Kolumne : sine ira et studio

Objavljeno: 20.9.2018. u 21:15
Prikaza: 3583
|
Autor: Petar Bašić

Zdvajanja nad mirovinskom reformom

Vlada možda ne zna, ali ne znamo ni mi „u svoje kljuse“

root : Vlada možda ne zna, ali ne znamo ni mi „u svoje kljuse“

Mirovinske uplate su poodavno neodržive, s omjerom 1.2 zaposlena na 1 umirovljenika. Država svake godine mora iz poreza (koji bi se inače mogli upotrijebiti za druge prijeko potrebne stvari) ili čak zaduživanja, nadomiriti čak 17 milijardi kuna kako bi uopće isplatila i ovakve mizerne mirovine. S druge strane, sami osiguranici ne čine što bi mogli unutar postojećeg sustava kako bi si osigurali barem pristojnu starost.

OVIH dana glavna politička i sindikalna tema, a i tema svih rasprava „u birtijama" mirovinska je reforma. Prijedlog koji je Vlada gotovo usuglasila s koalicijskim partnerima i koji će sigurno proći na saborskim glasanjima ne samo da ne jamči pristojnu starost, već ne može osigurati čak niti nastavak ovakvih mirovina koje iznose tek 40% zadnje plaće. Sadašnji osiguranici praktično plaćaju mirovine bivšim umirovljenicima jer su njihova ulaganja iz 60-ih, 70-ih i 80-ih godina odavno potrošena. Mirovinske uplate su poodavno neodržive, s omjerom 1.2 zaposlena na 1 umirovljenika. Država svake godine stoga mora iz poreza (koji bi se mogli upotrijebiti za druge stvari, ili bez kojih bi se mogle smanjiti sve stope svih poreza!) nadomiriti čak 17 milijardi kuna kako bi uopće isplatila i ovakve mizerne mirovine.

Sami osiguranici ne čine što bi mogli unutar postojećeg sustava kako bi si osigurali barem pristojnu starost.

Naglašavam da sam po pitanju mirovinskog sustava blizak stajalištu ekonomskih „liberala": jedino pravedno rješenje bi bilo omogućiti svima da svoj obavezni doprinos za buduću mirovinu uplaćuju sami. Dakle, sami izaberete kojem fondu (i kojoj vrsti fonda: rizičnima, manje rizičnima, domaćima, paneuropskima, dalekoistočnima čak…) ćete uplaćivati vaše mirovinske doprinose i na taj način sami odlučujete o svojoj sudbini.

Jedino pravedno rješenje bi bilo omogućiti svima da svoj propisani obavezni doprinos za buduću mirovinu uplaćuju sami u fondove po svojoj želji.

Prosječan  zaposlenik naravno nije ekonomski stručnjak. Međutim, mediji ipak daju dovoljno informacija o mogućnostima ulaganja. Najrazvijenije zemlje svijeta su takve između ostaloga i zbog masovnog sudjelovanja „običnih građana" u tržištima kapitala. U takvim ulaganjima može se, dakako, i izgubiti dio novca, ali kako su mirovinski fondovi ulaganja s jako dugim horizontom događanja, mogućnost za katastrofalni gubitak je ipak minimalna. Uz državnu regulaciju kakva uostalom već i postoji (na primjer, propisano je koji udio sredstava fondovi moraju uložiti u ultra sigurne instrumente poput obveznica najrazvijenijih zemalja, koji donose stvarno minimalan, gotovo zanemariv prinos ali je mogućnost gubitka vrijednosti također zanemariva, a koji dio u rizičnije proizvode poput dionica), ukupan rezultat bio bi bolji nego što je to sada.

 Upravo zbog toga, ovim tekstom skrećem pozornost na jednu mogućnost koja već postoji, a gotovo nitko od sadašnjih umirovljenika ju ne koristi.

U obaveznim fondovima 2. stupa se trenutno nalazi 1.900.000 osiguranika. Svaki od njih plaća 5% svojih bruto primanja na „svoj štedni račun". Ukupna imovina tih fondova će upravo oko Nove godine prijeći 100 milijardi kuna (gotovo cijeli jedan državni proračun ili više od četvrtine GDP-a Hrvatske).

Od prije tri godine, reformom je omogućeno da sami osiguranici mogu (djelomično) izabrati kako će njihov obavezan prilog svojoj štednji za starost biti ulagan.

Fondovi su podijeljeni na A, B i C vrstu. Fond A kategorije jest rizičan. Naime, tek pola novca ulažu u sigurne instrumente poput obveznica. One gotovo ne mogu pasti u vrijednosti, ali doprinose tek 1-2% godišnje ili manje – primjerice, kamata na njemačke obveznice je negativna! Ako fond posudi Njemačkoj milijardu kuna, na način da kupi njene vrijednosne papire direktno ili na burzama, takvo ulaganje je sigurno (Njemačka će u dan isplatiti sve svoje obveze na dan dospijeća), ali će fond svake godine „zaraditi" gubitak od 0.2% ili izgubiti 2 milijuna kuna. Čak i na hrvatske obveznice, prinos je samo 2.17% godišnje, dakle jedva pokriva inflaciju. Ostalo, fond menadžeri ulažu u rizičnije dionice, i druge instrumente koji mogu i pasti, ali u prosjeku na burzama rastu znatno više čak i ako uključimo razdoblje velikih kriza koje traju po 3 do 5 godina! Drugim riječima, ako vam u dvije godine vrijednost ukupne ušteđevine i padne za 15%, preostalih 20 ili 30 godina (jer mirovinski fondovi su najdulja ulaganja) će vam visoki prinosi donijeti veću ušteđenu svotu – i bolju mirovinu.

Ukupna imovina mirovinskih fondova drugoga stupas 1.900.000 osiguranika će upravo oko Nove godine prijeći 100 milijardi kuna (gotovo cijeli jedan državni proračun ili više od četvrtine godišnjeg GDP-a Hrvatske).

„Sigurni", obveznički fondovi ulažu sigurno ali bez dobiti: kamata na njemačke obveznice je primjerice – negativna!

Fond B kategorije, u koje je 99% svih osiguranika raspoređeno automatski, ulaže znatno više u sigurne instrumente (i pri tome ima manji prihod), a fond C kategorije je sasvim „ziheraški": gotovo cijelu imovinu drži u obveznicama pa čak i u gotovini, sa nultom kamatom!

Pri tome treba znati da one koji odaberu fond A kategorije sami će fondovi ionako 10 godina prije mirovine automatski prebaciti u B kategoriju, a 5 godina prije mirovine u C kategoriju, jer je pred kraj štednje važno da se novac ne gubi, a ne kolika je zarada.

Primjer izračuna kaže da će osoba s prosječnom hrvatskom plaćom ako ulaže u A fondu imati nakon 40 godina štednje preko milijun i pol kuna i mirovinu samo iz drugog stupa od barem 3-4000 kuna. Ne zaboravite i da se taj novac, ako slučajno umrete prije mirovine (npr sa 66 godina života) u cijelosti nasljeđuje, kao da je štednja u banci! Od prvoga stupa, ako nemate nezaposlenog supružnika nećete vidjeti ni kune.

A kategorija fonda u prošle je tri godine u potpunosti opravdala svoju namjeru.

Na slici u prilogu napravljena je usporedba prinosa najboljeg fonda A kategorije (PBZ Croatia fond) i najboljeg fonda B kategorije (AZ fond). U posljednje dvije godine, rizičniji A fondovi su zaradili točno 4 PUTA VIŠE od fondova B kategorije!

Sad dolazimo do „našeg posla".

Od kada je uvedena mogućnost biranja načina ulaganja, u cijeloj Hrvatskoj je u A fondove ušlo samo oko 1900 građana! Od 1.900.000 osiguranika!?

Primjer izračuna kaže da će osoba s prosječnom hrvatskom plaćom ako ulaže u A fondu imati nakon 40 godina štednje preko milijun i pol kuna i mirovinu samo iz drugog stupa od barem 3-4000 kuna. Ili gotovo 2000 kuna veću nego oni koji ulažu u B fond!

Razlika u mirovini samo na temelju toga ulaganja (kad bi se prosječni prinosi nastavili kretati ovim stopama, što dakako nije zajamčeno, ali je prilično izvjesno da će biti barem slični), između onih koji će 20, 30 i više godina koristiti ovu mogućnost će biti najmanje 2000 kuna. Za osobe koje su imale tijekom radnoga vijeka istu plaću!

Stoga, ako ste mlađi od na primjer 30 godina (ovo pravilo jamči vam veću dobit što ste mlađi, to jest, što dulje budete u mirovinskom sustavu), ili ako imate i 40 ili 50 godina života a imate veće plaće od hrvatskog prosjeka, sve što trebate napraviti je otići u poslovnicu FINA-e s dokumentom na kojem se vidi vaš OIB i reći da želite sami odlučiti da vam mirovina neće biti socijalna pomoć.

Postupak traje jednu minutu i besplatan je (nema naknade za prebacivanje iz kategorije u kategoriju, prebacuju se ukupna ušteđena sredstva koja imate na računu mirovinske štednje).

Iskoristite svoje pravo. Naravno, uvijek možete i kukati „u birtiji" da vam je vlada (bilo koja, od nijedne ne možete baš očekivati veliku pomoć) ukrala starost.

Broj komentara: 7

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
europa

europa

Komentirano: 24.9.2018. | 9:08

1

Petre, odlično objašnjenje oko plaća i broja zaposlenih u javnim i drž. službama.
Stipe

Stipe

Komentirano: 23.9.2018. | 19:08

2

Uh Petre, nekad dobre stvari napišeš, a nekad ga zasereš: "to je i dalje jedva trećina plaće u usporedivim zemljama" . Ako se uzme da smo na začelju po svemu u EU pa pogledamo neke zemlje koje imaju puno ozbiljniji BDP i puno skromnije proračune, vidjet ćeš da tamo spomenuti znanstvenici imaju manje plaće od naših. Koji je doprionos kojekakvih našijh "doktora" nacionalnoj dobrobiti, osim trulog znanstvenog i političkog kompromiserstva, bolje da ne govorimo. Prihvatili smo međunarodna mjeriula za rad znanstvenika, ali znamo svi da od pustog generiranja bodovanih, ali nekorisnih članaka, ova država i ovaj narod nemaju ništa. Jedino korisno što rade (ako to uopće rade, a likovi poput Pupovca, Puhovskog, Borasa i sličnih ni to valjda ne rade) je nastava.
Petar Bašić

Petar Bašić

Komentirano: 23.9.2018. | 14:58

3

@mazalo, slažem se da bi se moglo racionalizirati javnu upravu. Postoje vjerojatno tisuće zaposlenih previše, pogotovo u lokalnoj upravi i samoupravi i tu je potrebna reforma... Međutim, ne treba populistički lupetati o "četvrt milijuna uhljeba". Naime, u javnom sektoru ima oko 230.000 zaposlenih. Od toga je čak 65.000 u zdravstvu (liječnici, sestre, tehničari, inženjeri...te možda deseta tisuća administrativaca); ako si u posljednje vrijeme bio u bolnici, jedino što si mogao primijetiti je da ih zapravo ima - premalo! Po 3 ili 4 sestre rade na cijelom odjelu sa stotinjak kreveta, u noćnim smjenama po jedna ili dvije! Dodaj tome i mizerne plaće (sa svim noćnim dežurstvima i po 50 prekovremenih sati svaki mjesec, možda 5-6 tisuća kuna), zbog čega sve više stručnog osoblja odlazi u inozemstvo... Liječnici čak isto. Nadalje, oko 65.000 ljudi radi u školstvu. Opet, tu je skoro 50 tisuća stručnog osoblja (redom s VSS-om) koji rade previše (samo smanjenje fertiliteta je dovelo naše razrede u neke normalne okvire, jer smo imali po 35 učenika u razredima a svjetski normativ je manje od 15-20 - sada ih imamo oko 25, zbog smanjenja djece). Sredstva su ograničena, pa nema novca ni za izvannastavne aktivnosti, dakle, ne razvijamo nadarene. Plaće su katastrofalne! Dok je prosjek u obrazovanju bio duplo veći od privrede tamo negdje 90-ih godina, danas je za 1000 kuna manji od prosjeka privrede (premda skoro 80% zaposlenih ima fakultet a u privredi jedva 20%)... Tu je zatim sudski sustav koji ima 10.000 zaposlenih (na skoro 100 sudova, koji su ionako preopterećeni s 2 milijuna neriješenih predmeta, a tu su i zatvori s preko 8000 kažnjenika). Nadalje, imaš skoro 11.000 vojnika, 25.000 policajaca (opet premalo za šengensku granicu, ljudi rade po 250 sati mjesečno za 4-5 tisuća kuna... U znanosti i cijelom visokom obrazovanju (na skoro 150.000 studenata!) radi samo 17.000 ljudi. Pri tome, država štedi gdje je najmanje pametno štedjeti! Finska izdvaja 8% GDP-a na istraživanje i razvoj a Hrvatska 0.8%! Rezultat se vidi, nažalost... Znam ljude koji su u karijerama postigli uvjete za status znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju (četvrti rigorozan izbor NAKON doktorata), a rade kao asistenti (tri izbora ispod doktorata) za 5500 kuna, jer država "ne da koeficijent" (trebali bi, da ima se prizna što već jesu ostvarili, imati plaću od oko 12.000 kn neto, što je i dalje jedva trećina plaće u usporedivim zemljama za takve stručnjake)... I tako dalje i tako dalje... Pri tome, broj "baš činovnika" se od 2003 do danas smanjio sa 64.000 na 41.000, a tu spadaju npr. i svi poreznici, socijalna skrb, itd... Plaće su tamo još gore; VSS koji nema neku funkciju, radi za 4500 kn ili 2000 kuna manje od državnog prosjeka i manje nego što radnici prosječno imaju s trogodišnjom školom u privredi (a još jednom napominjem da je u državi jedva šestina ljudi s fakultetom), te iz porezne uprave ljudi odlaze raditi u kafiće u inozemstvo... Opet, racionalizacija je moguća, ali sve što bi se i uštedjelo, zapravo je hitno potrebno povećati na drugim mjestima u upravi, pa bi čak bilo i premalo...
mazalo62

mazalo62

Komentirano: 22.9.2018. | 16:59

4

Petre-trebao si ujedno ovdje navesti koliko kunića iz proračuna odlazi na plaće javnim i državnim službama. 28 milijardi koštaju ovi prvi , a za penzije 39 milijardi. Pa sad vidi 300 tisuća zaposlenih u navedenim službama troši 28 milijardi, penzića 1milion i 250 tisuća troši 39 milijardi. Pa vidi vraga koliko nas košta ova birokracija, ma koja to država ovakav teret može podnijet,izgleda samo naš HRVATISTAN.
oklopnjak

oklopnjak

Komentirano: 22.9.2018. | 11:54

5

Da ,ovo je dobar članak, edukativan i potreban..
Petar Bašić

Petar Bašić

Komentirano: 21.9.2018. | 12:46

6

Hvala Stipe :) ... Jedna mala korekcija; upozorili su me da se kategorija po novom može promijeniti samo u mjesecu u kojem slavite rođendan!? Pa provjerite je li tako, kad sam ja mijenjao, prije skoro tri godine mislim, nije bilo tako, prvi put se promjena kategorije mogla tražiti bez ograničenja bilo kada a nakon toga samo u mjesecu vašega rođendana...
Stipe

Stipe

Komentirano: 21.9.2018. | 8:29

7

Dobro je to Petar razložio, ali velik broj osiguranika nema ni svijest ni mogućnost još dodatno ulagati u svoju mirovinu. To da se drugi stup da ljudima na raspolaganje se neće nikada dogoditi, a i da se da, morala bi postojati još uvijek solidarna uplata za sadašnje umirovljenike. Izuzetno bitna tema i pravo osvježenje nakon budalaština o stanju u propalim strankama i nadrkavanjima s polaganjima vijenaca i kojekakvim bezveznim proslavama, nepodnošljivih priča o Jasenovcu, jogurtima, Jugoslaviji i prošlosti. Na žalost, vjerojatno će biti puno slabije čitano od navedenog.

Broj komentara: 7

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kad Srbi i Hrvati prisežu i/ili se zaklinju - tuđinu

Podanici duhom i tijelom

Kad Srbi i Hrvati prisežu i/ili se zaklinju - tuđinu

17.2.2018. | 23:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vatromet taština, petarde licemjerja...

Predbožićna propovijed

Vatromet taština, petarde licemjerja...

23.12.2017. | 22:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kao kolege i prijatelji, malo smo se družili

Povodom sedmog rođendana

Kao kolege i prijatelji, malo smo se družili

17.12.2017. | 18:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vandali su uništavali tuđe, a ne svoje spomenike

Nit' struke nit' pameti

Vandali su uništavali tuđe, a ne svoje spomenike

6.12.2016. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : SBplus-ov kolumnist sugerira spas od zagađenja zraka

Izgleda postoji rješenje?

SBplus-ov kolumnist sugerira spas od zagađenja zraka

23.11.2016. | 13:13
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Dragi Lastane, ako laže koza (nostra) ne laže rog'

Pismo uredniku SBplus-a

'Dragi Lastane, ako laže koza (nostra) ne laže rog'

19.10.2016. | 23:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Petar Bašić ovdašnjim HDZ-ovcima ubacio ježa u gaće

Neizabrani kandidat za zastupnika

Petar Bašić ovdašnjim HDZ-ovcima ubacio ježa u gaće

19.9.2016. | 10:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Je li Tuđman rođen u Velikom Trgovišću, ili u Super Marketu?

Domoljubi koji ne govore hrvatski

Je li Tuđman rođen u Velikom Trgovišću, ili u Super Marketu?

21.3.2016. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Čemu?

Pet godina kolumniranja

Čemu?

11.12.2015. | 10:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nemojte moliti za Pariz

Liberalizam ili smrt Europe

Nemojte moliti za Pariz

16.11.2015. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prvi dan moderne europske države

Hrvatska 'Oluja'

Prvi dan moderne europske države

5.8.2015. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Biskup Komarica protiv politike HDZ-a u BiH

Margaritas ante porcos?

Biskup Komarica protiv politike HDZ-a u BiH

21.6.2015. | 22:22
SBplus.hr, Slavonski Brod : Marijane Šabiću, ne budi "idiot"!

Umjesto političkog nekrologa

Marijane Šabiću, ne budi "idiot"!

4.9.2014. | 0:05
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski esdepeovci  "ni v' rit ni mimo"

Kad odlučni vode politiku...

Brodski esdepeovci "ni v' rit ni mimo"

16.6.2014. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ženama zabranjeno voziti automobile!

Vijesti iz zemlje Nigdjezemske

Ženama zabranjeno voziti automobile!

29.11.2013. | 0:03
SBplus.hr, Slavonski Brod : Može li politička ucjena služiti dobru?

S razbojnicima - razbojnički!

Može li politička ucjena služiti dobru?

26.10.2013. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod : Predstavljen prvi SF roman jednoga Brođanina

Ima Brođana!

Predstavljen prvi SF roman jednoga Brođanina

2.10.2013. | 19:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kasno se ... jelte, kajat'!

Haračem plaća svoje spomenike

Kasno se ... jelte, kajat'!

16.7.2013. | 15:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Cenzura, šlamperaj ili cyber napad?

X - files

Cenzura, šlamperaj ili cyber napad?

22.2.2013. | 0:04
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :