Kultura : Povijest

Objavljeno: 9.2.2013. u 14:00
Prikaza: 7087
|
Autor: Petar Bašić

Prvi poznati Brođanin

Likaj, Birsov sin, iz Marsvnniae

Slika
Foto: Slika
  • Slika
  • Slika 1
  • Slika 2
  • Slika 3
  • Slika 4
  • Slika 5

Bez obzira kaže li se da je on naš prvi Marsunjanin ili Marsunijanac, na današnji dan, prije točno 1942 godine, zabilježeno je ime i porijeklo prvoga poznatoga Brođanina

"Petoga dana prije februarskih ida, za konzulovanja našega cara Vespazijana  i onoga Marka Kokceja Nerve...".

Tako bi ovaj današnji datum nekome objasnili stari Rimljani. Na latinskom jeziku izgovoreno, dakako. Ide su u drugom mjesecu padale na 13. dan (poznatije "martovske ide" u kojima je ubijen Cezar, padale su u trećem mjesecu na 15. dan), dani su se brojali unatrag, uključujući početni i završni dan.

Imali su Rimljani eru, veliku epohu koja je počinjala "prvom godinom" i nju su brojali od dana kada je sam Rim osnovan od strane vučje braće Romula  i Rema. Prema našem računanju vremena, to se dogodilo 753. godine prije početka naše ere, prije rođenja Jošue Galilejca.

Godine su praktični Rimljani puno češće, u svakodnevnom govoru, ipak više brojali po onome što su vidjeli uživo: isključivo po tome tko je te godine obnašao dužnost "supredsjednika" Republike, konzula, kojih su uvijek bila po dvojica i koji su se uvijek mijenjali točno prvoga januara, Janusovog mjeseca.

Zbog te promjene konzula i početak Nove godine, prije gotovo dvije i pol tisuće godina, pomaknuli su baš na taj dan, koji i mi danas slavimo kao "važan" datum, premda se Zemlja na svojem putu oko Sunca zapravo ne nalazi ni na kakvom osobito posebnom mjestu na orbiti tada ili na bilo koji drugi dan. Ovdje bismo mogli razmisliti o smiješnoj besmislenosti slijepih tradicija koje održavamo, a da nismo niti svjesni zbog čega, ali nije to tema ovoga teksta.

Ovaj 9. veljače ni po čemu nije bio važan ni starim Rimljanima, a nije baš u kalendaru važan ni nama danas.

Ipak, te godine, 824. a.u.c (ab urbe condita  – od osnutka Grada), ili ako vam je lakše 71. AD (Anno Domini  – ljeta Gospodnjega) jedan je rimski časnik, centurion (u rangu današnjeg bojnika, recimo) dobio časni otpust iz rimske mornarice. Mnogo važnije od toga, u dokumentu kojim je potvrđeno da je časno vojevao za Imperij barem 26 godina (jer je toliko trajao vojni rok!) zapisano je da se od sada ima pravo smatrati punopravnim građaninom te najmoćnije svjetske države. Kao takav dobio je i pravo zakonitog braka pred institucijama te države. Zanimljivo, istaknuto je kako se to pravo ograničava na "pojedinog (vojnika) s pojedinom (suprugom)" jer je očito prije toga bilo zloupotreba i serijskih "vjenčanja zbog papira"!

Taj vojnik se zvao Likaj, od oca Birsa, po narodnosti je vjerojatno bio Breuk, a rođen je u rimskom naselju Marsvnnia, čije ime se tada prvi put u povijesti spominje. Njegov dokument iz tadašnjeg rimskog ministarstva obrane, rodni je list i našega današnjeg Slavonskog Broda!

Pretpostavimo njegov buran život.

Rođen je točno u vrijeme smrti onoga poznatoga Galilejca, oko 27. godine, s punoljetstvom se prijavio u lokalni rimski logor u Marsunniji, primljen je u mizensku mornaricu možda točno u trenutku kad se ona spremala na konačno otplovljavanje u osvajanje Britanije, doživio je kaos građanskih ratova kada se 68. godine izmijenjalo na prijestolju čak 3 cara, sudjelovao je u izdaji Vitelija  od strane mornara mizenske flote, koji su Vespazijanu  pomogli da osvoji vlast, i za nagradu, dobio sjajno imanje na jugu Italije da ondje provede starost.

Carski edikt bi bio zapisan na velikoj mjedenoj ploči, s popisom vojnika koji su tada dobili prava, a ploča je bila javno objavljena tako što je bila pričvršćena na neku javnu građevinu u središtu Rima. Ime Likaja bilo je na 23. mjestu takvog popisa, možda po abecedi...

Svaki je vojnik iz domorodačkih naroda po odsluženoj dugoj vojnoj obvezi dobivao iz zahvalnosti mali prijepis ovoga dekreta u obliku dviju brončanih ploča, svezanih žicom, na čijoj je unutrašnjoj strani bio tekst dekreta, a na vanjskoj bi se stavilo 7 pečata uglednih građana koji su potvrđivali da je prijepis istinit.

Nisu dobili na optustu samo ovakvu brončanu diplomu, koja je služila kao povelika osobna iskaznica, već je svaki vojnik od cara dobio i novčani dar, otpremninu rekli bismo, i komad zemlje obično u Pestumu na jugu Italije.

Kao malu zanimljivost, navodim da je izdano preko pola milijuna ovakvih brončanih diploma, a pronađeno ih je samo 200-tinjak. I jedna od njih je baš naša, Marsunijanska!

Na žalost, mukama ostarjelog Likaja nije bio kraj. Već 79. godine, eksplodirao je vulkan Vezuv i uništio dobar dio juga Italije, barem gospodarski, i naš se slavni sugrađanin odlučio vratiti kući, u svoju Marsunniju.

Kako je ovdje umro ne znamo, ali njegova diploma je završila u Savi, iz koje ju izvukao riječni kopač šljunka i zajedno sa šljunkom, ne znajući, prodao na gradilište u Vinkovce. Radnik na tom gradilištu (koji je pak bio iz Požege!) odnio ju je kući, pa u požeški muzej, odakle su kontaktirali Muzej Brodskog Posavlja i nakon procjene brodski je muzej otkupio diplomu, neka se čuva tamo gdje je ovih gotovo 2000 godina i trebala biti.

Za kraj, donosim birokratsko čitanje teksta diplome, a čitatelji neka posvete ne minutu šutnje, već još minutu sjećanja na davno zaboravljenog sugrađanina.

Imperator Cezar Vespazijan August,
vrhovni svećenik,
s tribunskom vlašću drugi put,
imperator šesti put,
otac
domovine,
konzul treći put


veteranima koji su vojevali u mizenskoj floti
pod Sekstom Lucilijem Basom,
koji su
odslužili dvadeset i šest ili više stipendija
i naseljeni su u Pestumu,
čija imena su dolje potpisana
njima, djeci i potomcima njihovima
daje civitet i pravo zakonitog braka sa suprugama,
koje su tada imali, kad im je civitet dan,
ili, ako su koji bili ledični, s onima, koje su poslije
doveli,  naravno pojedini s pojedinom

Peti dan prije februarskih ida
za konzulovanja Imperatora Cezara Vespazijana Augusta treći put,
i Marka Kokceja Nerve
/centurionu/ Likaju, Birsovom sinu, iz Marsunnije
/redni broj 23/
Prepisano i provjereno s bakrene ploče,
koja je pričvršćena u Rimu na Kapitoliju
na podnožju are Julijevskog roda"

(razrješenje kratica i prijevod: Jesenka Miškiv, 1998.)

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Navigator

    Navigator

    Komentirano: 15.12.2020. | 12:01

    1

    Dotična diploma je nađena 1997. godine u Slavonskom Šamcu i nema nikakve veze sa Slavonskim Brodom. Naime u Šamcu postoji rimska vojna utvrda Kostroman (Castrum Romana) koja je najvjerovatnije nosila ime Marsonina. Objašnjenje da je ime marsonija nastalo od potoka Mrsunje nema nika veze sa zdravim mozgom. Marsonina je dobila ime po rimskom bogu rata Marsu.
    Petar Bašić

    Petar Bašić

    Komentirano: 10.2.2013. | 15:08

    2

    Tada bili Emile... U Pripjatskim močvarama, možda!
    Emil Cipar

    Emil Cipar

    Komentirano: 9.2.2013. | 17:45

    3

    a ja mislio mi svoji na svome!
    Mile_Jerkovic

    Mile_Jerkovic

    Komentirano: 9.2.2013. | 17:01

    4

    Slabo poznata činjenica o tome kako je brončana diploma završila u Savi - jednog dana je Likaju dozlogrdio miris iz bosanskobrodske rafinerije, pa je šiknuo diplomu u Savu. Poslije se sjetio da ju je mogao prodati kao sekundarnu sirovinu.
    Petar Bašić

    Petar Bašić

    Komentirano: 9.2.2013. | 16:06

    5

    Naprotiv, ne samo da je moguće, već je izvjesno. Od možda ponekog sela i prije Rimljana (ovo je bio dobro naseljen kraj zbog vode, a pobrđa i zbog hrane, za ljude i stoku-sama ravnica Save nije bila baš pogodna za masovno naseljavanje) gdje su stanovali keltski narodi (spomenuti Breuci) ili čak još starije ilirsko prastanovništvo, pa sve do naseljenosti u neolitu (mlađem kamenom dobu). Galovo (na mjestu malo dalje od takzvanih Ciglarskih bara) otkirveno je jedno od najrazvijenijih naselje toga vremena (oko 8000 godina prije danas, dakle, oko 6070-5770 prije Krista). Istražen je jedan mali mali dio, ali prema svemu sudeći nije isključeno da je to naselje tada imalo stotine, pa možda i više stanovnika! Za usporedbu, Jerihon je nastao oko 7000 g.pr.kr. kao prvi grad i imao je maksimalno 1500-2000 stanovnika. Ovo kod nas doduše, nije bio grad (nema zidina, nema kula, nije na brijegu, nije nastala nekakva državna zajednica oko toga...) ali rezultati su fascinantni! Više o tome http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=97001 ili na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1322&lang=hr na linkovima koji se tamo nalaze.
    SirOliver

    SirOliver

    Komentirano: 9.2.2013. | 15:56

    6

    Jel moguće da nije bilo nikakvog naselja prije Rima na mjestu današnjeg Broda? Ima li kakvih nalaza?

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : „Kartu čitaj, al' seljaka pitaj“

    Usmena je predaja ipak sigurnija

    „Kartu čitaj, al' seljaka pitaj“

    20.12.2021. | 10:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

    O kojoj rijeci govori stari natpis?

    Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

    27.1.2021. | 8:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

    Dani velikana medicine

    Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

    10.12.2018. | 12:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas se pije novo vino

    Tradicija proslave Martinja

    Danas se pije novo vino

    11.11.2017. | 15:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

    Pavelić podržao suradnju

    Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

    10.4.2016. | 20:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

    Znanstveni skup (23.-24.10.)

    Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

    21.10.2014. | 10:17
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Reakcija pobunjenih Srba na  VRA 'Bljesak'

    Kroz dokumente ''RSK''

    Reakcija pobunjenih Srba na VRA 'Bljesak'

    1.5.2013. | 14:53
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

    Cijeli članak M. Baraća

    Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

    20.4.2013. | 16:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

    BL i svijet 1947.-1949. (10)

    Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

    18.4.2013. | 23:50
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje

    Slika o Britaniji i Francuskoj

    Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje

    16.4.2013. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...

    Jugoslavenski mediji o SAD-u

    Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...

    14.4.2013. | 0:04
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

    BL i svijet 1947.-1949. (7)

    Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

    11.4.2013. | 12:41
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

    BL i svijet 1947.-1949. (6)

    Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

    9.4.2013. | 10:47
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

    BL i svijet 1947.-1949. (5)

    Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

    7.4.2013. | 9:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

    BL i svijet 1947.-1949. (4)

    Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

    6.4.2013. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : I Brođani slavili Staljinov rođendan

    BL i svijet 1947.-1949. (3)

    I Brođani slavili Staljinov rođendan

    5.4.2013. | 0:03
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

    Brodski list i svijet 1947-1949 (2)

    Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

    4.4.2013. | 0:03
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

    Brodski list i svijet 1947-1949 (1)

    Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

    3.4.2013. | 11:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : „I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

    Kad hrabrost prevlada

    „I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

    28.11.2012. | 18:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :