
Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus

Foto: DZ/SBplus
Od nekoliko desetaka pa sve do nekoliko tisuća kuna, Andrijevčani će biti prisiljeni uplaćivati svake godine u općinski proračun, ne razriješi li se problematična situacija oko poljoprivrednih zemljišta koja su nenadano proglašena neizgrađenim građevinskim zemljištima. Općina očekuje da vlasnici za njih plate komunalnu naknadu.
DONJI ANDRIJEVCI - Početkom srpnja ove godine na adrese
stanovnika Donjih Andrijevaca stigla su rješenja o komunalnoj naknadi za
„neizgrađena građevinska zemljišta" koja se, prema Prostornom planu Općine,
nalaze u građevinskoj zoni. Njima se mještanima-vlasnicima nalaže plaćanje godišnjeg iznosa Općini za takva zemljišta. No, problem je u tomu što se mještani i općinska Uprava ne slažu oko definicije istog.
- Suludo je da je Ministarstvo ranije dodjeljivalo poljoprivredne poticaje za obrađivanje tih zemljišta koja su sada određena kao 'neizgrađena građevinska zemljišta'. - kaže Vlado Kovačević iz Donjih Andrijevaca.
- U građevinsku su zonu ušle čestice koje su u gruntovnom izvatku definirane kao poljoprivredna zemljišta, primjerice kao 'oranica-pašnjak-voćnjak' i slično. Kao član Općinskog poglavarstva u Donjim Andrijevcima, zajedno sa ostalim članovima, predlagao sam 2002. godine dopune i izmjene prostornog plana u Općini kako bi se proširile građevinske zone i kako bi mještani mogli lakše graditi. Naime, u to vrijeme je samo u Tvornici Pan kartonaža radilo oko 400 ljudi i mnogi su htjeli graditi obiteljske kuće, ali nije bilo dovoljno zemljišta, niti je na tržištu bilo dovoljno kuća u prodaji. To je na inicijativu poglavarstva tako uvršteno u
prostorni plan radi potencijalnog širenja sela koje se, sada je sasvim jasno,
više neće širiti s obzirom na to da je stanovnika sve manje. Te 2002. godine je i jedno moje poljoprivredno zemljište ušlo u građevinsku zonu, ali od tada osobno nikad nisam tražio prenamjenu zemljišta iz
poljoprivrednog u građevinsko i ne znam kako je oranica mogla postati
građevinsko zemljište. Sin i kćerka
također su za svoje zemljište određeno kao 'bašča' dobili rješenja u iznosu od 51
odnosno 70 kuna. Na mom je zemljištu sin, kao dodatan izvor prihoda, planirao
stvoriti nasad lješnjaka, no do toga neće doći ako ovo moje rješenje ne bude
poništeno. Bit ću prisiljen zemlju prodati u bescjenje. Suludo je da je Ministarstvo dodjeljivalo poljoprivredne poticaje za obrađivanje tih zemljišta koja su sada određena kao 'neizgrađena građevinska zemljišta'. Župana Danijela Marušića upoznao sam sa situacijom te me uputio na pravni lijek i
žalbu koju sam i podnio nadležnom županijskom Upravnom odjelu. Tu se ne radi
samo o novcu, nego o tomu kako će se ubuduće moći koristiti ili prodati ta
zemljišta ako je definicija toliko rastezljiva da se ne zna radi li se o
poljoprivrednom ili neizgrađenom građevinskom zemljištu. Neki su mještani
dobili i po četrnaest rješenja. Radi se o starom stanovništvu koje nije
dovoljno informirano i ne zna kako postupiti. Tko će njima napisati žalbe? Ogroman je to pritisak na
ljude. Smatram kako je poništenje takvih krivih rješenja jedini mogući izlaz iz ove situacije. - za
SBplus kazao je Vlado Kovačević iz Donjih Andrijevaca kojemu je na kućnu adresu
stiglo Rješenje 'teško' 1764 kune za zemljište od 17.300 kvadratnih metara do
kojega vodi poljski put dobrim dijelom zarastao u šikaru.
U dolje priloženoj snimci moguće je pogledati kako izgleda
šetnja od zemljišta Vlade Kovačevića do početka tog poljskog puta. Jasno je
kako se radi o nerazvrstanoj i neodržavanoj cesti koja vodi do poljoprivrednih, a ne građevinskih, zemljišta. Pomoć je on zatražio i od saborskog zastupnika Davora Vlaovića koji se
već angažirao oko ove teme, a isto je pitanje aktualizirano i na prošlotjednoj
sjednici Županijske skupštine.
Županijski vijećnik Jelinić uputio pitanje pročelniku Jariću
Pero Jelinić: "Nije sporno kako treba plaćati tu naknadu, nego je pitanje jesu li u Općini Donji Andrijevci ispravno definirali pojam građevinskog zemljišta koja su, kako znamo svi, oranice, vrtovi, bašče i slično, a koja nisu opremljena komunalnom infrastrukturom; nemaju pristup cesti, rasvjeti struji, vodi i slično."
- Mještani Općine Donji Andrijevci dobili su rješenja o
plaćanju komunalne naknade za neizgrađena građevinska zemljišta u zonama općine
predviđenim prostornim planom. Radi se o godišnjoj naknadi koja iznosi od
nekoliko desetaka do nekoliko tisuća kuna koje bi vlasnik pojedinog zemljišta
morao plaćati svake godine. Nije sporno kako treba plaćati tu naknadu, nego je
pitanje jesu li u Općini Donji Andrijevci ispravno definirali pojam
građevinskog zemljišta koja su, kako znamo svi, oranice, vrtovi, bašče i
slično, a koja nisu opremljena komunalnom infrastrukturom; nemaju pristup
cesti, rasvjeti struji, vodi i slično. Molim tumačenje i odgovor Upravnog
odjela za komunalno gospodarstvo Brodsko-posavske županije o tomu jesu li
navedena rješenja u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. To pitanje
upućujem njima jer u pravnom lijeku stoji kako se žalba može uputiti drugostupanjskom
tijelu, a to je upravno taj Odjel. - pojasnio je i pitao županijski vijećnik Pero Jelinić (DM-NL).
- Ne mogu vam konkretno odgovoriti na pitanje. Svako
rješenje je za sebe. Imao sam puno poziva od mještana i vlasnika građevinskog
zemljišta. Što je građevinsko zemljište, to odlučuje općinsko Vijeće temeljem
prostornog plana. Svaka stranka koja smatra kako rješenje nije u skladu sa
Zakonom o komunalnom gospodarstvu, treba uložiti žalbu kako piše u pravnom
lijeku. Nema generalnog i općenitog odgovora, to su pojedinačni slučajevi. Ima
i primjera gdje su građani dobili rješenja za obiteljsku kuću koja se nalazi na
toj čestici, a u nastavku te čestice je druga čestica koja je dio te čestice u
građevinskoj zoni i dobili su rješenje za neizgrađeno građevinsko zemljište.
Kada pristignu žalbe, tada će Upravni odjel postupiti. - odgovorio je Jeliniću
pročelnik Odjela, Miroslav Jarić, potvrdivši time sumnje mještana kako kod
spornih rješenja nije baš sve 'crno-bijelo'.
Općina zatražila mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja
Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donji Andrijevci, Antonija Aračić Radman, za SBplus kazala je kako je Općina Donji Andrijevci, nakon donošenja Odluke o komunalnoj naknadi u Općini od strane Općinskog vijeća krajem prošle godine, početkom 2019., krenula po prvi puta naplaćivati godišnju komunalnu naknadu za neizgrađena građevinska zemljišta.
Općinska pročelnica: "Zadnjih dana smo primili više upita mještana koji su dobili rješenja za plaćanje kom. naknade i svakom smo od njih dali pojašnjenja te ih upoznali sa njihovim pravom na žalbu. Moguće je da je od nekoliko stotina izdanih Rješenja negdje i došlo do pogreške i mi smo to spremni i popraviti."
- S obzirom na to da smo ove godine po prvi puta krenuli s naplatom komunalne naknade za neizgrađena građevinska zemljišta i sami smo imali nekih nedoumica, jer na terenu ima određenih nelogičnosti, a Zakon o komunalnom gospodarstvu nije sva ta pitanja detaljno razradio. Mi smo tražili mišljenja pravnih stručnjaka iz područja komunalnog gospodarstva i oni su nam savjetovali kako sve napraviti da bude u skladu sa Zakonom. Zadnjih dana smo primili više upita mještana koji su dobili rješenja za plaćanje komunalne naknade i svakom smo od njih dali pojašnjenja te ih upoznali sa njihovim pravom na žalbu. Moguće je da je od nekoliko stotina izdanih Rješenja negdje i došlo do pogreške i mi smo to spremni i popraviti. - poručila je Antonija Aračić Radman.
Nakon učestalih upita građana, Općina Donji Andrijevci je prije par dana zatražila i mišljenje o navedenoj problematici od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Iako je i u postupku izrade predmetnih rješenja Općina Donji Andrijevci koristila javno objavljenja mišljenja ministarstva Predraga Štromara, poslali su im upit kako bi dodatno pojačali utemeljenost svojih odluka. Iz Općine su kazali kako će nam mišljenje Ministarstva poslati kada ga dobiju.
A što je zapravo sporno?
Zakon o komunalnom gospodarstvu neizgrađeno građevinsko
zemljište 'rastezljivo' definira kao ono „koje se nalazi unutar granica
građevinskog područja na kojemu se, u skladu s propisima kojima se uređuje
prostorno uređenje i gradnja, mogu graditi zgrade stambene ili poslovne
namjene, a na kojemu nije izgrađena zgrada ili na kojemu postoji privremena
građevina za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola". Osim toga,
takvim se zemljištem smatra i ono „na kojemu se nalazi ruševina zgrade".
Prema članku 4. Odluke o komunalnoj naknadi Općine Donji
Andrijevci, komunalna naknada plaća se za takva neizgrađena građevinska
zemljišta u četiri zone s različitim koeficijentima. Pravnici i oni koji tumače Zakon, pak, kažu kako činjenica
da se katastarske čestice nalaze iza izgrađene kuće te služe kao vrt nema
utjecaja na obvezu plaćanja komunalne naknade za tu parcelu, ako ona odgovara
gore navedenom opisu neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Poneki mještani žalili su se i na to da u definiranju takvog
zemljišta nije ispunjen uvjet da se komunalna naknada plaća za nekretnine koje
se nalaze na području na kojem se „najmanje obavljaju komunalne djelatnosti
održavanja nerazvrstanih cesta i javne rasvjete" te „području koje je
opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom električnom mrežom i
vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice
lokalne samouprave".
Ministarstvo, ipak, smatra kako i za takvo zemljište treba
platiti naknadu jer se nalazi u naselju koje ima propisani minimum komunalne
opreme. Upravo tu, čini se, leži glavni problem Andrijevčana. Zakoni,
definicije i njihova tumačenja očigledno previše ovise o subjektivnom dojmu i
procjeni. Žalbe bi, prema tomu, trebale biti (pr)ocijenjene prvenstveno prema
tomu je li rješenje izdano za nešto što je, zapravo, poljoprivredno zemljište
ili se uistinu radi o kategoriji 'neizgrađenog građevinskog zemljišta'.