Postaja pogranične policije(Foto: Marija Radošević)
Ako se nešto ne pokrene, za 20 godina ovi krajevi bit će prazni”, pribojava se prvi čovjek osiromašene općine, u kojoj radi jedna tvrtka koja zapošljava 60-ak ljudi. Stoga nadu polažu u novi Državni ured za stambeno zbrinjavanje i u mlade policajce.
STARA GRADIŠKA - U Staroj Gradiški punom se parom gradi zgrada
postaje pogranične policije, koja bi svojim završetkom u svibnju ove
godine u ovo mjesto trebala dovesti policajce i time oživjeti ovaj kraj,
kojemu, kao i većini Slavonije, prijeti bijela kuga i propadanje.
Općina ima oko 1200 stanovnika, od kojih mladi odlaze diljem Europe u
potrazi za poslom i boljim životom ili rade na terenima pa se ne
odlučuju za obitelj, piše Glas Slavonije.
U općini radi jedna tvrtka koja zapošljava oko 60 ljudi, a mladi odlaze diljem Europe ili rade na terenima pa se ne odlučuju za obitelj.
- Vrtić nemamo, a broj djece koja upisuju
prvi razred od 2010. godine se prepolovio. Do tada ih je bilo 13 - 14
godišnje, a sada ih je samo nekoliko - kaže načelnik općine Velimir
Paušić, uvjeren kako bi doseljavanje mladih policajaca iz Okučana
popravilo demografsku sliku, a mogli bi utjecati i na razvoj ovoga po
mnogočemu zaboravljenog kraja.
Za to im se u Staroj Gradiški
pruža prilika - osiguranjem državnih stanova, što doduše ima malo
složeniju pozadinu. Riječ je o napuštenim i oštećenim državnim stanovima
još iz 1995. godine koje bi trebalo obnoviti.
- Prema evidenciji
Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, u Staroj Gradiški nema
stanova, premda su tu puste zgrade. Za tri zgrade dokumentacija za
obnovu stoji tri godine, no ona nikada nije krenula jer je spomenuti
ured obnavljao zgrade po Donjem Lapcu i u drugim mjestima - revoltirano
komentira načelnik, podsjećajući kako je 1995. godine Stara Gradiška
bila puna ljudi.
- Tu se doselila vojska i policija, no s
vremenom su odlazili. Jedan od razloga je i to što država godinama nije
rješavala pitanje darovanja koje je obećala. Tek se prošle godine to
počelo rješavati. Neki su dobili materijal za gradnju kuća pa su
stanovanje riješili na taj način ili su otišli trbuhom za kruhom.
Stanovi su ostali prazni, u međuvremenu su propali i sada se ne mogu
koristiti dok se ne obnove - naglašava Paušić.
- A ima i stanova
koji su građeni da bi se poštovale procedure prilikom ulaska u Europsku
uniju, nekom su dodijeljeni, a u naravi su prazni – jer korisnik nikada
nije ni došao da ih vidi - dodaje.
U mjestu je ukupno 190
stanova, od kojih je tridesetak zapuštenih i neuseljivih, a jednako
toliko je onih koji su prazni, a useljivi. Nakon završetka gradnje
PGP-a, investicije vrijedne gotovo 16 milijuna kuna, obnova državnih
stanova bila bi od vitalne važnosti, pa su oči lokalne samouprave uprte u
Državni ured za stambeno zbrinjavanje, gdje postoji projekt za obnovu
triju zgrada.
- Tada bi se policajci, kojih i danas u pograničnoj
policiji radi više od 150, mogli doseliti i počela bi priča koja ima
smisla. Mladi ljudi bi tu živjeli, radili, plaćali bi porez i punili
općinski proračun, stvarali obitelj... Bolje bi radile trgovine,
pekare... i krug bi bio zatvoren - razmišlja načelnik.
Za dvadesetak godina pustoš
Za početak, za obnovu 15-ak stanova trebalo bi oko pet milijuna kuna,
što i nije neki iznos, složili bi se mnogi, ako je uložen u oživljavanje
kraja koji je do 1998. godine bio okupiran i u kojem živi sve manje
ljudi, posebice djece. "Ako se nešto ne pokrene, za 20 godina ovi
krajevi bit će prazni”, pribojava se prvi čovjek osiromašene općine, u
kojoj radi jedna tvrtka koja zapošljava 60-ak ljudi. Stoga nadu polažu u
novi Državni ured za stambeno zbrinjavanje i u mlade policajce.