Predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić(Foto: FB/A.V.)Zbog čega bi Srbija, BiH ili bilo tko drugi nakon debakla s cjepivom poželio ući u Europsku uniju? Ekonomski klub bogatih djeluje sve manje privlačno, ako u ovakvim situacijama ne može efikasno i efektivno djelovati.
DOK je u Europskoj uniji cjepivo traženo poput zlata, u
Srbiji možete birati – hoćete li zapadno, rusko ili kinesku zaštitu od ovog
gadnog virusa, piše net.hr, čiji članak u cijelosti prenosimo.
Slučaj Kine i Srbije pokazao je kako postoje alternative. Na granicama Unije stvorio se vakuum u koji će Kina, Rusija, pa i Turska spremno uskočiti. Za takvu je situaciju odgovorna sama Unija, odnosno birokrati koji vode Stari kontinetent iz Bruxellesa.
„Želim zahvaliti predsjedniku Xiju na njegovu vodstvu, kao i
kineskom narodu na njihovu prijateljstvu i na sve češćim posjetima Srbiji. Kina
je jedan od naših najvećih partnera i učinit ćemo sve da se osjećate kao kod
kuće". Tim je riječima potkraj 2019. predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, potvrdio
svoj posjet Kini. Govorio je na kineskom jeziku.
Godine 2014. mladi muškarac poginuo je u prometnoj nesreći u
Beogradu. Netko ga je udario automobilom i pobjegao, a policija ga nije uspjela
pronaći, ali su saznali da je pobjegao u Kinu. Tamošnjim vlastima poslali su
fotografije muškarca. Nakon samo tri dana Kina ga je uhitila, uz pomoć
tehnologije, što je impresioniralo njihove srpske kolege.
Eksperiment Huaweija U Srbiji
Telekomunikacijski gigant Huawei je od ovog slučaja napravio
case study za projekt Sigurnog grada, koji je ta firma kasnije i implementirala
u Srbiji. Kineska poruka bila je – ovaj će vam sustav skratiti vrijeme
policijskih istraga i ograničiti stopu kriminala. Huaweijev sustav uključivao
je 1000 kamera visoke razlučivosti, koje mogu prepoznati lica i registracije, i
postavljene su na 800 lokacija u Beogradu.
Za to vrijeme, glavni protivnik tadašnjeg američkog
predsjednika Trumpa i Europe bio je upravo Huawei. Njihova zabrinutost u
konkretnom slučaju išla je u smjeru da je ovakav sistem kamera zgodan i za
autoritativne sisteme koji s pomoću njega mogu uspostaviti kontrolu nad
životima svojih građana. Bio je to tek manji dio problema, ali je predsjednik
Srbije odlučio ignorirati zabrinutost Zapada.
BBC: Srbija je pobjednik u cijepljenju
Ovih je dana ugledni BBC objavio kako je Srbija prvak
kontinentalne Europe u cijepljenju. Tako se premijerka cijepila Pfizerom,
ministar unutarnjih poslova, koji naginje Moskvi, primio je Sputnik V, dok je
ministar zdravstva primio kineski Sinopharm.
„Nama nije važno dolazi li cjepivo iz Kine, Sjedinjenih Američkih
Država ili Europske unije, sve dok je sigurno i možemo ga dobiti čim prije je
to moguće”, kazala je premijerka Srbije, Ana Brnabić, za BBC.
Dok Europska unija trpi poniženja farmaceutskih divova, u čije
je znanstvenike i razvoj ovog cjepiva uložila ozbiljan novac, a sada ne može
dobiti naručene i obećane doze, Srbija se opskrbila cjepivom sa svih strana.
Ogroman udarac Europskoj uniji
Ovakav razvoj događaja predstavlja ogroman udarac Europskoj
uniji, a time i Hrvatskoj, kao njenoj najmlađoj članici koja se nalazi na
periferije. Zbog čega bi Srbija, BiH ili bilo tko drugi nakon debakla s
cjepivom poželio ući u Europsku uniju? Ekonomski klub bogatih djeluje sve manje
privlačno, ako u ovakvim situacijama ne može efikasno i efektivno djelovati.
Europa ne samo da nije sama proizvela svoje cjepivo, već ga
nije uspjela niti nabaviti, pa tako članice Unije gledaju svoje susjede koji
elektroničkim putem biraju koje će cjepivo uzeti. Kod nas slušamo epidemiologe i
vlast, osluškujući hoće li barem doći ta jeftina AstraZeneca do naših majki i
očeva, baka i djedova.
Slučaj Kine i Srbije pokazao je kako postoje alternative. Na
granicama Unije stvorio se vakuum u koji će Kina, Rusija, pa i Turska spremno
uskočiti. Za takvu je situaciju odgovorna sama Unija, odnosno birokrati koji
vode Stari kontinetent iz Bruxellesa. Sve ovo u posebno opasnu situaciju
stavlja zemlje na periferiji Unije. Ne bi bilo dobro da ovo područje, kao
nekad, postane igralište velikih sila. Jer na takvom igralištu uvijek bude i
problema, koje na kraju neće platiti Bruxelles, Peking ili Moskva, piše net.hr