Kolumne : Okolišne vibracije

Politika i zaštita okoliša (2)

Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

Je li general Ivan Čermak predodređen za distributera plina - bez natječaja? (Foto: AP/SBplus/arhiva)

SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čermaka i Crodux.

PLINOFIKACIJA rafinerije se nastavlja. Drago Hedl, zajedno s Dusparom, podiže spomenik Azimovu, jer više neće biti zagađenja iz Rafinerije. U igru se uključio i general Čermak jer, gdje je velika lova, tu je i Crodux. Brodski aktivist Peter Tot-Đerđ, u komentarima ispod moje kolumne, tvrdi kako je zagađenje Rafinerije počelo prije osam godina i deset mjeseci. Gospodina Tota-Đerđa, kao da je vrlo mlad, treba podsjetiti kako je Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu izgrađena 1892. godine. Mi stariji Brođani, kada smo se rodili u Slavonskom Brodu šezdesetih godina prošloga stoljeća, prvi zrak koji smo udahnuli bio je s okusom benzena i sumporvodika. Kao dječaci, kupali smo se u Savi po kojoj su plovile mrlje nafte. Na Poloju smo udisali „prekrasan čisti zrak" koji je dolazio iz kafilerije brpdske Veterinarske stanice i odlagališta komunalnog otpada s Vijuša koje se i danas tamo nalazi. Moja majka mi je kazala kako su prve riječi koje sam izgovorio bile: „Smrdi, smrdi, užasno smrdi". Dakle, zagađenje zraka u Slavonskom Brodu nije staro tek osam godina nego je puno, puno, starije. A sada ozbiljno.

Ako znamo da preko našeg graničnog prelaza godišnje, u oba smjera, prometuje oko četiri milijuna vozila, a da je intenzitet i zadržavanje vozila na prelazu upravo u onim vremenskim intervalima koje nam krivulja zagađenja pokazuje najveće, svaki vještak će ovo vrlo lako povezati.

Plinofikacija neće smanjiti benzen i sumporvodik u atmosferi

Zagađenje polutantima naftne industrije Bosanskoga Broda dolazi iz dvije vrste izvora. Prvi je proces tehnologije prerade nafte, dok je drugi emisija iz ložišta kojima se nafta zagrijava od 200 do 400^oC.

Iz procesa prerade nafte dolaze nam benzenski spojevi i sumpor vodik (grupa spojeva koji se pojavljuju u radu svake rafinerije). Ove spojeve građani osjete organoleptički jer imaju vrlo karakterističan miris. Oba spoja su u većim koncentracijama toksična. Benzen je otrovan i kancerogen, dok se vodik sulfid smatra otrovom širokog spektra, što znači da utječe na nekoliko različitih sustava u čovjekovom organizmu. Uz sve ovo, karakterizira ga vrlo neugodan miris kao da su u pitanju pokvarena jaja. Manje količine vodiksulfida mogu se naći u sirovoj nafti, ali ga u prirodnom plinu ima i do 90 posto. Spojevi benzena se mogu pojaviti u atmosferi kao produkt nepotpunog sagorijevanja u SUS motorima (stariji automobili i kamioni), dok se u prirodi vodik sulfid pojavljuje kao spoj koji nastaje nekim biološkim razgradnjama.

Kada se napravi plinofikacija Rafinerija nafte količina ovih spojeva u atmosferi ostaje ista jer dolaze iz procese prerade nafte. Plinofikacija neće na niti jedan način umanjiti količine benzena i sumporvodika u atmosferi. Može samo povećati količine sumporvodika, jer će veći dio teškog ulja (mazut) koji će se pojaviti kada se isti zamjeni plinom biti desulfuriran, a sa tim se samo može povećati količina sumporvodika u atmosferi.

Plinofikacija utječe isključivo na procese emisije polutanata iz ložišta

Plinofikacija utječe isključivo na procese emisije polutanata iz ložišta kojih u rafineriji ima oko tridesetak, ako se uopće svi plinoficiraju. Najveća ložišta su peći za primarnu preradu nafte čiji dimni plinovi odlaze u atmosferu dimnjakom, kojeg svi vidimo, na visinu od 200 m. Druga ložišta su puno manjeg kapaciteta i predstavljaju manje izvore polutanata.

Prvi i najopasniji polutant, koji dolazi iz ložišta kada se kao gorivo koristi mazut, jeste sumpor dioksid. Njegova je izmjerena količina u Slavonskom Brodu nešto veća nego u drugim gradovima, ali ne prelazi granične vrijednosti. Kada bi se sav sumporvodik, koji će nastati desulfurizacijom mazuta, preradio u sumpor, količina sumpor dioksida na brodskim mjernim postajama bi mogla biti nešto manja, ali ako se spali sumporvodik (zavisi od potreba za elementarnim sumporom na tržištu) ona će bit veća. Dakle, ponovo nema umanjenja zagađenja. O dušikovim polutantima ću pisati u slijedećoj kolumni.

Opasno je zagađenje lebdećim česticama

Lebdeće čestice kao izvor zagađenja dolaze i iz ložišta. U slijedeće dvije tablice pokazati ću kako izgleda zagađenje lebdećim česticama u Zagrebu i Slavonskom Brodu (izvor podataka: http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html) Kako je iz dijagrama vidljivo, većina zagađenja lebdećim česticama dolazi od prometa jer je količina čestica gotovo identična u Zagrebu i Slavonskom Brodu. Po oscilacijama krive, vidljivo je kako je zagađenje u Slavonskom Brodu vezano za promet na graničnom prijelazu. Ako znamo da preko našeg graničnog prelaza godišnje, u oba smjera, prometuje oko četiri milijuna vozila, a da je intenzitet i zadržavanje vozila na prelazu upravo u onim vremenskim intervalima koje nam krivulja zagađenja pokazuje najveće, svaki vještak će ovo vrlo lako povezati.

Dakle, ovaj parametar se neće značajnije smanjiti na mjernoj postaji u Slavonskom Brodu.

Kao zaključak nameće se tvrdnja:

Plinofikacijom rafinerije nafte neće se umanjiti zagađenje Slavonskog Broda i okolice u gotovo niti jednom segmentu.

Ovo je dokaz kako se politika, po tko zna koji put, diletantski miješa u procese zaštite okoliša. Pod krinkom jedne velike laži, provlači se sasvim drugačiji proces. Prošli mjesec, s tri znanstveno stručna rada, sudjelovao sam na 3. Konferenciji o Procjeni utjecaja na okoliš Hrvatske udruge stručnjaka zaštite okoliša i prirode u Vodicama. U neformalnim krugovima, o Rafineriji razgovarao sam s visokim dužnosnikom Republike Srpske. Na moj pitanje: „Kako dalje?" on je kazao: „Pa eto, plinoficirajte rafineriju, mi nemamo ništa protiv".

U međuvremenu, oglasio se ruski veleposlanik u Hrvatskoj, Anvar Azimov, pa SBplusov kolumnist Drago Hedl, pa kolega Tot-Đerđ, a prvi put spominje se i general Čermak. Šanse za plinofikacijom Rafinerije se enormno povećavaju, s tim da će većinu troškova plinofikacije podnijeti Republika Hrvatska. Svi su zabrinuti za zdravlje Brođanki i Brođana i drugih građana Brodsko posavske županije.

Bitna im je plinofikacija republike Srpske, a ne Rafinerije

Izgradnjom plinovoda za Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, na velika vrata, otvara se mogućnost plinofikacija Republike Srpske, u kojoj niti jedan grad nema plinsku mrežu. Stidljivo, u kuloarima, govori se o plinovodu dolinom rijeke Bosne do Zenice, a vjerojatniji je ogranak za Banja Luku. Bosna i Hercegovine ima samo jedan plinski pravac snabdijevanja koji dolazi preko Drine iz Srbije kapaciteta jedne milijarde m3/godišnje. Ovaj plin dostupan je samo Sarajevskom kantonu.

Dakle, iza velike brige za stanovnike Slavonskog Broda, ustvari, krije se veliki biznis. Protiv kojeg nemam ništa osobno. Čak što više, podržavam ga. Ali nemojte nas sve skupa lagati. Nemojte zaštitu okoliša ponovo vezati za dnevno političke gluposti.

Kao spasonosno rješenje, ideja o plinofikaciji Rafinerije došla je iz Slavonskog Broda. Je li nam, pritom, netko podvalio kukavičje jaje? Je li netko od inicijatora ove ideje u službi krupnog kapitala?

Od plinovoda bi svi imali koristi. Tvrtke koje će raditi pripremu dokumentacije i izvoditi radove, trgovci plinskom opremom, Rusi svakako, distributeri plina, države, pojedinci. Dakle, ekonomski je to vrlo značajan projekt. Međutim, Brođanke i Brođani nastavit će udisati smrdljivi zrak koji će, nesporno, nastaviti dolaziti iz Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Tek, više neće biti organizirani mali i veliki protestni skupovi koji su, dosad, bili sami sebi svrha.

Broj komentara: 16

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

Registracija Prijava

PeterTDj

Komentirano: 7.10.2017. | 23:01

Polako se sve izlazi na vidjelo… Evo večeras su nam prijatelji iz BiH javili da kod njih postoji nekakav spor oko plinofikacije. Ukazano mi je na članak od 05.10.2017.g. iz business-magazine.ba: „BH-Gas: Snabdjevanje prirodnim gasom Rafinerije Brod?“ – gdje se navodi: „BH-Gas ovom prilikom želi da upozna javnost da se oštro protivi bilo kakvim parcijalnim rješenjima i konekcijama na tačci Brod!“. Tako nam je sada potpuno jasno zbog čega je šef kabineta Ureda za zaštitu okoliša u Federaciji, Tomislav Lukić na SBPlusu ovih dana tako oštro obrušio na plinofikaciju Rafinerije! Vidi poveznicu: http://business-magazine.ba/2017/10/05/bh-gas-snabdjevanje-prirodnim-gasom-rafinerije-brod/

MILENIJUM

Komentirano: 6.10.2017. | 23:34

to ti je otprilike tako kao da mi govoriš da je čačić dobar selektor da u ovoj državi netko ima muda danas bi letio van bio postavljen čiro i mi bi prošli ukrajinu igračima ovakvog kalibra ne treba trener treba motivator toliko zagađenju iako je čitava država zagađena

MILENIJUM

Komentirano: 6.10.2017. | 23:30

pele zašto bi ja vjerovao BIH ministru koji stanuje ili stanovao u brodu ni prvi ni zadnji koji nas je zajebao gdje se očitovao zadnje dvije godine pisao o gljivama član visoke plinske akademije , ništa ja njemu ne vjerujem pročitaj mu recenziju o knjizi i što su o toj knjizi rekli gljivari pola hrvatske bi bilo u u kurcu

PeterTDj

Komentirano: 6.10.2017. | 22:32

Nejasno mi odakle postoji u nekim ljudima toliko energije za blaćenje svega što je pozitivno. Dok je jučerašnja odluka Vlade je oblik pozitivne vibracije, bojim se, da u SB opet ima i puno negativnih vibracija, a nažalost i u medijima. Upućujem te negativce da pročitaju moje novo reagiranje. "Reagiranje: Potpuno je nebitno tko i kako sudjeluje u projektu" - objavljuje portal SBPlus moje reagiranje vezano za navode Tomislava Lukića koji su objavljeni na SBPlusu, a posebno je za istaknuti: "...jasno je da osobe, i sa jedne i druge strane Save, koje ne vide potrebu modernizacije Rafinerije, ne bi smjeli biti kočničari razvoja! Ali ni kočničari koji sprečavaju da se Brođani sa obje strane Save ponadaju čistom zraku i zdravljem življenju!".Vidi poveznicu: http://www.sbplus.hr/reagiranja/potpuno_je_nebitno_tko_i_kako_sudjeluje_u_projektu.aspx#.WdfZ47hGS1Q

Stipe

Komentirano: 6.10.2017. | 16:23

Za mene je ključna riječ u komentaru PTD-a "mi vjerujemo". Je li ovo pitanje vjerovanja ili argumenata? Je li GI religijska skupina? Zašto bi ikome vjerovali?

PeterTDj

Komentirano: 6.10.2017. | 15:10

Nisam se htio javiti u vezi nove kolumne g. Lukića jer ono što je najvažnije prošli put sam već rekao: „Iz … uvodnog dijela se ne vide koje su stvarne namjere g. Lukića ... No moramo primijetiti, ako je riječ o šefu Ureda ministra okoliša (i turizma) Federacije Bosne i Hercegovine, tada bi Brođani mogli očekivati i očekuju puno više, nego što je dosada napisano…“. Sada su ciljevi namjera pisca kulumne puno više su vidljiviji, pa dobro je jedan komentator malo niže primijetio: „Može li g Lukić predložiti rješenje(?), umjesto destrukcije ponuđenih rješenja.“. No da se vratim na ono što sam još prošli put dalje pisao vezano za brodski zrak da „…je riječ o 'verificiranom' zagađenju iz emisije Rafinerije nafte Brod koje već osam godina i 10 mjeseci traje, pa su i sami Rusi svjesni da to nitko ne može više 'krštenih ruku' gledati i/ili raditi…“. I to zaista stoji. Nitko ne može poreći da je brodski zrak najzagađeniji u RH i da neovisno od dojma pisca kolumne Brođani su (skoro) svaki dan izloženi velikim onečišćenjima . Evo nam najnovije primjer kada smo prije tri dana javili da je na mjernoj postaji na Jelasu izmjerena visoka satna koncentracija sumporovodika od 123,7 µg/m3, dok je granična vrijednost 7 µg/m3!!! Tada su pored alarmantno visoke satne koncentracije sumporovodika također više sati u kontinuitetu mjerene povećane koncentracije sumporov dioksida, pa i od 445 µg/m3(!), što je iznad granične vrijednosti (350 µg/m3). Dok u prethodna dva dana (2. i 3.10.) mjerene su i visoke koncentracije lebdećih čestica PM2.5 i PM10. Tako na Jelasu 14 puta je mjerena satna koncentracija PM2.5 iznad 40 µg/m3, pa i od 49,8 µg/m3! Dok je kod Stadiona kraj Save 15 puta je mjerena satna koncentracija PM10 iznad 50 µg/m3, pa i od 93 µg/m3! A to su već prilično visoke koncentracije lebdećih čestica. Naročito ako je riječ o početku sezona loženja! Jasno je da većinu tih zagađenja 'proizvodila' je Rafinerija. Moguće su i usporedbe sa podatcima sa mjerne stanice Rafinerije! Ali nije ni to važno… Pa dalje sam pisao: „Tako, ono što Brođani već neko vrijeme tvrde, da plinofikacija Rafinerija nafte Brod ako se na vrijeme započne, brzo, možda u roku šest mjeseci može riješiti, što je potvrdio i veleposlanik Rusije A. Azimov!“. U međuvremenu puno toga se dogodilo. Ja osobno u svoje ime, pa i u ime koordinacije građanskih akcija i ekoloških udruga mogu reći da naš aktivizam nakon 8 godina i 10 mjeseci borbe za čisti zrak ipak urodio plodom i rezultirao da je Vlada RH na jučerašnjoj svojoj 59. sjednici donijela zaključak o prihvaćanju 'Nacrta protokola o suradnji na realizaciji projekta opskrbe prirodnim plinom Rafinerije u Bosanskom Brodu' i to produktovodom od Slobodnice. Mi zaista vjerujemo da će sama "realizacija projekta opskrbe prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod“ rezultirati smanjenjem zagađenja iz emisije rafinerije, baš kako svi svjetski stručnjaci iz svjetskih rafinerija tvrde. Mislim da rijetko koja rentabilna rafinerija radi još na (otpadni) mazut. A molim Vas, ako je riječ o Rafineriji BB nemojte koristiti još i imenicu: nafta! Još bih spomenuo da nas pomalo zabrinjavaju neke izjave iz medija, pa i ova od g. Lukića jer prvo, te su rasprave pune s nekakvim negativnim nabojem o izvođaču/ima, što je potpuno nebitno za samu realizaciju projekta(!), a drugo pa i ta izjava da bi realizacija plinofikacije mogla potrajati i do godinu dana… Kako smo i ranije konstatirali, morali bih svi Brođani upregnuti svoje znanje, kako bi se pronašlo rješenje, da se što prije krene s izvedbom same plinofikacije, a i prelaskom Rafinerije na plin. Sve ovo već predugo traje! A osobe i sa jedne i druge strane Save koje ne vide potrebu modernizacije Rafinerije (nemojte zaboraviti da ona prijeko radi po talijanskoj shemi iz 1967.g.), ne bi smjeli biti kočničari razvoja! Ali ni koćničari koji sprečavaju da se Brođani ponadaju čistom zraku, zdravljem življenju...

Stipe

Komentirano: 6.10.2017. | 14:12

@blade - bolje ništa ne činiti, nego činiti štetu. Bilo bi lijepo da netko tko nešto čini i poziva druge da mu se pridruže, ima neke čvrste osnove zašto to čini, odnosno da će zbog toga biti bolje. Nije uvijek bolje išta nego ništa.

Stipe

Komentirano: 6.10.2017. | 12:47

Problem je sada razotkriven do kraja: rješenja se "daju javnosti na ocjenu" preko kolumne, odnosno komentara. Pravo je pitanje zašto nema stručne studije koju bi potpisali relevantni stručnjaci. Ne vjerujem apriori niti Lukiću niti Sudaru, naročito ako se radi o spomenutim formama: kolumna i komentar. Zna se gdje se i kako prilažu argumenti za nešto. Mediji mogu biti korisni tek kad bude potrebno prezentirati rezultate stručnih studija. G. Sudar imamo li ih ili nemamo? Ako ih nemamo, zašto ih nemamo? Ako ih imamo, zašto iih ne koristite kao argument protiv Lukića i drugih koji misle kao on? Ako ih nemamo, zašto se naše političare i ministre to nije tražilo kao jedan od prvih koraka? Hoće li netko uložiti desetke milijuna kuna u plinofikaciju bez studije kao podloge za investiciju?

mladen0791

Komentirano: 5.10.2017. | 19:59

Plinofikacija Rafinerije Brod je predložena na temelju iskustava u svijetu, ali prije svega u Hrvatskoj. Rafinerija u Rijeci je plinoficirana 2011 godine, uloženo je 30 milijuna kuna, od toga je pola osigurano od strane grada Rijeke. U službenoj strategiji modernizacije i plinofikacije rafinerija u RH ovako se opravdava prelazak na plin: Opisanim optimalnim izborom supstitucije ulja za loženje s prirodnim plinom u dva najveća potrošaća u Hrvatskoj (HEP, INA), neusporedivo više se štedi na isključivanju potrebe za skupim tehnologijama pročšćavanja emisijskih tokova ako bi se koristili dostupni alternativni energenti (ulje za loženje, ugljen). Prirodni plin ne samo da je optimalni izbor supstitucije najvećim energetskim potrošaèima u Hrvatskoj, nego je i dostupan zahvaljujući značajnoj lokalnoj proizvodnji (sjeverna Hrvatska, sjeverni Jadran) i značajno izgrađenoj plinovodnoj infrastrukturi. Autorans Rijeka i MZOE su uložlli 40 mil. kuna u prebacivanje svih gradskih autobusa na ukapljeni prirodni plin. Usporedite razine onečišćenja u Rijeci prije i poslije plinofikacije rafinerije i mreže javnog prijevoza. Teza o 4 milijuna automobila koji prolaze kroz Slavonski Brod i njihovog utjecataja na onečišćenje je vrlo napeta. Naime u Zagrebu i okolici živi gotovo milijun stanovnika, uz to se Zagreb nalazi na glavnim čvorištima autocesta kojima prolazi daleko više automobila. Usudio bih se reći da Zagreb kvotu od 4 milijuna mjesečno. I da, jako se zadržavaju na semaforima. Dakle, "hrak pljuc" malo jači, no to je u skladu sa politikom ovog portala.

Pele

Komentirano: 5.10.2017. | 17:52

Milenium@nemam razloga vjerovati ili ne vjerovati Lukiću. Vjerujem u ono što mi je poznato, a Lukić je to svojom kolumnom samo potvrdio.

Broj komentara: 16

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

Registracija Prijava

Prikaži sve komentare

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.