Kultura : Povijest

Objavljeno: 16.4.2013. u 0:01
Prikaza: 5831
|
Autor: Mladen Barać

Slika o Britaniji i Francuskoj

Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje

root : Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje
Kao što je najavljeno, donosimo deveti dio znanstvenog rada ''Brodski list i svijet 1947.-1949.'' autora Mladena Baraća, prof., znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest -Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. (SBplus.hr)

Militantni imperijalizam, bespoštedni kapitalizam, kolonijalizam, represija "policijske države” i izrabljivanje najnižih slojeva društva

Percepcija Velike Britanije i Francuske nije odviše odudarala od ustaljene terminologije kakva je korištena u slučaju tematike SAD-a. Militantni imperijalizam, bespoštedni kapitalizam, kolonijalizam, represija "policijske države” i izrabljivanje najnižih slojeva društva bili su karakteristični pojmovi u tekstovima brodskog tjednika. Specifičnost glede ovih zemalja bila je činjenica kako su u njima od 1945. na vlasti bile stranke lijevog predznaka (socijalisti i laburisti), što nije pomoglo u umanjivanju kritičnosti, već štoviše, zbog tada aktualnog rivaliteta u borbi za prevlast među radničkim pokretima, nesklonost je bila dodatno povećana. Ipak, snažno imperijalno naslijeđe koje je još uvelike participiralo u vanjskoj i unutrašnjoj politici Velike Britanije i Francuske, kao i činjenica da je veći dio zemalja Trećeg svijeta i dalje bio kolonijalni posjed ovih dviju najvećih zapadnoeuropskih sila, doveli su u prvi plan britanski i francuski intervencionizam, koji je za cilj imao gušenje procesa dekolonizacije.

Primjerice, vijest o navodnom sovjetskom neispunjavanju odluke o repatrijaciji njemačkih ratnih zarobljenika, BL je nazvao angloameričkom propagandom koja je završila neslavno, jer se utvrdilo kako je SSSR repatrirao većinu njemačkih ratnih zarobljenika sa svog područja, dok to nije bio slučaj u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji. Štoviše, BL je prenio kako je velik broj njemačkih ratnih zarobljenika otpremljen iz Velike Britanije i Francuske u različite kolonijalne, ekspedicijske i intervencionističke vojske koje se bore protiv narodnooslobodilačkih pokreta u Indokini, Indoneziji, Grčkoj i drugim zemljama. Prema istim navodima, 25 000 Nijemaca ratovalo je u Vijetnamu, dok se 100 000 Nijemaca nalazilo u Egiptu, što potvrđuje neuspjeh propagandnog rada usmjerenog protiv SSSR-a, ali dokazuje britansku imperijalističku i intervencionističku politiku.

Koncem 1949., BL je javio o porastu nezaposlenih u Francuskoj, kao i o okrutnim mjerama francuske kolonijalne vlasti na otoku Madagaskaru prema domicilnom stanovništvu. Prema članku, čak 3 000 domorodaca nalazilo se u zatvorima francuske uprave, a neki od njih godinama su bili utamničeni bez pokretanja sudskog postupka. U tekstu se ta represija povezuje i s gušenjem madagaskarskog pokreta za neovisnost 1947., prilikom kojega je više od 2 000 ljudi bačeno u zatvore.

Uz Veliku Britaniju vezana je rasistička konotacija

Osim imperijalističke odrednice, uz Veliku Britaniju vezana je rasistička konotacija, doduše, u manjoj mjeri negoli u slučaju SAD-a, koja se isključivo pripisivala ponašanju britanske kolonijalne uprave. Oštrom kritikom popraćeni su i diplomatski ugovori, najčešće gospodarske i vojne provenijencije, koje je Velika Britanija iznudila u zemljama Trećeg svijeta, odnosno, u politički nestabilnom području Bliskog istoka. Nadalje, britanska uloga u NATO-u prikazivana je kao asistentska, podređena američkom vodstvu, a kao takva uključivala je podizanje vojne moći, suprotno interesima svjetskog mira i radničke klase.

Treba istaknuti kako je u izgradnji protubritanskih osjećaja kod čitatelja BL-a trebala poslužiti i konstrukcija o antijugoslavenskoj politici koju su provodile britanske okupacijske vlasti u Austriji. Sličnim tonom BL izvještavao je i o oslobađanju ratnih zarobljenika u Austriji, u sklopu britanske okupacijske zone. Navedeno je kako se u ovoj okupacijskoj zoni nastavlja puštanje "ratnih zločinaca” na slobodu, a čije su izručenje zatražile jugoslavenske vlasti. Autor vijesti je komentirao: "Ovo oslobađanje ratnih zločinaca uzelo je takve razmjere, da se danas u logoru Volsberg nalazi samo još 20 ratnih zločinaca, dok ih je u travnju ove godine bilo još 150”, uz navod kako se imena većine puštenih nalaze na popisu međunarodne komisije za utvrđivanje ratnih zločinaca.

Antijugoslavenstvo je, ujedno, bilo jedno od zajedničkih obilježja članica Sjevernoatlantskog saveza, koje se manifestiralo kroz protivljenje jugoslavenskim teritorijalnim zahtjevima ili pak šovinističkim tretiranjem jugoslavenskih nacionalnih manjina u susjednim zemljama. Militantna politika sila NATO-a, prema tumačenju autora tekstova, rezultirala je daljnjim gospodarskim strmoglavljivanjem i udarom na socijalni standard građana, kako u Velikoj Britaniji i Francuskoj, tako i u ostalim članicama Sjevernoatlantskog saveza. Stoga i ne čudi kako su u ukupnom tematskom opusu vijesti iz Francuske i Velike Britanije prevladavale one gospodarske i socijalne tematike, uz informiranje o aktivnostima radničkih organizacija komunističke orijentacije. Tijekom 1948. i 1949. neke od ovakvih vijesti isticale su i naizgled minorne pojave narušenosti gospodarskog sustava, poput nestanka određenih proizvoda sa slobodnog tržišta ili poskupljenja.

Pojava masovnih štrajkova u Francuskoj i Velikoj Britaniji, pa i u nekim zemljama Commonwealtha (Australija), bili su konstantna inspiracija autora na stranicama brodskog tjednika. Premda su štrajkovi u ovim zemljama ponajprije bili potaknuti nastojanjima za poboljšavanje položaja radnika, tekstovi u BL-u sugerirali su i revolucionarna stremljenja (marksističko-lenjinističkog tipa) pripadnika radničkog pokreta, zbog trajnog i nepomirljivog neprijateljstva koje su osjećali prema vlastima i društvenim uređenjima te ostalim protumarksističkim pojavama u domicilnim zemljama.

Preuzimanje vijesti iz francuskog (pro)komunističkog tiska

U profiliranju slike Francuske i Velike Britanije u tekstovima BL-a može se uočiti manji animozitet u izvješćima iz francuskog političkog života, u odnosu na britanski tradicionalni parlamentarizam, gdje su komunistički nastrojene opcije bile marginalne po svom značaju. Razlog tome podvajanju leži u činjenici kako je u to vrijeme u Francuskoj, uz Italiju, djelovala najsnažnija i najbrojnija zapadnoeuropska komunistička partija, pa je stoga i interes BL-a bio veći te fokusiraniji na njihovo političko djelovanje. Informacije iz ove zemlje bile su pretpostavljene komunističkoj percepciji aktualnih društveno-političkih zbivanja, što je brodski tjednik omogućio preuzimanjem vijesti iz francuskog (pro)komunističkog tiska, u prvom redu glavnoga glasila Komunističke partije Francuske – dnevnog lista L'Humanité. Iako je u francuskom političkom životu ljevica tradicionalno uživala veliku podršku i ugled (ponajprije, stranke socijalističke orijentacije), a poslijeratne vlasti bile predvođene istaknutim socijalistima (Leon Blum,Vincent Auriol), francuski komunisti su, služeći se socijalnim nezadovoljstvom širokih slojeva radništva, ostali oporba na poziciji odbijanja suradnje s vladajućima. O štrajkovima koji su tih godina pogađali Francusku brodski tjednik izvještavao je u nekoliko navrata.

Osim kontriranja socijalistima i demokršćanima, važan aspekt komunističkog djelovanja predstavljalo je kontroliranje radničkih sindikata. Treba istaknuti kako su komunisti u razdoblju od 1946. do 1948. potvrdili dominaciju u najvećim francuskim sindikatima (industrije i rudarstva). Primjerice, u drugoj polovici veljače 1948., BL je prenio vijesti lista L'Humanité te novinske agencije France Press o premoćnoj pobjedi Generalne federacije rada, komunističke sindikalne organizacije, na izborima rudarskih delegata za nacionalni savez rudara. Borbe za prevlast u sindikatima posebno je obilježio retorički revanšizam (likovanje) komunističkih medija koji su naglašavali aspekte uspjeha među radništvom, za razliku od neuspjeha sindikalnih napora vladajuće socijalističko-demokršćanske koalicije.

Jedina afirmirajuća vijest vezana uz Francusku i Veliku Britaniju, prema kriteriju uredništva BL-a, bila je s početka rujna 1949. kada je Radio Pariz objavio kako je cjelokupno francusko novinstvo prenijelo izjavu Konnija Zilliacusa, nezavisnog britanskog parlamentarca – laburista, o Jugoslaviji, u kojoj je nedugo prije toga boravio. Zilliacus je naveo kako je jugoslavenski režim i uz napad Informbiroa stabilan, a njegova izjava stigla je nedugo nakon sličnog očitovanja francuskog književnika Jeana Cassoua.Objavljivanje ovakve vijesti može se dovesti u vezu s naglašavanjem međunarodne podrške Jugoslaviji, u vrijeme kada je Titov raskid sa Staljinom dosezao vrhunac.

Jedini nepolitički i ideološki neprofilirani tekst na stranicama BL-a

Političko-propagandni sadržaji obilježili su gotovo u potpunosti sve zastupljene vijesti iz Velike Britanije i Francuske. Gotovo nestvarno djeluje podatak kako je jedini nepolitički i ideološki neprofilirani tekst na stranicama BL-a bio posvećen velikoj materijalnoj šteti koju su uzrokovali požari na jugu Francuske, prilikom kojih je stradalo oko 150 ljudi.Kada je o ostalim europskim kapitalističkim zemljama riječ, vijesti iz njih bile su sporadične, uglavnom jednake socijalno-gospodarske tematike, kao i u slučaju najvećih sila zapadnog bloka. Treba reći kako je kriterij raspoloženja medija iz komunističkih zemalja prema ovim zemljama bio predodređen ocjenom njihova političkog djelovanja, kako na vanjskopolitičkom, tako i na unutrašnjem planu. Pri tome su ključni kriteriji bili odnosi ovih zemalja s dva ideološka bloka, utjecaj velesila na njihove unutrašnje prilike te tretiranje radničkih pokreta i domicilnih komunističkih stranaka.

Za Austriju, jugoslavenskog susjeda i uz aktualni teritorijalni spor i njezino osamostaljenje te uvođenje kapitalističkog društvenog uređenja, naglašavalo se teško gospodarsko stanje i ropska ovisnost o velikim kapitalističkim silama. BL je tako naveo da tijekom 1949. u Austriji nijedan šiling nije uložen u znanstvena istraživanja, a mnoga znanstvena djela nisu se mogla tiskati zbog financijske krize tiskarskih i izdavačkih poduzeća.Kao primjer sustavnog američkog trgovačkog protekcionizma na europskom kontinentu poslužila je i epizoda s Norveškom. Nešto poslije, ova se zemlja našla na udaru kritike BL-a, kada je zaključila ugovor o ulasku u NATO. Naime, norveškim vlastima spočitavalo se da su se na taj čin odlučili usprkos sovjetskom protivljenju zbog postojanja zajedničke sovjetsko-norveške granice i ogorčenju "kod širokih masa Norveške”.Prilog o političkoj nestabilnosti u Belgiji može se ubrojiti kao dodatak na stranicama BL-a već protežiranom antimonarhizmu. Otprije naglašeni antagonizmi prema nekim režimima u ondašnjoj Europi, dobivali su dodatnu potvrdu i u izvješćima o incidentima sa sportskih manifestacija. Neprijateljsko tretiranje Španjolske uključivalo je i naglašavanje potpore kapitalističkih zemalja Francovu režimu, kao što je bila afera otkrivanja velike pošiljke zlata, nepoznatog pošiljatelja, namijenjenog službenom Madridu. Vrijedi napomenuti kako je BL još početkom 1948. javio o postojanju oružanog otpora Francovu režimu u Španjolskoj.

Novi nastavak donosimo u četvrtak (18. travnja)

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : „Kartu čitaj, al' seljaka pitaj“

Usmena je predaja ipak sigurnija

„Kartu čitaj, al' seljaka pitaj“

20.12.2021. | 10:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

O kojoj rijeci govori stari natpis?

Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

27.1.2021. | 8:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

Dani velikana medicine

Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

10.12.2018. | 12:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas se pije novo vino

Tradicija proslave Martinja

Danas se pije novo vino

11.11.2017. | 15:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

Pavelić podržao suradnju

Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

10.4.2016. | 20:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

Znanstveni skup (23.-24.10.)

Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

21.10.2014. | 10:17
SBplus.hr, Slavonski Brod : Reakcija pobunjenih Srba na  VRA 'Bljesak'

Kroz dokumente ''RSK''

Reakcija pobunjenih Srba na VRA 'Bljesak'

1.5.2013. | 14:53
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

Cijeli članak M. Baraća

Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

20.4.2013. | 16:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

BL i svijet 1947.-1949. (10)

Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

18.4.2013. | 23:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...

Jugoslavenski mediji o SAD-u

Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...

14.4.2013. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

BL i svijet 1947.-1949. (7)

Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

11.4.2013. | 12:41
SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

BL i svijet 1947.-1949. (6)

Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

9.4.2013. | 10:47
SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

BL i svijet 1947.-1949. (5)

Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

7.4.2013. | 9:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

BL i svijet 1947.-1949. (4)

Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

6.4.2013. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : I Brođani slavili Staljinov rođendan

BL i svijet 1947.-1949. (3)

I Brođani slavili Staljinov rođendan

5.4.2013. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

Brodski list i svijet 1947-1949 (2)

Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

4.4.2013. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

Brodski list i svijet 1947-1949 (1)

Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

3.4.2013. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Likaj, Birsov sin, iz Marsvnniae

Prvi poznati Brođanin

Likaj, Birsov sin, iz Marsvnniae

9.2.2013. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : „I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

Kad hrabrost prevlada

„I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

28.11.2012. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :