Kultura : Povijest

Objavljeno: 8.4.2013. u 11:45
Prikaza: 7141
|
Autor: SBplus

Polemika

Stanko Andrić vs. Stribor Uzelac Schwendemann

root : Stanko Andrić vs. Stribor Uzelac SchwendemannStanko Andrić v.s. Stribor Uzelac Schwendemann(Foto: SBplus / arhiv)
SBplus, u svojoj rubrici 'Povijest', u nastavcima, objavljuje članak „Brodski list i Svijet 1947.-1949." Mladena Baraća, prof. znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod. Budući da se, na SBPeriskpu, Stribor Uzelac Schwendemann kritički osvrnuo na Baraćev članak, a Barać mu odgovorio istom mjerom te se dr.sc. Stanko Andrić uključio kritičkim osvrtom na Schwendemanovu kritiku, držimo kako je za sam članak korisno ovu polemiku prenijeti i na SBplus.

Stribor Uzelac Schwendemann: Ozbiljna znanstvena istraživanja mladog Mladena Baraća, znanstvenika iz znanstvene podružnice

Postupak sa ženskom stidnom dlačicom

Na spisku povijesnog instituta kojeg je, sebi, u Brodu utemeljio dr. za eutanazije Mato Artuković (samo u Brodu eutanazirao je Arhiv i knjižnicu obitelji Brlić, ogranak Matice hrvatske, Slavka Mirkovića i na kraju, ali ono najvažnije – eutanazirao je i samog sebe), nalazi se g. Mladen Barać, autor "izvornog znanstvenog rada" Brodski list i Svijet 1947.-1949., objavljenog u Prilozima za povijest Broda i okolice za koje urednica Marija Karabić, u uvodnoj riječi, kaže kako su oni, tj. ti Prilozi, progovor "…o povijesti Brođana na znanstveno relevantan način" pa k tomu još i dodaje "…radovi su rezultat ozbiljnog znanstvenog istraživanja znanstvenika…". Dakle, Prilozi nisu Toldi, Mirković, Schwendemann tj. povijesne brljotine. Prilozi su "ozbiljna znanstvena istraživanja". Pa pogledajmo kako izgleda to "ozbiljno znanstveno istraživanje" na primjeru Mladena Baraća. On je na pedesetak stranica svog "znanstvenog rada", znanstveno je li, analizirao "vanjsko političke rubrike u Brodskom listu (BL) od 1947. do 1949. godine."

Dakle, Prilozi nisu Toldi, Mirković, Schwendemann tj. povijesne brljotine. Prilozi su "ozbiljna znanstvena istraživanja".

Predmet svoje "znanstvene analize" mladi Mladen pripisuje uredništvu BL-a pa kaže "prema kriterijima uredništva BL-a", "u svom međunarodnom fokusu BL", "BL nije propustio naglasiti", "BL je standardno u negativnom svjetlu prikazivao kapitalističke zemlje", "BL je protežirao antiameričku retoriku", "BL je optužio američke vojne vlasti u Njemačkoj", "Vatikan je također bio na udaru BL-a", "BL izgrađuje protubritanske osjećaje kod čitatelja", "BL je prenio vijest agencije TASS", "pozvao se na Al misri", "L'Humanité i France Nouvelles… (Mladenko piše L'Humanite i France Nouvel). Inspiriran "međunarodnim fokusiranjem BL-a" mladi Mladen se raskošno raspisao o stanju međunarodne političke scene 1947. – 1949. godine u tom svom "izvornom znanstvenom radu"…

A izvorno stvari stoje ovako. Brodski list je utemeljen partijskim dekretom (o kojem naravno nema nikakvog traga) i prvi broj mu izlazi 29. studenog 1947. Urednik mu je seoski učitelj Čedomir Kekanović. I nema tu nikakve redakcije i uredništva. List je one man show, a suradnici su tzv. brodski profesionalni politički radnici i partijski aktivisti iz redova prosvjetnih radnika. Potpisuju se ili lažnim ili istinitim inicijalima. Urednik muku muči da tjedno sklopi novine od dva lista (četiri stranice) koje uopće ne korespondiraju sa stvarnim životom nego služe kao primitivni agitaciono propagandni politički bilten. U stalnom pomanjkanju teksta urednik poseže za Tanjugovim tjednim vanjskopolitičkim biltenom i iz njega, nasumice, puni rubriku Vijesti iz svijeta da bi lakše "zatvorio" novine. Dakle, nema tu nikakve redakcije, nikakvog uredništva, redakcijskog stava, uredničke politike i političkog odnosa. Vanjskopolitičku rubriku Brodskog lista proizvode Tanjugovi novinari u Beogradu, a brodski urednik lokalnog tjednika to doslovno samo prenosi, u smrtnom strahu da ne ispusti neki zarez, a kamoli da nešto doda ili izmijeni. Jer Tanjugov bilten je stav Partije (u to vrijeme adresiran uglavnom na Moskvu).

Postupak u kojem žensku stidnu dlačicu staviš pred sebe na bijeli papir i onda se raspišeš, na pedeset stranica knjige, o vaginalnom i klitoralnom orgazmu, G točci, anatomiji i fiziologiji, higijeni, zdravlju i bolestima tog dlaci pripadajućeg organa – znanstveniji je postupak od ovog kojeg je odabrao mladi Mladen iz znanstvene povijesne podružnice Mato Artuković.

O Čedomiru Kekanoviću ne zna se mnogo. Otišao je pred kraj 1948. godine u Radio Osijek i od 45. broja Brodski list, kao urednik, potpisuje Josip Psutka, grafički tehničar brodske tiskare Plamen i specijalisti, je li, "za protežiranje antiameričke retorike i izgradnju protubritanskih osjećaja kod čitalaca Brodskog lista".

Dakle, da zaključim. Postupak u kojem žensku stidnu dlačicu staviš pred sebe na bijeli papir i onda se raspišeš, na pedeset stranica knjige, o vaginalnom i klitoralnom orgazmu, G točci, anatomiji i fiziologiji, higijeni, zdravlju i bolestima tog dlaci pripadajućeg organa – znanstveniji je postupak od ovog kojeg je odabrao mladi Mladen iz znanstvene povijesne podružnice Mato Artuković. Jer, dlaka je ipak dlaka. A vanjskopolitička rubrika Brodskog lista 1947.-1949. "dokaz" je bez ikakve stvarne vrijednosti i jednostavno nikada nije postojao. Kao što ne postoji ni Brod iz sramno ukradenog naslova te knjige Prilozi za povijest Broda i okolice. Tj. postoji, ali u Republici Srpskoj. U Hrvatskoj to je, valjda, Slavonski Brod.

"Ozbiljnim znanstvenim istraživačima i znanstvenicima" okupljenim oko ovog povremenika valja poručiti još nešto. Službeni Grb Grada Broda, analogijom sa službenim državnim grbom, se ne masakrira, kao što je to učinjeno na nemušto dizajniranoj naslovnici ovog povremenika na čiju drugu knjigu ćemo, nadajmo se, dobro počekati.

Mladi Mladen, pitomac antikomunističkih Hrvatskih studija uputio se u svom "izvornom znanstvenom radu" i u analizu kino fenomena u periodu 1947.-1949. Pronašao je u Brodskom listu odnekuda (opet Tanjug?) preneseni nepotpisani tekst "Dva svijeta filma" u kojem "vješto" detektira "antiameričku filmsku retoriku BL-a" i favoriziranje "herojskog sovjetskog filma"… itd, itd. Realnost, dakle istina, do koje mladi Mladen nije u stanju doprijeti, jer njegovom znanstvenom moralu do toga, očigledno, nije stalo, je malo drugačija. U Brodu je, prema zabilješkama svojevremenih vlasnika kina Hrvatski dom, 3. siječnja 1946. prikazan prvi film nakon završetka Drugog svjetskog rata. Bio je američki i zvao se Gladna ljubav. Drugi film Suez prikazan je 8. siječnja bio je također američki, kao i treći i četvrti koji su se zvali Pucaj Cabalero i Plava ptica. Do kraja 1946. godine prikazano je još četiri francuska filma, jedan španjolski i čehoslovački, tri ruska i još tri američka od kojih se zadnji zvao Gangster gentlmen. Godine 1947./48. situacija je slična, a 1949./50. američki filmovi čine 90 posto repertoara brodskih kina. I što sad s "favorizacijom herojskog sovjetskog filma"? Posebice, što s "ozbiljno znanstveno relevantnim načinom" na koji se poziva, u proslovu knjige, urednica Marija Karabić?

"Znanstvena analiza" nepostojeće "vanjskopolitičke rubrike u Brodskom listu 1947.-1949." bila bi benigna glupost da sve to ne košta. Ali košta. Košta Podružnica, košta Marija Karabić, košta mladi Mladen, koštaju Prilozi za poznavanje Broda, koštaju onih desetak tisuća neprodanih publikacija Podružnice koji trunu u Starčevićevoj 8, a najviše košta Mato Artuković. Taj je za Brod i Hrvatsku višestruko skuplji čak i od Dragutina Tadijanovića. I sve mi to godinama plaćama milijunima kuna, a onda se čudimo kako i zašto sve lošije živimo.



Stanko Andrić: "Urbani povjesničar” ne voli konkurenciju na svojem terenu

Uzelac je Kuljiš u džepnom formatu

Gospodin Stribor Uzelac Schwendemann napisao je tekst u kojem se spominju eutanazije, razni američki filmovi te vaginalni i klitoralni orgazmi, ali stvarni sadržaj toga teksta ostao je neizrečen, iako je posve jasan: njegov je pisac jako ljut što se netko usudio objaviti knjigu o Brodu kojoj on nije ni autor ni urednik, čak ga se nije ni pitalo za dopuštenje da se knjiga objavi. Posebno ga ljuti što je knjigu objavila brodska podružnica Hrvatskog instituta za povijest. To je inače ustanova na koju je prijašnjih godina g. Uzelac više puta galamio jer da ne objavljuje dovoljno radova o brodskoj povijesti. Nekim slučajem, u prošloj je, 2012. godini Podružnica objavila čak četiri knjige posvećene temama iz brodske povijesti (dvije monografije i dva zbornika radova). Sada se na taj niz nadovezala još i prva knjiga Priloga za povijest Broda i okolice, na koje se g. Uzelac bijesno okomio. S obzirom na ono što je znao pisati ranije, moglo bi se očekivati da g. Uzelac sada pošteno prizna da je Podružnica nadoknadila barem nešto od svoga duga prema istraživanju lokalne povijesti. No, za takvo bi priznanje trebalo imati malo smisla za fair play, a upravo to je stvar od koje je g. Uzelac, štono se veli, "operiran”. U njega toga nema ni za lijek, i vjerojatno nikad nije ni bilo.

Taj gospodin raskošnih imena prilično je spretan novinski spisatelj, uz to nedvojbeno i "urbani povjesničar”, ali očito i moralna ništica.

Naime, taj gospodin raskošnih imena prilično je spretan novinski spisatelj, uz to nedvojbeno i "urbani povjesničar”, ali očito i moralna ništica. Slažem se sa stanovitim brojem ljudi koji misle da g. Uzelac ima literarnog dara, u publicističkoj pa i esejističkoj podvrsti, i da mu tekstovi elokvencijom, erudicijom i duhovitošću vidljivo odskaču od drugih u bližem okolišu. Njegovo pisanje mene malo podsjeća na novinske sastavke jednoga našeg puno poznatijeg publicista, Denisa Kuljiša. Slična je to smjesa verbalne bižuterije, razmetljive metaforike, bujne sintakse, zajedljivih dosjetki, sumnjivog sveznalaštva, tračeva, izmišljotina, pa i prijesnih laži. Nema razloga da ne priznam da rado pročitam Kuljiša (osim kada baš gnjavi nekakvim svojim privatnim ratovima ili apologijama), a i od publicistike g. Uzelca dosad sam sa zadovoljstvom pročitao po prilici šest-sedam tekstova. Čak ću dodati da se tu ne radi o pukom estetskom užitku u dobrom pisanju; kao i Kuljiš, u pojedinim je slučajevima g. Uzelac sa svojim tvrdnjama i uvidima zaista u pravu, barem u nekom širem, "sociološkom” smislu, ako ne i u pojedinostima. Kako bi ova usporedba bila potpuna, treba dakako dodati da je g. Uzelac ipak pisac skučenijeg djelokruga i skromnijega ukupnog kreativnog dosega, primjereno sredini u kojoj živi i piše, nešto kao Kuljiš u džepnom formatu.

U svojem nasrtaju na gore spomenute Priloge g. Uzelac poimence proziva Mladena Baraća (autora jedinog rada u Prilozima na koji se g. Uzelac zapravo osvrće), zatim Mariju Karbić, urednicu Priloga, i dakako Matu Artukovića, svojeg (kako on to vidi) arhineprijatelja ili dindušmanina. Kolega Barać, premda još mladi doktorand i znanstveni novak (mogao bi g. Uzelcu biti unuk), zasigurno ne treba ničiju asistenciju u odbijanju napada koji je na njega, nemilosrdno i bez zrnca dobronamjernosti, usmjerio g. Uzelac. Što se tiče kolegice Karbić, g. Uzelac nije se potrudio da ispravno pročita i prepiše njezino prezime, nego ga je triput opetovano netočno naveo, pa ju je već samim time oslobodio obveze da mu išta odgovara ili objašnjava. O kolegi Artukoviću nastavio je g. Uzelac i ovom prilikom ponavljati svoje stare refrene, koji su brodskoj kulturnoj javnosti zasigurno već dobro poznati i pomalo joj moraju izlaziti na uši. Nije više jako duhovito ni to što brodsku institutsku podružnicu g. Uzelac ne zove njezinim imenom, nego joj nadijeva ime "znanstvena povijesna podružnica Mato Artuković". Ako smijem, zamolio bih javno g. Uzelca da, barem za promjenu, ostavi Matu Artukovića na miru neka se čovjek potkraj karijere koliko-toliko rasterećeno bavi znanošću, a svoje antiinstitutske ljutnje, napadaje, klevete i zamjerke neka radije adresira na mene, budući da sam od početka 2012., po odluci za to nadležnih, preuzeo mjesto voditelja dotične ustanove.

Schwendemann je jako ljut što se netko usudio objaviti knjigu o Brodu kojoj on nije ni autor ni urednik, čak ga se nije ni pitalo za dopuštenje da se knjiga objavi. Posebno ga ljuti što je knjigu objavila brodska podružnica Hrvatskog instituta za povijest.

Premda je pod svoje kivno povećalo stavio samo jedan rad u knjizi, a o stalih sedam radova nije prozborio ni slovca, g. Uzelac smatra da ima pravo naprečac omalovažiti čitavu knjigu i štoviše poželjeti da serija koja je njome započeta više ne izlazi (usp. rečenicu koju završava riječima "… ovog povremenika na čiju drugu knjigu ćemo, nadajmo se, dobro počekati”).

Mene u svojem kritičkom osvrtu g. Uzelac nije poimence spomenuo i prozvao, ali ću mu ipak kratko odgovoriti u vezi s dvije-tri pojedinosti koje je spočitnuo našim Prilozima. Ja sam, naime, sročio naslov Prilozi za povijest Broda i okolice, a taj je naslov, veli g. Uzelac, "sramno ukraden”. Ta mi je gnjevna optužba i zlonamjerna denuncijacija baš nekako slatka. Čak mi se ne da ni objašnjavati u čemu je stvar. Sve ste krivo shvatili, gospodine Uzelac. Pokušajte ponovno, razmislite još malo. Dat ću vam mali savjet za prvi korak. Nikakva se krađa nije dogodila. Da se uvjerite u to, možete potražiti sve sačuvane primjerke onih starih Priloga, čiji je jedini broj izašao prije ravno sedamdeset godina (1943), pa ćete vidjeti da na svima njima još uvijek stoji njihov puni i netaknuti naslov, Prilozi za upoznavanje Broda i okolice. (To je naslov s naslovnice, onaj na koricama malo je drukčiji.)

Rogobori zatim g. Uzelac što u naslovu naših Priloga stoji samo Brod, a ne, punim imenom, Slavonski Brod. Jer Brod "ne postoji… tj. postoji, ali u Republici Srpskoj. U Hrvatskoj to je, valjda, Slavonski Brod.” Ovdje g. Uzelac, ponajprije, proturječi sam sebi, jer ako je naslov, kako on veli, ukraden, onda to s Brodom nije naša krivnja, nego onih od kojih je naslov ukraden. Za razliku od g. Uzelca, kada na naslovnicu stavimo ime Brod, mi znamo na koji od mnogih Brodova mislimo. Znat će to i svatko tko samo zaviri u knjigu. Ne mislimo, dakle, na Carev Brod u Bugarskoj, ni na Uherský Brod u Češkoj, ni na Makedonski Brod u Makedoniji, ni na Hrvaški Brod u Sloveniji, ni na Brod na Kupi u Hrvatskoj, pa ni na taj Brod u Bosni što je našem Brodu preko Save… Ovdje g. Uzelac malo iskače iz svojega pomno njegovana lika pa više nalikuje na kakva brkata žandara ili milicionera koji budno pazi da ne bi tko, iz nehata ili obijesti, propustio staviti pridjev Slavonski ispred imena Brod. Takvoga treba odmah po prstima, i zapisati u onu strašnu teku! Nekako bi takav kruti prigovor više pristajao nekom staromodnom i malko ukočenom kulturnjačkom lokalpatriotu, kao na primjer, što ja znam, pokojnom Vladimiru Remu, a "individualnom anarhistu”, nonkonformistu i ljevičaru g. Uzelcu baš ne stoji dobro.

Slična je stvar sa slikom koju smo stavili na korice naših Priloga. To je otprilike četvrtina brodskoga gradskog grba, i ponovno je riječ o mojoj ideji. G. Uzelcu je takva naslovnica "nemušto dizajnirana”, a k tome on strogo i svečanim glasom poručuje, kao da je odjednom na se navukao onu sudačku odoru, da se "službeni Grb Grada Broda, analogijom sa službenim državnim grbom, ne masakrira”. U redu, g. Uzelcu ne sviđaju se dizajn i oprema naših Priloga. Teško ćete ikada postići da se nešto što napravite baš svima dopadne. Što se mene tiče, mogu živjeti s tom spoznajom. Samo opet upada u oči da se g. Uzelac, inače liberalni ikonoklast koji ne drži ni do kakvih autoriteta, ovdje odjednom prometnuo u birokratskog formalista koji bdije nad time da se službeni grb vazda tretira kao nedodirljiva svetinja. Nema vam s time igranja, poručuje on mrko, i već zove na mobitel tamo neku nadležnu instancu. Nema šanse da njegovu oku sokolovu promakne ako netko taj grb okrene malo ukrivo, ili ga oboji nekom nepropisnom bojom, ili nedaj bože od njega uzme samo dio! Za utjehu g. Uzelcu mogu reći da se treba strpjeti nekoliko godina, dok izađu sljedeće tri knjige naših Priloga, pa će ih onda moći pred sobom složiti u četvorinu i tada će mu se, kao u epifaniji, opet ukazati cjeloviti grb grada Broda.

On bi sasvim sigurno smatrao puno svrsishodnijim da se novci koje Podružnica prima od svojih lokalnih suosnivača umjesto toga koriste i nadalje za financiranje njegovih intelektualnih i inih potreba i ambicija, pa možda i za kakav institut što bi ga on po svojoj volji osnovao i vodio. Ovako već godinama kipti od muke i ljubomore, a bogme i zloće.

Budući da sam "po vokaciji” barem toliko filolog koliko i povjesničar, ne mogu odoljeti da ne spomenem još jednu sitnicu iz žućljivog osvrta g. Uzelca. Stvar je zbilja sitna i nevažna, ali i, posve nerazmjerno toj sitnoći, rječita i znakovita. G. Uzelac veli da je kolega Barać u svojem radu o novinama Brodski list netočno naveo naslove poznatih francuskih novina, kao L'Humanite i France Nouvel, pa ga ispravlja da se to točno piše L'Humanité i France Nouvelles. G. Uzelac je u prvoj, manje buntovnoj polovici svoje biografije bio između ostaloga jugoslavenski konzul u Lyonu (kao što mu se navodi u životopisu dostupnom na internetu), pa je valjda naučio nešto francuskoga i može ovako autoritativno, sve u zagradama, korigirati mlade doktorande. No, činjenice su ovdje sljedeće. Mladen Barać posve je ispravno napisao naslov novina L'Humanité (možete to provjeriti na str. 223 i 224 u našim Prilozima), dakle s akcentom na zadnjem vokalu, što znači da je g. Uzelac slagao kada ga je optužio da je taj naslov napisao drukčije. Naslov drugih novina kolega Barać doista je napisao neprecizno, kao France Nouvel, ali je i ono što je g. Uzelac naveo kao točan oblik (France Nouvelles) – također netočno! Točan naslov toga pariškog glasila Francuske komunističke partije glasio je France nouvelle (što će reći "Nova Francuska”).

Naposljetku, posve kratko o završnoj jadikovki g. Uzelca nad time što rad brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest "mi godinama plaćamo milijunima kuna, a onda se čudimo kako i zašto sve lošije živimo”. O, kako samo uvjerljivo, kako iskreno i brižno zvuči ta jeremijada nad rasipanjem javnoga novca kada dolazi iz usta vazda štedljivoga i skromnoga g. Uzelca! Ne znam samo kako to da g. Uzelcu nikad nije palo na pamet da zaplače nad onim silnim i nikad zbrojenim milijunima što su potrošeni i proćerdani na njegovu karijeru i karijere njemu sličnih "kadrova” u komunističkoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. On bi sasvim sigurno smatrao puno svrsishodnijim da se novci koje Podružnica prima od svojih lokalnih suosnivača umjesto toga koriste i nadalje za financiranje njegovih intelektualnih i inih potreba i ambicija, pa možda i za kakav institut što bi ga on po svojoj volji osnovao i vodio. Ovako već godinama kipti od muke i ljubomore, a bogme i zloće. No, koliko god on kiptio i pušio se od toga, ne može ništa promijeniti na činjenici da je radom brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest, od njezina osnutka 1996. do danas, stvoreno nešto neupitno vrijedno, za grad Brod, za Slavoniju i za hrvatsku historiografiju i općenito humanistiku. Čak i kada bi se g. Uzelcu i njegovim sumišljenicima ostvarila žarka želja da ta ustanova ovog trenutka stavi ključ u bravu, iza nje bi ostao kulturni i znanstveni dobitak, utjelovljen u gotovo stotinu svezaka objavljenih knjiga, u dvanaest dosadašnjih godišta znanstvenoga časopisa, u desetak dosad organiziranih simpozija, kao i u ljudima koji su radeći u njoj ispekli zanat povjesničara.

Toliko od mene kao odgovor na ustrajne filipike g. Uzelca. Što se mene tiče, stavljam točku na cijeli taj dosje što nosi njegovo ime. Jednostavno, nemam vremena da se time dalje bavim. Rado bih, u drukčijim okolnostima, nastavio s ovakvim polemiziranjem i ne bi mi bilo mrsko, ali za razliku od g. Uzelca zaista imam prečeg i pametnijeg posla od toga.

Broj komentara: 5

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
yako_lud

yako_lud

Komentirano: 11.4.2013. | 17:20

1

frodo, o čemu? O ciglama? :-)))
frodo

frodo

Komentirano: 11.4.2013. | 8:37

2

Staro gunđalo Stribor doživljava se kao zločesta savjest našega grada, ali jedan je od rijetkih koji će jasno i logično artikulirati svoje stavove s kojima je teško ne složiti se upravo iz razloga što je jezik njegovih tekstova lišen nemuštih konstrukcija, sumanutih eskapada,ili suspektnih činjenica, a najmanje u njemu ima „verbalne bižuterije“....Stribora možete voljeti ,možete ga mrziti ali ne i ignorirati jer potrebno je ipak puno veće barutno punjenje od onoga što podastirete kao odgovor kojim mu se nastoji doskočiti g. Andriću.. I najmanje je bitno kakvo ime nosi i piše li kao Denis Kuljiš od koga je puno bolji...a bolji je od mnogih! Ova dva prethodna komentara najbolje i ne čitati....zar ne možete dečki reći ništa suvislije ili pametnije?
Gerilac

Gerilac

Komentirano: 8.4.2013. | 16:06

3

@yako_lud to može biti neka vrsta talenta koja je česta u publicistitci ali beskorisna pitoresknost ne može sakriti površnost i neznanje.
yako_lud

yako_lud

Komentirano: 8.4.2013. | 15:38

4

Gerilac, iznenađuješ me - kao da za površnost treba dar!? Andrića cijenim i kao uglednog književnika, a o takvom statusu ne samo Uzelac samo sanjati može. Andrić je i samozatajan i, u ovom slučaju se polkazalo, odgovoran čelnik institucije koji, ne samo kao takav, nego i kao vrstan znanstvenik, staje u obranu čovjeka kojem je šef ali i institucije kojoj je na čelu. Uzelca sam čini mi se spomenuo. Bolje da nisam. Koliko god mu tepali, ja mu tepat neću jer vrhunac njegovog znanstvenog doprinosa mjeri se brojem cigala koje je ukrao iz tvrđave i ugradio u svoju vikendicu.
Gerilac

Gerilac

Komentirano: 8.4.2013. | 15:21

5

U pravu je doktor Andrić. Uzelac ima dara za površnu publicistiku ali tu nema nikakve temeljitosti koja bi bila podloga za suvislu raspravu s njim.

Broj komentara: 5

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

O kojoj rijeci govori stari natpis?

Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

27.1.2021. | 8:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

Dani velikana medicine

Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

10.12.2018. | 12:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas se pije novo vino

Tradicija proslave Martinja

Danas se pije novo vino

11.11.2017. | 15:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

Pavelić podržao suradnju

Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

10.4.2016. | 20:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

Znanstveni skup (23.-24.10.)

Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

21.10.2014. | 10:17
SBplus.hr, Slavonski Brod : Reakcija pobunjenih Srba na  VRA 'Bljesak'

Kroz dokumente ''RSK''

Reakcija pobunjenih Srba na VRA 'Bljesak'

1.5.2013. | 14:53
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

Cijeli članak M. Baraća

Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

20.4.2013. | 16:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

BL i svijet 1947.-1949. (10)

Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

18.4.2013. | 23:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje

Slika o Britaniji i Francuskoj

Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje

16.4.2013. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...

Jugoslavenski mediji o SAD-u

Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...

14.4.2013. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

BL i svijet 1947.-1949. (7)

Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

11.4.2013. | 12:41
SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

BL i svijet 1947.-1949. (6)

Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

9.4.2013. | 10:47
SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

BL i svijet 1947.-1949. (5)

Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

7.4.2013. | 9:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

BL i svijet 1947.-1949. (4)

Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

6.4.2013. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : I Brođani slavili Staljinov rođendan

BL i svijet 1947.-1949. (3)

I Brođani slavili Staljinov rođendan

5.4.2013. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

Brodski list i svijet 1947-1949 (2)

Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

4.4.2013. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

Brodski list i svijet 1947-1949 (1)

Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

3.4.2013. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Likaj, Birsov sin, iz Marsvnniae

Prvi poznati Brođanin

Likaj, Birsov sin, iz Marsvnniae

9.2.2013. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : „I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

Kad hrabrost prevlada

„I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

28.11.2012. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Josip Matasović - povijest nisu ratovi i krv

Znanstveni skup

Josip Matasović - povijest nisu ratovi i krv

24.11.2012. | 1:12
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :