiješne? Postoje razlike, ali mislim da je bitnije
ono što nas spaja nego ono što nas razdvaja. Nažalost, ne primjećujemo ono što
nas spaja. – kazala je autorica Rahela Jurković.
Iako odgovora na pitanje „Što je razlika u kulturi?" nema,
Rahela prihvaća sve u svoje društvo, jer kako sama kaže, 'Bitnije je ono što
nas spaja, nego ono što nas razdvaja.'
O Raheli Jurković
Rahela je rođena Požežanka a živi i radi u Zagrebu. Diplomirala
je povijest umjetnosti i francuski jezik. Završila je čak tri magisterija - jedan
iz marketinga i dva iz područja europskih integrala 2018. doktorirala je na Odsjeku
za etnologiju i kulturnu antropologiju, a krajem prošle godine izabrana je u
zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području humanističkih znanosti -
polje etnologija i antropologija.
Radila je u privatnom sektoru u Hrvatskoj, međunarodnim
institucijama i organizacijama, stažirala je u Europskoj komisiji u Bruxellesu
i sudjelovala na brojnim međunarodnim projektima.
2019. Rahela je jedina iz Hrvatske dobila prestižnu UEFINU
istraživačku stipendiju pomoću koje je uspješno provela istraživanje o nogometu
i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Hrvatskoj. Sjevernoj Makedoniji i
Srbiji.