Kultura : Ostalo

Objavljeno: 9.4.2021. u 15:15
Prikaza: 3136
|
Autor: Petra Supan

Njihova borba i dalje traje

'Bitnije je ono što nas spaja, nego ono što nas razdvaja.'

P.S./SBplus
Foto: P.S./SBplusRahela Jurković, autorica knjige "Integracija azilanata u hrvatsko društvo"
  • P.S./SBplus
  • P.S./SBplus
  • P.S./SBplus
  • P.S./SBplus
  • P.S./SBplus
  • P.S./SBplus
  • P.S./SBplus

Rahela Jurković, rođena Požežanka, objavila je knjigu temeljenu na svojoj doktorskoj disertaciji. Knjiga obuhvaća rezultate istraživanja od 2015. do 2019. godine te predstavlja prvo sustavno istraživanje integracije osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo.

POŽEGA - Jučer je, u 18 sati u požeškoj Gradskoj knjižnici, održano predstavljanje knjige Integracija azilanata u hrvatsko društvo, autorice Rahele Jurković.

Rođena Požežanka, autorica je znanstvenih i stručnih radova iz područja etnologije i kulturne antropologije, a nama blizak svakako je program kojeg Rahela Jurković provodi u svom rodnom gradu pod nazivom 'Požega, Grgurevo i tradicijsko vinogradarstvo požeškog kraja'.

Ona se i sustavno bavi istraživanjem izbjeglica i načinima kako se integriraju u društvo, a upravo tako je nastala i knjiga - temeljem njezinih istraživanja od 2015. do 2019. godine. Širi kontekst čitanja, analiziranja, promišljanja, razumijevanja i tematike ove knjige predstavili su dr. sc. Vesna Vlašić, ravnateljica Gimnazije u Požegi i dr. sc. Žarko Španiček, pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi.

Autorica u svojoj knjizi naglašava kako izbjeglištvo nije problem isključivo suvremenog svijeta i modernog doba, nego je stanje izbjeglištva jedna konstanta života. Izbjeglištvo je identitet pojedinih naroda pa se u tom smislu može promatrati i kroz vizuru povijesti i politike.

Promišljanja o izbjeglištvu, bilo da se radi o subjektu koji trpi ili objektu koji je promatran i analiziran, svoje će mjesto zasigurno pronaći u religijskim i filozofskim sustavima. A izbjeglištvo kao motiv i temu ne pronalaze samo u likovnim i glazbenim umjetnostima, nego i u mnogobrojnim književnim djelima.

- Tema izbjeglištva pojavljuje se u mnogim književnim tekstovima, a nazivaju je temom koja provocira savjest. Autorica se u uvodu referira na Remarquea i njegov roman 'Noć u Lisabonu', prepoznajući u tijelu teksta aktualne izbjegličke probleme 21. stoljeća. Naša antropologinja, dr. Jurković svoja zrnca pijeska koja je pronašla u kulturama kazivača, vrlo uspješno je inkorporirala u širu društvenu stvarnost. - kazala je dr.sc. Vesna Vlašić, ravnateljica Gimnazije u Požegi.

Nakon dr.sc. Vlašić, riječ je preuzeo dr. sc. Žarko Španiček, a svojim predstavljanjem je kazao kako je vrlo ugodno iznenađen knjigom iz više razloga, prvi od njih je što je jednom vrlo ozbiljnom problemu, koji je do prije dvije godine bio jedan od dominirajućih problema u hrvatskom društvu, javnosti i medijima, posvećena stručna pažnja.

- To je problem izbjeglica, migranata, a onda i problem azilanata. Jedna stručna pažnja posvećena je na jednom visokom znanstvenom nivou koji se drži svih standarda znanstvenih istraživanja. Svu svoju analizu autorica temelji na etnografskoj građi. To znači na opisima životnih sudbina pojedinih azilanata koji su se u Hrvatskoj dogodile. To je napravljeno na najvećem mogućem nivou tako da se zapravo tu radi gotovo o književnom tekstu. O jednom književnom tekstu koji ima, s jedne strane, potpunu utemeljenost u faktografiji, činjenicama, jer ništa nije izmišljeno, a s druge strane ima jednu dramatiku i tragiku i napetost, kakvu valjda samo život može imati. - kazao je dr. sc. Žarko Španiček.

Naime, Rahela Jurković sustavno se bavi istraživanjem izbjeglica i načinima kako se integriraju u društvo, a upravo tako je nastala i knjiga, na temelju njenih istraživanja od 2015. do 2019. godine.

- Migracije su svagdje oko nas. Svi su moji kazivači slučajno bili završili u Hrvatskoj, 2014. ili 2015. godine. Oni koji su dobili azil zahvalni su, što se navodi u knjizi i u njihovim kazivanjima. Oni su zahvalni što im je Hrvatska dala azil i žele raditi. Nitko od njih nije htio biti na socijalnoj pomoći jer u njihovim okolnostima se od socijalne pomoći ne može živjeti. Osim toga, to su većinom mladi ljudi koji žele raditi i nešto postići u životu. Ono što njih muči je isto što muči i hrvatske građane: žele raditi i za rad dobivati plaću koja će biti dovoljna da pokrije sve životne troškove… Moje zanimanje za različite kulture potječe od mojih iskustava rada s Francuzima, Amerikancima, Nizozemcima, Englezima. Uvijek su me zanimale razlike među kulturama te sam zato i upisala doktorski studij etnologije i kulturne antropologije. Sada mislim da na pitanje o razlikama među kulturama nema jasnih odgovora; osim toga, provesti jedno takvo istraživanje bilo bi dugotrajno i vrlo zahtjevno jer je tematika  vrlo kompleksna. Razlike među kulturama postoje, ali postoje i razlike u individualnim karakterima. Na primjer: zašto dijelim isti smisao za humor s jednim Šveđaninom i Kanađaninom, a hrvatske sapunice mi nisu smiješne? Postoje razlike, ali mislim da je bitnije ono što nas spaja nego ono što nas razdvaja. Nažalost, ne primjećujemo ono što nas spaja. – kazala je autorica Rahela Jurković.

Iako odgovora na pitanje „Što je razlika u kulturi?" nema, Rahela prihvaća sve u svoje društvo, jer kako sama kaže, 'Bitnije je ono što nas spaja, nego ono što nas razdvaja.'

O Raheli Jurković
Rahela je rođena Požežanka a živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i francuski jezik. Završila je čak tri magisterija - jedan iz marketinga i dva iz područja europskih integrala 2018. doktorirala je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju, a krajem prošle godine izabrana je u zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području humanističkih znanosti - polje etnologija i antropologija.
Radila je u privatnom sektoru u Hrvatskoj, međunarodnim institucijama i organizacijama, stažirala je u Europskoj komisiji u Bruxellesu i sudjelovala na brojnim međunarodnim projektima.
2019. Rahela je jedina iz Hrvatske dobila prestižnu UEFINU istraživačku stipendiju pomoću koje je uspješno provela istraživanje o nogometu i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Hrvatskoj. Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.


    Broj komentara: 0

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Moje primjedbe naišle su na nekakvo 'plodno tlo'

    Profesor Hrvoje Mikolčević:

    Moje primjedbe naišle su na nekakvo 'plodno tlo'

    24.6.2021. | 8:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Što je sve u 'ponudi' tijekom 24-satnog programa?

    Uskoro počinje maraton

    Što je sve u 'ponudi' tijekom 24-satnog programa?

    5.6.2021. | 14:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : To je blago svake pojedine zemlje

    Narodna nošnja

    To je blago svake pojedine zemlje

    21.5.2021. | 15:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Što donosi ovogodišnji program povodom Noći knjige?

    Cjelodnevne i večernje aktivnosti

    Što donosi ovogodišnji program povodom Noći knjige?

    21.4.2021. | 11:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovaj prostor obnavljan je punih dvanaest godina

    Dugoočekivano otvorenje

    Ovaj prostor obnavljan je punih dvanaest godina

    8.3.2021. | 15:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li epidemiološka situacija dopustiti održavanje?

    Izašao program raznih manifestacija

    Hoće li epidemiološka situacija dopustiti održavanje?

    18.1.2021. | 17:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Bliži li se otvorenje nove Gradske knjižnice?

    Nakon dugogodišnjih radova

    Bliži li se otvorenje nove Gradske knjižnice?

    9.1.2021. | 21:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :