
Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplusGabrijel Leopoldović

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus

Foto: P.S./SBplus
Kopajući dublje u obiteljski posao doznali smo kako vinogradarstvo nije jedini 'izvor' njihova života.
MITROVAC - Ranije
smo pisali o četvrtom
naraštaju obitelji Leopoldović s
područja Kutjeva, koja se bavi vinogradarstvom. Kopajući dublje u obiteljski
posao doznali smo kako vinogradarstvo nije jedini 'izvor' njihova života.
- Obitelj je sa sadnjom bresaka počela prije 15 godina, a
zasadili su samo 50-ak stabala tada kako bi vidjeli hoće biti što od njih. One
su sazrijevale jako dobro i kroz godine sadili su sve više. Sada imamo oko
500-njak stabala breskvi sorte Redhaven ovdje u Mitrovcu, odnosno ispod Papuka.
Ova sorta ovdje na našem području najbolje uspijeva sve ostale su slabije,
odnosno ne uspijevaju tako dobro. Brigu o breskvama svode na svega dva prskanja
- zimsko i proljetno kako bi bile što prirodnije, a ne 'umjetne' jer ljudi vole
prirodno i domaće. - za SBplus kazao je 20-godišnji nasljednik obiteljskog
posla, Gabrijel Leopoldović.
Breskve se lako prodaju jer ih ljudi dosta traže kako bi ih
pojeli svježe ili, pak, pripremili salatu, kompot, sok, desert i ostalo, no ova
godina nije im se pozlatila kao i ostale.
- Ova godina dosta nam je slaba, prvo ih je u rano proljeće
pogodio mraz na što je breskva posebno osjetljiva, a nakon toga oštetio ih je i
nedavni led pa su počele trunuti. Za razliku od prijašnjih godina, sada nismo
zadovoljni. Prodamo ih ovako, ali dosadašnjih godina smo vozili na tržnicu jer
ih je bilo stvarno puno. - pojašnjava nam Gabrijel.
Stablo breskve počinje nositi plod od kraja srpnja, međutim,
sve ovisi o vremenskim prilikama stoga ta razdoblja znaju varirati.
- Žetva ne dozrijeva u isto vrijeme, jer se vrijeme njezine
sakupljanja rasteže za mjesec dana, nekada čak i duže. Vremenske i klimatske
prilike uvelike utječu na početak berbe. Nije ni manje važna briga o biljci,
jer o njoj ovisi plodnost i kvaliteta usjeva. Kada rastu potrebno je 20 litara
vode po stablu, a sada u kasnijim razdobljima zalijevamo ih svaka dva tjedna.
Uz vinogradarstvo i voćarstvo, obitelj se bavi i ratarstvom.
- Imamo 60 jutara na koje sijemo ječam, pšenicu, uljanu
repicu, soju, kukuruz i zob. Što znači kada nema posla u ratarstvu ima ga u
vinogradu i breskvama. Uz sve ovo želio bih pokrenuti i svinjogojstvo jer imamo
dosta tih žitarica koje možemo i ostavljati njima za hranu. S vremenom ćemo
vidjeti kada će to doći na red. - za kraj je kazao Gabrijel, dodajući kako želi
što više doprinijeti obiteljskom poslu.