Jedno od rješenja za lampione je presanje u bale kako bi plastika iz lampiona zauzimala manje prostora i privremeno skladištenje do iznalaženja rješenja na razini Republike Hrvatske.
KRŠĆANI tradicionalno, prvoga dana
mjeseca studenoga, svake godine slave blagdan Svih svetih. Dušni dan slavimo svake
godine 2. studenoga kada izražavamo poštovanje spram svojih dragih pokojnika. Obilazak zadnjih
počivališta u tom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere. Toga dana vjernici
mole za duše svojih dragih pokojnika, a uz ovakav izraz poštovanja još pale za
njih lampione i svijeće na grobovima, ukrašavaju grobove procvjetalim
krizantemama ili plastičnim cvijećem te sudjeluju na svetim misama.
Ovako se ponaša većina komunalnih poduzeća koja upravljaju grobljima i komunalnim otpadom pa tako i Komunalac Slavonski Brod.
U kojoj mjeri smo svjesni koliko
otpada proizvedemo tijekom ova dva dana i jesmo li ikada razmislili što se
događa s iskorištenim lampionima i uvenulim cvijećem na našim grobljima? Po
neslužbenim procjenama, svake godine na našim grobljima nastane, vjerovali ili
ne, oko 20 000 tona otpada. Ako znamo kako godišnje proizvedemo oko 400 kilograma komunalnog otpada po stanovniku onda na grobljima od toga ostavimo godišnje oko pet kilograma.
Otpad s groblja je vrlo jednostavnog sastava u odnosu na otpade koje
proizvodimo u našim kućanstvima. Najčešće ćemo vidjeti umjetno i prirodno
cvijeće, lišće te lampione, vrlo rijetko svijeće. Na bolje uređenim grobljima u Hrvatskoj otpad se
prikuplja odvojeno. Organski ostatak od
cvijeća se prikuplja u kontejnerima predviđenim za organski otpad. Gotovo
uvijek ostane nerazvrstano plastično
cvijeće i plastična posuda (vaza) u kojoj
se uzgaja krizantema koja je vrlo
pogodna za ponovnu upotrebu. Lampioni se skupljaju u kontejnerima predviđenim
za lampione. Upravo lampioni stvaraju
veliki problem prilikom zbrinjavanja pa ih iz tog razloga većina komunalnih
tvrtki koje upravljaju grobljima skupljaju odvojeno. Lampioni su sastavljeni od
više komponenata: kućište (izrađeno od plastike), parafin, držač fitilja, poklopac (metalni ili plastični) i baterije.
Prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki lampion bi trebao na sebi
imati standardni simbol za identifikaciju, ali to nije tako u praksi. Kućišta
lampiona građena su od dvije vrste plastičnih materijala. To su poli
(vinil-klorid) (PVC) i polipropilen (PP). Prema jednom istraživanju 67,5 posto mase otpada na grobljima pripada
organskom otpadu, 23,2 posto pripada lampionima dok u ostali otpad ide 9,3 posto. Organski otpad u iznosu 67,5 posto vrlo lako recikliramo kompostiranjem. Ostali
otpad koji je različitog sastava teško
je reciklirati, ali lampioni se mogu u potpunosti reciklirati. Otpadni lampion
sa groblja, prema jednoj analizi, sastoji se od 55,50 posto masenog udjela plastike,
27,16 posto parafina, 17,26 posto metalni poklopci te 0,085 posto držač fitilja. Druga analiza
daje drugačije rezultate pa je utvrđeno da se otpadni nadgrobni lampioni
sastoje od 52,27 posto parafina, 40,47 posto polimera (kućišta), 4,25 posto
metala (poklopci) i 2,34 posto baterija. Ovi podaci ovise o kvaliteti samoga
lampiona, pa tako u boljima ostaje manje parafina i dulje gore, dok lošiji brzo
izgore i u njima ostaje više parafina.
Lampione se relativno jednostavno rastavi na sastavne dijelove. Vrlo
lako se ručno odvoji poklopac koji je uglavnom limeni, dok je plastični dio
lampiona uglavnom termički deformiran i dodatno kontaminiran ostatkom parafina.
Međutim, mljevenjem se postiže homogeniziranje koji u stvari daje izvrsno i energetski moćno gorivo. Moguće je
različitim tehnološkim postupcima odvojiti i parafin od plastičnog dijela lampiona.
Pa u čemu je onda problem?
U Hrvatskoj trenutno postoji tek
jedno postrojenje za recikliranje lampiona koje povremeno radi, a transport
ovoga materijala ne opravdava troškove obrade. Drugi problem je nedostatak
tržišta za otpadnu plastiku, te nedostatak spalionice koja bi efikasno energetski uporabila ovaj visoko
vrijedan proizvod. Recikliranjem lampiona štedi se prostor odlagališta,
sprječavaju se onečišćenja u okolišu jer degradacija plastike, koja traje jako dugo, uzrokuje stvaranje
štetnih tvari, te se štede sirovine (nafta). Jedno od rješenja za lampione je presanje u bale kako
bi plastika iz lampiona zauzimala manje
prostora i privremeno skladištenje do iznalaženja
rješenja na razini Republike Hrvatske. Ovako se ponaša većina komunalnih
poduzeća koja upravljaju grobljima i komunalnim otpadom pa tako i Komunalac Slavonski
Brod. U skoroj budućnosti bit će nužno osigurati rješenje
poticanjem izgradnje postrojenja za oporabu plastike koje bi trajno riješilo
ovaj, ali i slične probleme koji nastaju odvojenim prikupljanjem otpada.