Kultura : Povijest

Objavljeno: 14.4.2013. u 0:04
Prikaza: 5715
|
Autor: Mladen Barać

Jugoslavenski mediji o SAD-u

Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...

root : Imperijalisti, ratni huškači, izrabljivači...
Kao što je najavljeno, donosimo osmi dio znanstvenog rada ''Brodski list i svijet 1947.-1949.'' autora Mladena Baraća, prof., znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest -Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. (SBplus.hr)

Sjedinjene Američke Države - predvodnik imperijalizma, zaštitnik ostataka fašizma, ratni huškač i izrabljivač radničke klase

Temeljna predodžba jugoslavenskih medija o SAD-u u razdoblju 1945. – 1949. temeljila se na osnovi kako je riječ o predvodniku imperijalizma, zaštitniku ostataka fašizma, ratnom huškaču i izrabljivaču radničke klase. Štoviše, ako je percepcija SSSR-a do prve polovice 1949. na stranicama BL-a bila pretpostavljena okvirom kako je riječ o svjetskom predvodniku "naprednih snaga”, istodobno je jednakim, ako ne i većim intenzitetom, o SAD-u sustavno izgrađivana slika arhineprijatelja.

Već u prvom broju u 1948., BL je objavio tekst Z. Papernija o viđenju SAD-a od strane Vladimira Majakovskog iz njegove knjige "Moje otkriće Amerike”, za vrijeme njegova boravka u SAD-u tijekom 1925. Za Majakovskog, boravak u SAD-u predstavljao je "putovanje sedam godina unatrag”, koje je značilo "ponovno zapasti u strašni svijet kapitalističkog ropstva, sa kojim je Rusija raskrstila u oktobru”. Kapitalistički buržoaski svijet činio se Majakovskom "otrcan, istrošen”, a središnji među njima je bio lik Amerike, "ogromne kapitalističke tamnice”. Odlazak iz SAD-a popratio je ironičnim stihovima: "Razmahala se šakom sa bakljom američka sloboda – baba, a stražnicom sakrila tamnicu Otoka Suza.” Papernij je potonji navod komentirao: "Očima Majakovskog gledala je Sovjetska Rusija na kapitalističku Ameriku. On je bio nešto poput neslužbenog predstavnika moćne socijalističke države, mnogomilijunskog sovjetskog naroda i to mu je davalo neobičnu snagu i jasnoću gledanja.” Podređenost novcu kreira američku unutarnju i vanjsku politiku, pri čemu Papernij povlači usporedbu s tadašnjom američkom politikom, "trumanovskom Amerikom”, koja "šalje odrede u pomoć antinarodnim vladama i daje bogatu pomoć u dolarima u zamjenu za državni suverenitet”. Papernij je zaključio kako je, pri komparaciji SSSR-a i SAD-a, "neizbježno rađanje teme dvaju svjetova – širokog, slobodnog, svijetlog svijeta socijalizma i uzanog, skučenog, tamničkog svjetića buržoaskog društva”.

Ovaj tekst predstavlja uvod u antiameričku retoriku koju je BL protežirao sve do konca 1949., a nastavio se zanimljivom komparacijom SSSR-a i SAD-a u kulturnoj sferi, osvrtom na uloge sovjetske i američke kinematografije, koja je, ujedno, dobar primjer kritike "dekadentne zapadne kulture” s pozicije "soc-realizma”.

Šovinistička, pornografska, crkveno-katolička američka kinematografija

Naime, za američku kinematografiju, koja je "tobože, prva na svijetu”, navedeno je kako, za razliku od sovjetske, nije učvršćena kao "nova sintetična umjetnost našeg doba”, kojoj su mnogo doprinijeli majstori sovjetske kinematografije. Američka kinematografija, prema autoru članka, ostala je nepromijenjena u posljednjih pedeset godina, povodeći se tek za modom i hirovima društva. Iako je američka filmska industrija vodeća u svijetu prema broju snimljenih filmova, tehničkoj opremljenosti filmskih studija, ona se svojom agresivnošću nameće filmskim platnima diljem svijeta, a ostaje prva "i što se tiče niskoće, praznine, nekorisnosti i idejne bijede u sadržajima njezinih filmova”.

Kao takva, američka kinematografija u isto je vrijeme "šovinistička, pornografska, crkveno-katolička”. Prema autoru, mali pomak u američkoj kinematografiji donijeli su tek filmovi socijalne i antiratne tematike poput "Grozdova gnjeva” i "Duhanskog puta” Johna Forda, "Kruha našeg svagdašnjeg” Kinga Vidora, "Na zapadnoj fronti ništa novog” i "Ljudi i miševi” Lewisa Milestonea. Autor, shodno navedenom, zaključuje kako američka kinematografija ostaje u službi američke protukomunističke politike. S druge strane, autor ovog priloga ističe sovjetski film kao točan opis života čovjeka, njegovih ideala i uvjeta rada. Heroji su sovjetskih filmova "sovjetski ljudi, trudbenici tvornica i polja, udarnici i Stahonovci, heroji rada i rata, izvanredni rukovodioci i vojskovođe, koji su izrasli iz sredine naroda, kulturni radnici koji su svojim radom proslavili našu domovinu”. Sovjetska kinematografija je, za razliku od američke, "pozvana da punim glasom otkriva istinu života, da gledaoce povlači naprijed k ostvarenju najboljih ideala čovječanstva”.

Ku Klux Klan, Franco, Marshallov plan, Japan...

BL je pozorno prenosio sve vijesti o američkim antikomunističkim djelatnostima. Jedno od takvih djelovanja bilo je i razmatranje uključivanja Francove Španjolske u Marshallov plan. Koncem siječnja 1948. objavljen je članak koji je analizirao postojanje organizacije Ku Klux Klan. U članku je ovaj pokret prikazan ne samo kao rasistička, već i kao pljačkaška i fašistička organizacija.Nakon ovog članka, uslijedio je niz sličnih tekstova. Treba reći kako je razmatranje problema rasne diskriminacije u SAD-u bilo prisutno na lokalnoj razini i u kulturnom radu.

Sredinom travnja 1948., brodski tjednik optužio je američke vojne vlasti u Njemačkoj da otežavaju i onemogućavaju povratak jugoslavenskih državljana, u sklopu repatrijacije.Posebno izazovno pitanje za istočnoeuropske socijalističke države bila je implementacija Marshallova plana. Ukratko, Marshallov plan bio je politički motiviran kako bi se najmoćniji američki bankari i financijeri još više obogatili. Američku pomoć u žitu Njemačkoj nazvao je izgrađivanjem vojne baze na njemačkom tlu i podizanjem vojnih kapaciteta u Ruhru, kako bi se "okružile zapadne granice SSSR-a”.

Diplomatske aktivnosti SAD-a sa zemljama Trećeg svijeta isključivo su tumačene kao imperijalističko djelovanje (napose sklapanje gospodarskih ugovora). U kratkim crticama često se naglašavao militantni intervencionizam, za što su služili događaji poput vježbi britanskih zračnih snaga na otoku Helgoland ili u slučajevima dodjeljivanja kredita za nabavu oružja zemljama koje su bile u sukobu ili su graničile s komunističkim zemljama i pokretima. Osim naglašavanja podređenosti zapadne Europe interesima SAD-a, istovrsna paralela se povlačila i u slučaju Japana, u kontekstu američke vojne okupacije. Autor teksta S. P., ponajprije je podsjetio na forsiranje "niponizma” u fašističkom Japanu, teorije prema kojoj je Japan i japanski narod počelo ljudske civilizacije i kao takvi po svom su božanskom porijeklu, osobinama i poslanju, superiorni u odnosu na sve druge narode i rase. Kapitulacijom Japana uvedena je američka vojna uprava na čelu s generalom Douglasom MacArthurom, koji je dobio zadaću demilitarizacije i demokratizacije japanskog društva. No, prema autoru teksta, ništa se bitnije nije izmijenilo, japanski generali – ratni zločinci nastavili su služiti pod novom zastavom, japanski krupni kapital, koji je financirao japansku agresiju, nastavio je poslovati stimuliran američkim dolarima, a i glavni simbol fašističkog i imperijalističkog Japana – car Hirohito, zadržao je prijestolje i ulogu imperatora. Tako su i glavni intelektualni krugovi, protagonisti "niponizma” nastavili sa svojim ideološkim radom, s manjim izmjenama.

'Milioni porodica u SAD-u žive u jazbinama'

Antiameričko propagandno informiranje nastavilo se i početkom 1949. Tako je prenesena vijest agencije TASS, u kojoj se navodila zlokobna prognoza za američko gospodarstvo za predstojeću godinu. Kao glavne otežavajuće okolnosti navedeni su ogromni troškovi koje iziskuju američki program naoružanja i Marshallov plan te nedovoljna produktivnost grana teške industrije, od kojih neke nisu postigle razinu proizvodnje od prije 20 godina, a koju prati hiperprodukcija u ostalim industrijskim granama. Dodatni uteg ukupnoj likvidnosti američkog gospodarstva predstavljale su i visoke tržišne cijene, koje su američkim tvrtkama omogućile basnoslovne zarade, dok se položaj radništva pogoršavao, uz pad cijena poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupnost svjetskog tržišta za američke proizvode bila je umanjena aktualnim političkim stanjem: "U ovim uslovima organi poslovnih američkih krugova cinično priznaju, da je dosada samo program ratnih priprema sprječavao privredno opadanje”, zaključivši kako tek američka militariziranost i golemi rashodi za naoružanje održavaju američko gospodarstvo.

Planirani američki proračun za 1949./1950. istodobno se našao pod povećalom, jer je, prema autoru I. B., više od 53,8% predloženog proračuna bilo namijenjeno za vojne svrhe, dok su socijalno-kulturne potrebe ostavljene po strani. Autor je optužio američkog predsjednika Trumana za jačanje militarističke politike, upozorivši kako će američke vlasti biti prisiljene dodatno novčano opteretiti stanovništvo SAD-a te nanovo se zadužiti kako bi nastavile politiku "trke za naoružavanjem, politiku ekspanzije i raspirivanja rata. Prema Trumanovim riječima, pet miliona porodica u SAD-u žive u jazbinama. Mizerni program stambene izgradnje ne samo da neće smanjiti broj beskućnika, već će ga i povećati, jer, prema izjavama naprednih organizacija u SAD-u, broj kuća koje će se sagraditi, manji je od broja kuća koje se zbog starosti ruše”. U ovom tekstu navodi se kako i zbog nedostatnih sredstava za javno školstvo, 6 000 000 djece u SAD-u lišeno je mogućnosti obrazovanja. Pri tome je simptomatično kako se povećavaju vojni izdaci te sredstva za djelovanje Federalnog biroa za ispitivanje antiameričke djelatnosti, dok s druge strane SSSR glavni dio proračuna troši za razvoj gospodarstva te socijalno-kulturne mjere, dok je vojni proračun umanjen.

Brodskom čitateljstvu nastojalo se prikazati kako je američka javnost općenito nesklona antikomunističkoj politici, koju je provodila američka vlada. Američka filmska industrija se, također, uključila u antikomunističko djelovanje, ali je doživjela neuspjeh "zbog bojkota od strane naroda”. Tako je BL prenio da je publika u Hollywoodu i Los Angelesu bojkotirala predstavljanje filma "Crvena opasnost”.

Antiamerička retorika u ukupnom sadržaju u BL-u uključivala je i satirične tekstove koji su izrugivali američku antikomunističku politiku. I uz očigledni odmak i daljnje zaoštravanje jugoslavenskog odnosa sa SSSR-om, neprijateljski diskurs BL-a prema SAD-u nije jenjavao. Koncem srpnja 1949., brodski tjednik javio je o teškoj gospodarskoj depresiji u američkom gradu Layrensu, država Massachusetts, gdje su brojna tekstilna poduzeća otpustila na tisuće radnika, pa su stoga, u ovom gradu od svaka tri radnika dvojica bila nezaposlena. Kao prilog prikazivanju krajnjeg nesklada u američkom gospodarstvu može poslužiti i vijest o rekordnim isplaćenim dividendama američkih tvrtki i trustova dioničarima, 13% većih negoli godinu prije, koje su iznosile 1 493 500 000 američkih dolara.Nasuprot ovom podatku, BL je u listopadu 1949. donio vijest o nikad težoj stambenoj situaciji u SAD-u, gdje milijuni Amerikanaca s nikakvim ili vrlo niskim prihodima nisu mogli iznajmiti ni najskromnije stambene prostore, zbog izrazito visokih cijena najamnina.

U stvaranju percepcije diktatorskog imidža američkih vlasti, BL je naveo kako su američke vlasti uvele zakon kojim nijedan znanstvenik ne može primati pomoć od Komisije za atomsku energiju, za istraživanja na području fizike, biologije i medicine, ako nema povoljno uvjerenje izdano od strane FBI-a, "tj. političke američke policije”, kako autor tumači. Uvjerenje je služilo kao dokaz kako znanstveni radnik ne pripada nijednoj političkoj organizaciji koja zagovara nasilno svrgavanje američkih vlasti.U ovom broju, od ukupno deset vijesti objavljenih u rubrici "Vijesti iz svijeta”, četiri su se odnosile na SAD, od čega su sve imale negativan sadržaj (uključujući i vijest o pojavi prirodnih nepogoda poput uragana). Ovaj blok vijesti bio je i posljednji u 1949. BL, u odabiru vijesti iz SAD-a u drugoj polovici te, napose, na koncu 1949., ničime nije dao nagovijestiti kako je već tada otpočelo zatopljavanje jugoslavensko-američkih odnosa i implementacija gospodarsko-vojne suradnje, s ciljem odvraćanja realne sovjetske vojne prijetnje za rušenje Titova režima.

Slijedeći nastavak donosimo u utorak (16. travnja)

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : „Kartu čitaj, al' seljaka pitaj“

Usmena je predaja ipak sigurnija

„Kartu čitaj, al' seljaka pitaj“

20.12.2021. | 10:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

O kojoj rijeci govori stari natpis?

Ostatci ceste koja je prelazila Savu pomažu riješiti enigmu

27.1.2021. | 8:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

Dani velikana medicine

Hoće li posjetitelji uskoro 'piti' iz Štampareva bunara?

10.12.2018. | 12:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas se pije novo vino

Tradicija proslave Martinja

Danas se pije novo vino

11.11.2017. | 15:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

Pavelić podržao suradnju

Odnos Dinarske četničke divizije i vlasti NDH

10.4.2016. | 20:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

Znanstveni skup (23.-24.10.)

Franz Vaniček i vojno krajiška historiografija

21.10.2014. | 10:17
SBplus.hr, Slavonski Brod : Reakcija pobunjenih Srba na  VRA 'Bljesak'

Kroz dokumente ''RSK''

Reakcija pobunjenih Srba na VRA 'Bljesak'

1.5.2013. | 14:53
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

Cijeli članak M. Baraća

Brodski list - instrument mobilizacije i indoktrinacije

20.4.2013. | 16:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

BL i svijet 1947.-1949. (10)

Arapski narod kao žrtva britanskog kolonijalizma

18.4.2013. | 23:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje

Slika o Britaniji i Francuskoj

Imperijalizam, kolonijalizam, represija, izrabljivanje

16.4.2013. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

BL i svijet 1947.-1949. (7)

Vatikan je produžena ruka tal. fašizma i kapitalizma

11.4.2013. | 12:41
SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

BL i svijet 1947.-1949. (6)

Protiv ''monarhofašista'' i nacionalista

9.4.2013. | 10:47
SBplus.hr, Slavonski Brod : Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

BL i svijet 1947.-1949. (5)

Protiv kleveta, laži, domaćih izdajnika i špijuna

7.4.2013. | 9:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

BL i svijet 1947.-1949. (4)

Brođani prosvjedovali protiv Rezolucije Informbiroa

6.4.2013. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : I Brođani slavili Staljinov rođendan

BL i svijet 1947.-1949. (3)

I Brođani slavili Staljinov rođendan

5.4.2013. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

Brodski list i svijet 1947-1949 (2)

Međunarodni odnosi u svijetu 1945.–1950.

4.4.2013. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

Brodski list i svijet 1947-1949 (1)

Brodski list u službi ideološke indoktrinacije

3.4.2013. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Likaj, Birsov sin, iz Marsvnniae

Prvi poznati Brođanin

Likaj, Birsov sin, iz Marsvnniae

9.2.2013. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : „I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

Kad hrabrost prevlada

„I Hrvati imaju pravo znati potpunu istinu“

28.11.2012. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :