dr.sc. Radovan Miščević(Foto: privatni album)Za ovu prigodu naveo sam dovoljno da bih mogao ustvrditi kako bi andrijevačka općinska Uprava i ovog velikog Andrijevčanina trebala oteti zaboravu te mu ime ispisati na jednoj od većih andrijevačkih ulica, ako već ne na način na koji Vrpoljčani ovjekovječiše (i) svog Ivana Meštrovića, rođenog u njihovu selu.
Dvije svima
poznate andrijevačke legende
Legendarni andrijevački narodni
liječnik, Mijo Pišl, koji se 1893.
godine rodio u Vrbanji kod Županje (gdje i potpisnik ovog priloga) bezmalo pola
stoljeća, od 1921. do 1964., službovao je u najvećem brodsko-posavskom selu, a
jedno vrijeme bio jedini liječnik od Slavonskog Broda do Đakova, 1985. umro je u
Donjim Andrijevcima, a sahranjen u Vinkovcima. Tridesetak godina kasnije, andrijevačku
ulicu koja će kad bude popunjena imati šest kuća, općinska uprava nazvala je
njegovim imenom. Lijepo, jer doktor Pišl je to zaslužio. I više.
Druga adrijevačka legenda, Šimun Seletković Šima, rođen je u
Donjim Andrijevcima 1917., gdje je i umro bezmalo jedno stoljeće kasnije, 2013.
godine. Bio je „svestrani hrvatski glazbenik, istinski i neponovljivi narodni umjetnik,
zborovođa, kapelnik, dirigent, učitelj tamburaša, 'egedaša', harmonikaša,
limenih i drvenih puhača, veliki promicatelj tamburaštva i slavonske
tradicijske glazbe, 'nestor slavonske glazbe''', kažu hrvatski glazbeni eksperti.
Mada malo čudi što to već nisu učinili, za očekivati je kako će općinska uprava
uskoro i ovom narodnom zaslužniku odati počast te jednu ulicu nazvati njegovim
imenom.
Ovdašnjem svijetu potpuno nepoznat veliki Andrijevčanin
Čovjek za
kojeg je rijetko tko s ovih prostora uopće čuo, a rođen je u Donjim
Andrijevcima 9. prosinca (kao i potpisnik ovog priloga) 1925. godine, zove se dr.sc. Radovan Miščević. Istodobno, Gimnaziju i Umjetničku školu prof.
Švagel Lešića završio je u Osijeku
1946. godine, a na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je
1953. godine u klasi profesora Alfreda
Albinija.
Nakon završetka studija, bio je asistent
na Katedri za urbanizam kod profesora Josipa
Seissela. U Urbanističkom institutu Socijalističke republike Hrvatske radio
je na dužnostima samostalnog planera-projektanta za urbanizam i arhitekturu,
pomoćnika i zamjenika direktora Instituta te voditelja odjela za urbanističko
planiranje. Bio je izvanredni profesor Više građevinske škole u Zagrebu za
predmet Urbanizam. Odlukom Sabora SR Hrvatske, 17. svibnja 1973. imenovan je za
člana Savjeta Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Parizu 1975.
godine završio je specijalistički staž 'Actim' pod pokroviteljstvom Vlade
Republike Francuske.
U okviru Urbanističkog instituta Hrvatske, osnovao je i vodio Centar za
znanstveno-istraživački rad. Izradio je metodologiju prostornog i urbanističkog
planiranja koju preuzimaju planerske organizacije cijele zemlje. Godine 1978. obranio
je doktorsku disertaciju 'Procesi i planiranje urbane transformacije
metropolitanskih aglomeracija s primjenom na situaciju grada Zagreba'. Na
prijedlog Savjeta Arhitektonskog fakulteta, 3. listopada 1988., promoviran je u
najviše znanstveno zvanje - znanstvenog savjetnika. Članovi komisije
Arhitektonskog fakulteta - akademik
prof. dr. Andre Mohorovičić, prof. dr. Bruno Milić, prof. dr. Neven Šegvić,
prof. dr. Ante Marinović, koji na temelju ocjena znanstvenih i stručnih
radova, velikog značajnog i stručnog djelovanja i visokih društvenih priznanja
ocijenili su: „Cjelokupnim opusom studija, planova i projekata, kao i teorijskih napisa
dr.sc. Radovan Miščević se uvrštava u najznačajnije arhitekte urbaniste
Jugoslavije 26. rujna 1988. godine.
U okviru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) angažiran je u Vijeću za turizam. Voditelj je sekcije za
prostorni razvoj. U znanstvenom projektu 2-13-113 izradio je studije 'Analiza i
smjernice arhitektonsko-prostornih koncepcija u turizmu na tlu Hrvatske' 1995.
godine i 'Projekt zaštite obalnog područja i mora' 1998. godine. Bio je redoviti
član znanstvenog Vijeća za promet HAZU.
Značajniji prostorni i urbanistički planovi
U okviru Urbanističkog instituta radio je na brojnim i najsloženijim
prostornim, urbanističkim planovima i arhitektonskim projektima: Generalni
urbanistički planovi Osijeka, Pule, Vukovara, generalni urbanistički plan
glavnog grada Republike Gvineje - Conakrya s centrom vlade i rezidencijom
predsjednika Republike. Radio je na izradi prostornih planova nacionalnih
parkova Plitvička jezera i Brijuni, Osnove dugoročne projekcije zaštite i
uređenja prirodne i graditeljske baštine Jugoslavije, obnove i oživljavanja
povijesne jezgre osječke Tvrđe, izrada Prostornog plana zagrebačke regije
izrađena je u najužoj suradnji s izradom Generalnog urbanističkog plana 'Zagreb
2000'. Izradio je brojne planove i projekte novih naselja, gradskih centara od
kojih se ističu naselje Sjenjak u Osijeku u kojem je 1968. godine, prvi u
zemlji, napustio koncept funkcionalističkog grada moderne. (Moderna je
preminula u St. Louisu, SAD 1972.). Urbanistički projekt uređenja središnjeg
gradskog prostora grada Osijeka, blok centar- glavni gradski trg s privlačnom
podzemnom etažom – 'zimski trg' s ekskluzivnim trgovačkim i ugostiteljskim
sadržajima (idejni i izvedeni projekti). Bila je to prva takva pješačka zona u
našoj zemlji, četvrta u Europi 1969.
U izradi Generalnog urbanističkog plana 'Osijek 2000' s idejom i konceptom 'Osijek,
zeleni grad' izrađen je projekt uređenja velikog dravskog šetališta na osnovama
vlastitog modela 'Rijeke u gradu', modela koji je primio velika međunarodna
priznanja. 'Centar suvremene kulture u Barceloni' (Centre de cultura
contemporania de Barcelona) koji zajedno s IFA-om (Institutom francuskih
arhitekata) osnažuje pokret 'Ponovno oživljavanje europskog grada' s temom 'Europski
urbani javni prostor', 1999. godine, arh. Radovanu Miščeviću dodijelio je posebno
priznanje za njegov model 'Rijeka u gradu' i realizacije u Osijeku, pozivajući
druge gradove na rijekama neka slijede taj model.
Značajniji urbanistički i arhitektonski
natječaji
Urbanizam
ZADAR - urbanističko arhitektonsko rješenje povijesnog dijela grada – poluotok
s arhitektima B. Petrovićem, B. Vasiljevićem, V. Ivanovićem 1954. godine - prva nagrada
SPLIT - urbanističko rješenje naselja "Meje" s arh. V. Švererom 1956. godine - prva nagrada
LJUBLJANA - urbanističko rješenje Trga revolucije s arh. F. Wenzlerom 1961.
godine - četvrta nagrada
BEOGRAD - urbanističko rješenje Novog Beograda, treći rajon s rajonskim centrom 1965. godine, druga nagrada
ZAGREB - urbanističko rješenje naselja "Sopot-Južni Zagreb", napuštanje
koncepta funkcionalističkog grada moderne 1969. godine - nagrađeni rad
ZAGREB - nagrađeni natječajni radovi za zagrebačke trgove s arh. Ljubomirom
Miščevićem
- Trg bana Jelačića 1978. godine, druga nagrada, prva nije dodjeljena
- Kvaternikov trg, 1980. godine, druga nagrada
- Preradovićev trg, 1984. godine, druga nagrada
ZAGREB - urbanističko rješenje centralnog gradskog prostora Trnja – treći
Zagreb 1973. godine, nagrada
- urbanističko arhitektonsko rješenje centralnog gradskog prostora, središnje
kompozicijske osovine Trnje-priobalje s arh. Lj. Miščevićem i suradnjom I.
Petani i M. Turnšek 1981 godine, rad je nagrađen
BIHAĆ - urbanističko rješenje centra Bihaća s arh. Ljubomirom Miščevićem, 1982.
godine, prva nagrada
VUKOVAR - urbanističko rješenje centra grada s arh. Lj. Miščevićem 1984.
godine, prva nagrada
ISTRA-RABAC - urbanističko arhitektonsko rješenje centra grada, turističkog
središta 1986. godine s arh. Ljubomirom Miščevićem, prva nagrada
Međunarodni natječaji
SKOPJE Međunarodni natječaj za centar Skopja s arh. F. Wenzler 1965. godine,
podijeljena prva nagrada s timom Kenzo Tange iz Tokia, arh. Arata Isozaki,
Sadao Vatanabe i izrada provedbenog plana. Rad je u cijelosti realiziran.
HELSINKI Natječaj za centar Helsinkia ESPO s arh. M. Maretićem 1967. godine
GRAZ Natječaj "Znak budućnosti" 1993. godine s arh. Lj. Miščevićem i S. Srnec
BERLIN International Competition for Urban Design Ideas Central District
Spreeinsel 1994.,(1100 radova) s arh. Ljubomirom Miščevićem. Zahvalnost
gradonačelnika Berlina dr. Volkera Hassemera.
Arhitektura, natječaji i realizacije
Zavod za socijalno osiguranje i stambena zgrada Osijek, prva nagrada 1950.
godine, realizacija.
Hotel Ogulin s Arh. Mirkom Maretićem, prva nagrada, Hotel Topusko, druga
nagrada 1957. Upravna zgrada poduzeća "Rad" Karlovac 1967. godine, prva nagrada
i realizacija.
Upravna zgrada poduzeća "Borovo" s arh. M. Salajem, prva nagrada 1961.
Hotel "Gradski podrum" u Zagrebu s arh. D. Bradićem, druga nagrada 1969.
godine. Dom zdravlja "Gračac" s arh. D. Nedeljkovim i N. Koricom, druga nagrada
1969. godine.
Robna kuća "Slavonija tekstil" u Osijeku s arh. D. Bradićem, prva nagrada 1965.
godine.
Zadružna banka i štedionica Osijek, projekt i realizacija 1959./61.
Stambene zgrade - Zagreb, Nazorova ulica, realizirano 1969./71.
Palača pravde Osijek, idejno rješenje, 1971. god.
Hotel "Indije", Banjole s arh. D. Bradićem, idejno rješenje iz 1968. godine.
Osijek, stambeno poslovni objekti, blok centar, 1969./72. realizirano.
Pula, Zlatne stijene, urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog kompleksa s
izvedbenom arhitekturom. Realiziran dio 1968./73.
Enciklopedijska prisutnost
Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1987., str. 355.
Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1995.,
str. 583
Tko je tko u Hrvatskoj?, Psefizma, 1997./98., str. 292
Skopje resurgent. United Nation Development, New York, 1970., City centar, str.
313.-356.
Izložbe značajnijih radova
Izlaganje na Zagrebačkom salonu, 1966.-1987.
Izložbe prostornih planova, generalnih urbanističkih planova, prostornih
planova nacionalnih parkova, planova obnove i oživljavanja povijesnih
aglomeracija.
X. bienale Slavonaca, Osijek 1985.
Izložba povodom 900 godina Zagreba – 'Kako smo vidjeli i kako vidimo Zagreb' pod pokroviteljstvom Skupštine grada Zagreba s arh. Lj. Miščevićem u staroj
Gradskoj vijećnici.
Izložba 'Osijek i njegova rijeka', HAZU, Muzej Hrvatske arhitekture, Zagreb,
2001, Osijek, 2003., Pečuh, 2004.
MONOGRAFIJA Planovi, projekti, realizacije
Monografija obuhvaća razvojne i urbanističke planove i projekte, arhitektonske
projekte, realizacije i natječaje u razdoblju 1954.-1979. s osvrtima akademika
prof.dr. Josipa Seissela i akademika prof. dr. Andre Mohorovičića.
Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Za uspješan i značajan znanstveno-istraživački rad, stručni doprinos i
društveno angažiranje primio je istaknuta društvena i stručna priznanja od
kojih se ističu:
Odlikovanje - Orden rada sa zlatnim vijencem, ukazom predsjednika Republike
Jugoslavije za rad na obnovi grada Skopja 1963. godine.
Srebrna plaketa grada Skopja
Priznanje ujedinjenih naroda za izradu Generalnog urbanističkog plana glavnog
grada Republike Gvineje – Conakrya. Voditelj izrade plana i izrade
urbanističkog rješenja centra vlade s rezidencijom predsjednika Republike
1963./65.
Zlatna značka Saveza urbanista Jugoslavije 1967. godine
Diploma u povodu svjetskog dana urbanizma i zaštite čovjekove okoline Saveza
urbanista Jugoslavije
Nagrada grada Zagreba 1975. godine
Priznanje Skupštine grada Osijeka za izuzetan doprinos i zalaganje u izradi
Generalnog urbanističkog plana 'Osijek 2000' 1976. godine
'Zelena vrpca Vjesnika' za očuvanje prirodnih vrijednosti 1982. godine.
Povodom 900. godišnjice osnivanja Zagreba izradom prigodne izložbe 'Kako smo
vidjeli i kako vidimo Zagreb' arh. Radovan Miščević i sin arh. Ljubomir
Miščević uz zahvalnost i pokroviteljstvo Skupštine grada Zagreba 7.10.1994. –
posebno priznanje.
Priznanje Centra suvremene kulture u Barceloni (Centre contemporania de
Barcelona CCRB) za primjer i realizaciju modela rijeke u gradu Osijeku 1999.
godine.
Nagrada „Viktor Kovačić" za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata,
7.6.2006. godine.
Nagrada „Vladimir Nazor" za 2011. godinu za životno djelo na području
arhitekture i urbanizma. Nagrada je dodijeljena 19.6.2012. u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici.
I puno toga još, ali za ovu prigodu naveo sam dovoljno da bih mogao ustvrditi kako bi andrijevačka općinska Uprava i ovog velikog Andrijevčanina trebala oteti zaboravu te mu ime ispisati na jednoj od većih andrijevačkih ulica, ako već ne na način na koji Vrpoljčani ovjekovječiše (i) svog Ivana Meštrovića, rođenog u njihovu selu.