Kolumne : Okolišne vibracije

Objavljeno: 29.3.2012. u 17:00
Prikaza: 3762
|
Autor: Tomislav Lukić

Hladne glave o vrućoj temi

Demistifikacija demistificiranoga

root : Demistifikacija demistificiranoga

Od danas smo u mogućnosti svoje posjetitelje kvalificiranije informirati o temama iz oblasti zaštite čovjekove okoline. Naš novi kolumnist, Tomislav Lukić, profesor kemije i savjetnik ministrice okoliša i turizma federacije BiH, povremeno će komentirati događanja iz našeg okruženja, a danas donosimo prvi dio priloga kojim autor demistificira probleme s brodskom rafinerijom nafte.

RAFINERIJA NAFTE u Bosanskom Brodu osnovana je 1892.godine i jedna je od najstarijih tvornica ove vrste na Balkanu. Nekoliko puta je mijenjala vlasnike i tehnologiju kojom je obrađivala naftu. Trenutno se sastoji od dva postrojenja primarne prerade nafte, ukupno instaliranoga kapaciteta 4.200.000 tona godišnje.

Postrojenja se sastoje od: Stare rafinerije kapaciteta 1.200.000 tona, izgrađene 1960.godine i nove rafinerije od 3.000.000 tona, izgrađene 1990. godine.

Postrojenja su temeljno obnovljena, testirana i prekapacitirana po novim tehnikama u posljednjih nekoliko godine. Za usporedbu, kapaciteti hrvatskih rafinerija su: Rijeka - kapaciteta 8.000.000 t/g rafinerija izgrađena 1965. godine i Sisak - kapacitet 6.700.000 t/g izgradnja završena 1980.godine.

Spremnički kapaciteti rafinerije  za tekući sumpor nisu bili dovoljni, tako da je, vjerojatno, dio sumpor vodika odlazio u atmosferu.

Uz postrojenja za primarnu preradu nafte, u rafineriji postoji cijeli niz postrojenja kojima se proizvodi finaliziraju i odsumporavaju, te krajnja prerada bitumena. Dio rafinerije, koji joj itekako podiže koeficijent iskoristivosti, jeste postrojenje „Isomax „ (hidrolitički kreking) koje je izgrađeno šezdesetih godina prošlog vijeka, a nekoliko puta je rekonstruirano i poboljšano. Postrojenje obrađuje ostatak iz vakuum destilacije i povećava iskoristivost nafte u visoko kvalitetne komponente, čak do 75 %.

Kao oplodni plin postrojenju služi vodik, koji se također proizvodi zasebnom tehnologijom. U svim ovim zahvatima, u pravilu glavni, izvođač radova bio je Đuro Đaković iz Slavonskoga Broda. Svi finalni proizvodi u rafineriji se desulfuriraju (izdvaja se sumpor tzv. Klaus tehnologijom) u postrojenjima izgrađenim 1990. godine, a sumpor se pretvara u tekući i, kao takav, prodaje na tržištu.

Tekući sumpor je burzovna roba za čijom potražnjom nije bilo velikoga interesa u zadnje vrijeme pa je prodaja bila otežana. Zbog toga, proizvodnja tekućega sumpora, prošlih nekoliko godina, bila je problem koji je uzrokovao povećanu koncentraciju plina H2S (sumpor vodik) u okolici. Naime, spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je vjerojatno, dio sumpor vodik, odlazio u atmosferu.

U rafineriji je trenutno u izgradnji postrojenje za pretvaranje tečnoga sumpora u kruti, te njegovo pakiranje u tzv „big bag" velike vreće pa poremećaji na tržištu neće utjecati na kontinuitet proizvodnje. Postrojenje za proizvodnju sumpora će imati sve uvjete rada u kontinuitetu i neće biti potrebe za ispuštanjem sumpor vodika u atmosferu. Uz ovo novo postrojenje u rafineriji je izgrađeno postrojenje za izuzimanje benzena iz benzina što omogućava proizvodnju europskih kvalitetnih goriva i smanjuje mogućnost zagađenja i emisija opasnih supstanci.

Generalno gledano, postrojenje Rafinerije nafte Bosanski Brod nije niti malo lošije, niti dramatično bolje nego slična u okruženju, a investitor, definitivno, ulaže velike napore i sredstva kako bi postrojenja koja su bila jako zapuštena, i djelomično oštećena, doveo u funkcionalno i sigurno stanje. Ovaj proces ide dinamikom za koju bi svi željeli da bude što brža.

Građani obadva Broda će se odmah upitati: Pa zašto nam smrdi?

Svaka komplicirana kemijska tehnologija čini veliki pritisak na okoliš. Sve rafinerije moraju imati, zbog osjetljivosti postrojenja i tehnološkoga kontinuiteta, vlastito snabdijevanje električnom energijom pa tako i rafinerija u Bosanskom Brodu ima svoju termoelektranu. Rafinerije, u pravilu, u vlastitoj potrošnji, spale 10% ukupne količine nafte koju prerade. Dakle na prerađenih 3.000.000 tona u vlastitoj potrošnji, izgori 300.000 tona različitih derivata. Spaljivanjem ove količine naftnih derivata nastaje velika emisija stakleničkih plinova koji se izvode u više slojeve atmosfere dimnjakom, te je ovo jedan od ogromnih pritisaka na okoliš.

Rafinerija ima svoje postrojenje za preradu otpadnih voda, koje radi dobro, pa tako duži vremenski period nismo imali niti jednu akcidentnu situaciju na rijeci Savi. Pored ovoga postrojenja je i peć za spaljivanje otpadnoga mulja, ali nije u funkciji.

Ovakvo kompleksno postrojenje ima na desetke tisuća ventila, pumpi, mjerača i drugih uređaja koji, ponekad, tijekom upotrebe i otkažu. Prilikom takvih incidentnih situacija, u pravilu, u atmosferu odlazi stanovita količina lako isparljivih komponenti koje opterećuju okoliš. U krugu rafinerije postoji tzv. otvorena gudronska jama u kojoj su šezdesetih i sedamdesetih godina odlagani različiti otpadni kiseli organski materijali i ona predstavlja pravi pritisak na okoliš.

U gudronskoj jami je pohranjeno oko 50.000 tona ovakvih materijala koji spadaju u kategoriju opasnih otpada i nalaze se južno od nove otpreme postrojenja finalnih proizvoda. Prilikom toplijeg vremena dolazi do isparavanja lako ishlapljivih supstanci pa se oko jame širi neugodan miris. Izvršena su sva potrebna geološka i kemijsko tehnološka ispitivanja te je napravljen prijedlog sanacije ove okolišne crne rupe, a odabir tvrtke koja će izvršiti sanaciju je u tijeku.

Sličan problem je u Modriči, gdje je u okolišnoj crnoj rupi smješteno oko 30.000 tona različitih materijala, a nalazi se u okolici sela Garevac. Napominjem kako rafinerija u Sisku ima, u svojem krugu, gotovo identičnu jamu u kojoj se nalazi velika količina otpadnih, opasnih, materijala i do danas nije sanirana. Rafinerija nafte u Rijeci, ovakve opasne materijale, odlagala je u odlagalište Sovijak, pored Viškova, u kojem se nalazi 250.000 m3 tekućine i trenutno se radi planu njegove sanacije.

U Hrvatskoj postoje još dva velika odlagališta opasnih organskih materijala koja nisu sanirana. Jedno je Lemić brdo pored Karlovca, a drugo odlagalište opasnoga otpada od pranja vagona u Botovu.

(slijedi nastavak)

Broj komentara: 17

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
nebibi

nebibi

Komentirano: 30.3.2012. | 19:41

1

Matane, Matane kao i tvoj imenjak:) Mogao bi ja glumiti dektiva malo. Slobodno napiši priručnik o ponašanju i pisanju vrlo rado ćemo ga slijediti. Možeš slobodno i dalje širiti dobre vibracije - evo ja ti dopuštam:)
Matan

Matan

Komentirano: 30.3.2012. | 19:23

2

Dečki moji.. nemojte se svađati.. Svi moramo shvatiti, da internet portali, ne služe za ispucavanje nečijih osobnih frustracija. Nažalost, nije to samo u virtualnom svijetu, ljudi su i vani nekako svi nabrijani, da ne kažem nadrkani, negativni, ironični.. svak svakom želi zlo.. Valjda od ovakvog teškog života pa su ljudi puni negativne energije.. Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali to mišljenje ne smije biti vrijeđanje i provociranje ostalih sudionika ili nekog iz teme o kojoj se piše. To mišljenje mora biti suvislo, razumno i samim time mislim da će ga uvažiti i onaj tko se s njim i ne slaže. Nažalost, ovdje puno likova dođu samo provocirati. A to nije dobro.. Ako netko nema što pametno za reći, ne mora doći ni provocirati i vrijeđati ostale sudionike.. eto.. fala.. živili..
pegaz

pegaz

Komentirano: 30.3.2012. | 18:55

3

Perhan, važno je da ti nisi seljačina i da si davno spoznao kako se treba ponašati na ovom mediju, da treba popljuvati sve i svakog tko nešto želi napraviti u ovom nesretnom gradu , da ništa o čemu pišeš nemoraš znati, da su svi koji drugačije razmišljaju nepismeni, a samo ti i tvoji istomišljenici na ovom portalu znaju sve.
perhan

perhan

Komentirano: 30.3.2012. | 15:25

4

pegaz, ti si nevjerojatna seljačina i prostačina! otkrio si Internet nedavno i logično je da nemaš zrnce kulture glede ponašanja na tom mediju. drago mi je da držiš svijeću voždu, jer je to klika s kojom se on okružuje...
bpz2011

bpz2011

Komentirano: 30.3.2012. | 14:55

5

Poštovani Lukiću, Građanska inicijativa je neki dan s svojim tekstom, objavljen na SBplus portalu, već stoti put ukazala na to, da je zrak u Sl. Brodu i dalje onečišćen!!! Kako je prezentirano, ovih dana Brođanima je prijetio prizemni ozon. Takvo nešto nije se događalo u mjesecu ožujku ni prošle, ni pretprošle godine! U međuvremenu je na portalu DHMZ-a objavljeno Godišnje izvješće za 2011. godinu, pa se vidi da je zrak u Sl. Brodu III kategorije obzirom na sumporovodik i lebdeće čestice, kako je bilo i 2010. godine, a i na ozon, što nije bio slučaj 2010. godine! Uz to za benzen je zrak, kako u objašnjenju stoji: uvjetno I kategorije! Sve to se može detaljno provjeriti na linku: http://vrijeme.hr/kz/modeliranje/kvaliteta_zraka2011sb.pdf. Također je u komentarima sa strane članova GI ukazano i na dobro znane i više puta objavljene informacije iz REALNOG života, kako je Sl. Brod u zadnji nekoliko mjeseci imao rekordnu satnu koncentraciju: dana 04.12.2011.g. - sumporovodika od 51,6 µg/m3, dana 10.12. 2011.g. - benzena od 65,7 µg/m3, dana 19.02.2012.g. - lebdećih čestica od 480,9 µg/m3 i također isti dan - dušikovog dioksida od 199,9 µg/m3. Dok je 24.03.2012.g. koncentracija ozona 4 sata u kontinuitetu bila viša od 140 mikrograma po kubnom metru. S tim da je ona u 14 00 sati iznosila za ovu godinu rekordnih 161,7 µg/m3, a dosada je izmjerena najveća koncentracija ozona tijekom 2011.g. od 193,30 µg/m3. Tada je ona prekoračila upozoravajuću razinu za ozon (180 µg/m3). Zar to nije alarmantno?
Matan

Matan

Komentirano: 29.3.2012. | 23:20

6

Večer.. pa ja ne bih o ovoj temi jer se ne razmem u to.. al.. vidim da su još neki prokužili da je ovaj NEBIBI neki provokator prve klase. Ja sam s njim već imao duele a vidim da ste mu i vi napili zdravicu. Ja ga ne poznam, možda u stvarnom životu nije loš čovjek, ali je zato u virtualnom.. jako neki težak tip. Onako baš odašilje neke negativne vibre.. Eto.. fala.. laku noć..
nebibi

nebibi

Komentirano: 29.3.2012. | 22:18

7

Nitko nije nam kriv što nas tišti ova naša kljuža i nemamo boljeg posla od izljeva u komentarima, razumijemo se?
pegaz

pegaz

Komentirano: 29.3.2012. | 22:15

8

Oprosti nije ona kriva zbog tebe.
nebibi

nebibi

Komentirano: 29.3.2012. | 22:14

9

Morao bi otići kod Sv. Lovre a ne da mi se tako da ...
pegaz

pegaz

Komentirano: 29.3.2012. | 22:11

10

Nebibi tvoja ti je bliže.

Broj komentara: 17

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Prikaži sve komentare 12

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodski Komunalac u hrvatskom vrhu, a najbolji u Slavoniji

Službeni podaci su neumoljivi

Brodski Komunalac u hrvatskom vrhu, a najbolji u Slavoniji

22.7.2020. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Svi sveti, Dušni dan i komunalni otpad

Okolišne vibracije

Svi sveti, Dušni dan i komunalni otpad

19.12.2019. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Upravljanje komunalnim otpadom

Piše: Tomislav Lukić

Upravljanje komunalnim otpadom

24.10.2019. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Rješenje nad rješenjima - otpad u Davor

Politika i zaštita okoliša (13)

Rješenje nad rješenjima - otpad u Davor

5.3.2019. | 21:48
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prezirući Brođane čekaju da 'predmet ode u zastaru'?

Politika i zaštita okoliša (12)

Prezirući Brođane čekaju da 'predmet ode u zastaru'?

6.6.2018. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nit' pada zagađenost tla nit' padaju ostavke odgovornih

Politika i zaštita okoliša (11)

Nit' pada zagađenost tla nit' padaju ostavke odgovornih

2.5.2018. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Iz moralnih razloga morali su dati ostavku'

Politika i zaštita okoliša (10)

'Iz moralnih razloga morali su dati ostavku'

19.4.2018. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko je kriv za ovu vrlo opasnu ekološku ujdurmu?

Politika i zaštita okoliša(9)

Tko je kriv za ovu vrlo opasnu ekološku ujdurmu?

11.4.2018. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Lukić poručuje okolišnim politikantima - prestanite lagati

Rafinerija ne radi, a zrak zagađen?

Lukić poručuje okolišnim politikantima - prestanite lagati

25.1.2018. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Spaljivanje i/ili reciklaža komunalnog otpada

Komentira Tomislav Lukić

Spaljivanje i/ili reciklaža komunalnog otpada

6.12.2017. | 18:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Umjesto efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma

Politika i zaštita okoliša (7)

Umjesto efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma

15.11.2017. | 13:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mladim okolišnim aktivistima jak je glas, a ne argumenti

Politika i zaštita okoliša (6)

Mladim okolišnim aktivistima jak je glas, a ne argumenti

5.11.2017. | 20:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prilog edukaciji građana i boraca za čist zrak

Politika i zaštita (5)

Prilog edukaciji građana i boraca za čist zrak

27.10.2017. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

Politika i zaštita okoliša (3)

Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

12.10.2017. | 8:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

Politika i zaštita okoliša (2)

Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

5.10.2017. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Od lošeg zraka više nas guše loši političari

Politika i zaštita okoliša (1)

Od lošeg zraka više nas guše loši političari

28.9.2017. | 21:35
SBplus.hr, Slavonski Brod : Franjo

Veliko ime

Franjo

4.10.2015. | 9:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Najstariji  stanovnici Slavonskog Broda

Uvjerljivo

Najstariji stanovnici Slavonskog Broda

27.6.2015. | 12:12
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :