Gospodarstvo : Turizam

Objavljeno: 24.11.2021. u 21:00
Prikaza: 1786
|
Autor: D.Z./SBplus

Skitamo i pišemo

Znate li iz kojeg grada dolaze ovi prizori?

D.Z./SBplus
Foto: D.Z./SBplusPrizori iz "centra centra" Vinkovaca
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • tz-vinkovci.hr
  • vinkovackejeseni.hr
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • D.Z./SBplus
  • Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci

Cilj ovoga članka nije uspoređivati Vinkovce sa drugim gradovima u Hrvatskoj već samo upoznati ili podsjetiti na neke gradske posebnosti koje mogu potaknuti čitatelje na dolazak u ovaj grad i okolicu. Važno je napomenuti kako je ovo nesponzorirani članak.

VINKOVCI – Glazbenici Dalibor Bartulović (poznatiji pod nadimkom Shorty) i Miroslav Štivić 2004. godine napisali su, uglazbili i otpjevali pjesmu „Dođi u Vinkovce" koja je brzo postala veliki hit u cijeloj Hrvatskoj. Iako je Shorty, uz zvuk tamburice, zapravo repao (jer je to glazbeni izričaj koji preferira), a Miroslav Štivić pjevao, kombinacija ta dva žanra rezultirala je pjesmom koja očekivano odiše tradicijom i promocijom posebnosti Slavonije. Pjesma "Dođi u Vinkovce" podsjeća na snaše i bećare, tamburaše i kirvaje, rakiju i sokake, na vrance i njive, ravnicu i šljivike. I to podsjećanje nije uopće banalno i klišeizirano.

Međutim, ova pjesma podsjeća i na herojesinove koji su ginuli, na srušene domove koji su opet izgrađeni, na spaljene šume koje su opet zasađene, na slobodu koja je krvlju plaćena. Zato se ova pjesma može svrstati u jednu od najboljih hrvatskih domoljubnih pjesama jer autori u njoj dokumentarno evociraju uspomene na ratna stradanja stanovnika Vinkovaca. Posebno su riječi pjesme snažne jer u tekstu nije bilo potrebno spominjati pojmove kao što su npr. „branitelji", „Domovinski rat", „neprijatelj", „agresor", a da svi jasno znaju tko napada, a tko se brani i tko je svoj na svome. I to je ono što pjesmu čini velikom.

Pjesma "Dođi u Vinkovce" podsjeća na snaše i bećare, tamburaše i kirvaje, rakiju i sokake, na vrance i njive, ravnicu i šljivike. I to podsjećanje nije uopće banalno i klišeizirano.

E sada, ako stavimo na stranu što se potpisniku ovih redaka sviđa pjesma „Dođi u Vinkovce" i ako konstatiramo da se ona nekom drugom uopće ne mora sviđati, dolazimo do pitanja koje je potaklo ovaj članak. A pitanje glasi: „Zašto bi danas netko uopće trebao prihvatiti poziv navedenih glazbenika i doći u Vinkovce?". Dakle, u ovome tekstu pokušati ćemo odgovoriti na to pitanje. Bez uljepšavanja.

Kada kažemo „netko" mislimo na sve one koji ne stanuju u Vukovarsko-srijemskoj županiji i koji nemaju nikakve poveznice s njom. U pjesmi se vjerojatno ne poziva na dolazak u Vinkovce one koji svakodnevno dolaze u ovaj grad zbog posla, škole, odlaska u trgovinu, kod liječnika i sl.

Dakle, uz opasnost da se autora ovoga uratka prozove za neobjektivnost jer stanuje 40 km od Vinkovaca (iako u drugoj županiji) i da ne može pravično suditi, kao argument u vrednovanju razloga za dolazak u Vinkovce moramo spomenuti naše solidno iskustvo u upoznavanju vrlina većine hrvatskih gradova. To je iskustvo rezultat raznih putovanja iz turističkih, obrazovnih ili poslovnih razloga kroz posljednjih 30 godina. Dakako, gradovi se vremenom mijenjaju, razvijaju te pokušavaju otklanjati nedostatke u komunalnoj infrastrukturi, arhitekturi, zdravstvu, kulturnoj i sportskoj ponudi itd. Posebice su vidljiva ulaganja zadnjih 7-8 godina od kada su Hrvatskoj dostupna znatnija sredstva iz europskih fondova.

Cilj ovoga članka nije uspoređivati Vinkovce sa drugim gradovima u Hrvatskoj već samo upoznati ili podsjetiti na neke gradske posebnosti koje mogu potaknuti čitatelje na dolazak u ovaj grad i okolicu. Važno je napomenuti kako je ovo nesponzorirani članak.

Vinkovačke jeseni 

Kao i svaki drugi grad (ne računajući turističke destinacije na moru) tako i Vinkovci najveći broj posjetitelja bilježe tijekom popularnih gradskih manifestacija, bilo kulturnih ili sportskih. Najznačajnija i najpoznatija vinkovačka manifestacija su „Vinkovačke jeseni", tradicionalna smotra folklora koja je već 56 puta održana u ovome gradu. Ona svake godine privuče desetke tisuća posjetitelja iz cijele Hrvatske. U desetak dana rujna Vinkovci postanu centar hrvatske tradicijske kulture i tada ljubitelji folklora mogu vidjeti dio repertoara brojnih (ove godine njih više od 70) kulturno-umjetničkih društava.

Osim u središnjim događanjima vezanim uz folklor, posjetitelji mogu uživati i u koncertima najvećih hrvatskih glazbenih zvijezda i u obilnoj gastronomskoj ponudi. On najmlađi mogu uživati u velikom i sadržajnom zabavnom parku. Dio ponude Vinkovačkih jeseni je, u Slavonskom sokaku organiziran, i „Sajam gospodarstva, tradicijskih obrta i rukotvorina" sa proizvođačima tradicijskih proizvoda, pletenih košara, špencli, šokačkih kapa, rukotvorina, mirisnih sapuna. U postavljenim kućicama budu smješteni ugostitelji, medari, proizvođači suhomesnatih delicija, rakije i vina, opreme za pčelarenje, drvenih igračaka itd.

Rimski dani

Od 2013. godine, većinom u svibnju ili lipnju, u Vinkovcima se održava i sve popularnija manifestacija pod nazivom „Rimski dani" koji predstavljaju prikaz povijesti i utjecaja Rima na područje grada Vinkovaca, način života, vjerovanja i dr. Zanimljivo je da su na području današnjih Vinkovava rođeni rimski carevi i braća Valentinijan I. (364.-375.) i Valens (364.-378.).

Dakle, Rimski dani su povijesna, turistička i edukativna manifestacija kojom Turistička zajednica grada Vinkovaca, u suradnji s Gradskim muzejom Vinkovci i gradskom upravom, predstavlja Vinkovce kroz žive slike Colonie Aurelie Cibalae. Ovo događanje uključuje različite radionice za djecu, malu školu gladijatora, keramičarsku izradu posuđa, borbu gladijatora, prikaz formacije legionara, pričanje priča, prikaze povijesnih bitki, igre žonglera s vatrom, izradu rimskog nakita i sl.

 "Vinkovci najstariji grad u Europi"

U Stalnom arheološkom postavu Gradskog muzeja Vinkovci svečano je u rujnu 2013. godine otvorena izložba "Vinkovci najstariji grad u Europi", koju je šira hrvatska javnost već imala prigodu vidjeti 26. lipnja iste godine u Zagrebu, kada je postavljena povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Ekipa hrvatskih arheologa, predvođena Aleksandrom Durmanom, je 1978. godine u Vinkovcima pronašla posudu Orion koja predstavlja najstariji europski i indoeuropski kalendar. 

Autor izložbe, arheolog Aleksandar Durman sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta je tada istaknuo kako mu je bila namjera "pokazati Europi da joj ne dolazimo s pinklecom na ramenu, već joj donosimo civilizaciju". Izložba je vodila posjetitelje kroz 8.200 godina i brojne kulture koje su na tlu Vinkovaca ostavile traga. 

Naime, ekipa hrvatskih arheologa, predvođena Aleksandrom Durmanom, je 1978. godine u Vinkovcima pronašla posudu Orion koja predstavlja najstariji europski i indoeuropski kalendar. Posuda je pronađena tijekom arheoloških radova koji su pratili izgradnju Hotela Slavonija koji se nalazi u samom središtu Vinkovaca. Kasnije je utvrđeno kako se na oštećenoj posudi nalaze urezani astrološki motivi i da ona datira između 2.800 i 2.600 godine prije Krista.

Durman se 2018. za vecernji.hr prisjetio ovoga velikog arheološkog pronalaska pojašnjavaći kako urezani simboli prikazuju karakteristična zviježđa na nebeskom svodu iznad Vinkovaca na 45. sjevernoj paraleli i to u sva četiri godišnja doba. Dodao je kako posuda Orion pripada vučedolskoj kulturi u kojoj je godina započinjala s prvim danom proljeća i da je tek Julije Cezar dodao dva mjeseca. Po riječima Durmana, Vinkovci su imali veliki značaj oduvijek te je taj prostor tijekom 8.300 godina kontinuirano naseljen. Na području Vinkovaca se još 2.800 godina prije Krista radila prva serijska proizvodnja metala.

Iako ima više gradova koji se predstavljaju kao najstarija naselja u Europi, u svakom slučaju atraktivno zvuči kada netko kaže da su Vinkovci najstariji grad u Europi. Arheološka istraživanja koja će to dodatno argumentirati su u tijeku, ali materijalni dokazi o bogatoj Vučedolskoj kulturi, kojoj je prije više od 5.000 godina ishodišno područje bila istočna Slavonija i Srijem, su prikupljeni u Muzeju vučedolske kulture u Vukovaru. 

Kava na jednom od najljepših trgova u Hrvatskoj

Moguće je da nekome sve prethodno izneseno nije dovoljan razlog za posjetiti Vinkovce, kao niti dobro poznata slavonska kuhinja ili brojni smještajni etno kapaciteti. Međutim, jako lijepo uređeni park i trg, sa pješačkom zonom, u centru centra Vinkovaca, sa obiljem ugostiteljskih objekata možda će biti dovoljan motiv za degustaciju kave ili nekih drugih napitaka u oku ugodnom prostoru.

Glavni i najljepši vinkovački trg je onaj bana Josipa Šokčevića na kojem je smješteno više institucija sa različitim vlasnicima. Tu se nalaze Gradski muzej Vinkovci kojem je osnivač Grad Vinkovci, zatim Hrvatske šume sa svojom vinkovačkom podružnicom. Tu je i Gimnazija „Matija Antun Reljković" (počela sa radom 1780.) kojoj je osnivač Županija. Na ovome trgu je i sjedište Općinskog suda u Vinkovcima, a na njemu se smjestila i crkva sv. Euzebija i Poliona, čija je izgradnja završena 1777. godine.

Vjerojatno je i činjenica kako svi ovi navedeni objekti imaju različite vlasnike (Grad, Županija, Država, Crkva, Hrvatske šume), koji su pojedinačno ulagali u njihovo uređenje, omogućila da Trg bana Josipa Šokčevića kao cjelina izgleda još bolje. Naravno, za uređenje parkovnih površina Trga (staze, fontana, klupe, rasvjeta, spomenici…) i njegovo popločavanje najviše je zaslužan Grad Vinkovci. Dakako i obnova pročelja objekata u privatnom vlasništvu je također doprinijela stvaranju oku ugodnog prostora.

Važno je napomenuti i kako su Vinkovci smješteni (cestom) svega 20 km od Vukovara, 39 km od Đakova, 43 km od Osijeka i 43 km od Erduta u Baranji. Upravo ta relativno mala udaljenost navedenih lokacija od Vinkovaca može biti presudna u donošenju odluke o odabiru smještaja turista koji dolaze u višednevni obilazak Istočne Slavonije.

Na kraju ostavljamo čitateljima da proanaliziraju sve prethodno navedeno i da sami odgovore na pitanje:„Zašto bi danas netko uopće trebao prihvatiti poziv navedenih glazbenika i doći u Vinkovce?".

Jedan od najpoznatijih šahista u povijesti i nekadašnji svjetski prvak (1971.-1975.), Boby Fisher je još 1968. odgovorio na prethodno pitanje jer je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća više puta boravio u Vinkovcma. Prema riječima njegovog prijatelja Anđelka Bilušića iz Vinkovaca za jutarnji.hr 2008. godine, Boby Fisher je obožavao fiš-paprikaš, kulen i janjetinu. U Vinkovcima je Fisher naučio popiti i koju ljutu rakijicu te čašu crnog vina, koju je tek nakon tog boravka uvrstio u svoj redoviti obrok.

Mi možda u Vinkovce nećemo ići na ljutu rakijicu, ali na dobru kavu sigurno hoćemo. Opet.

Tko je bio ban Josip Šokčević?
Jedan od najuređenijih trgova u Hrvatskoj nosi ime bana Josipa Šokčevića (Vinkovci, 1811. - Beč, 1896.), rođenog Vinkovčanina, koji je između ostaloga 1858. godine imenovan zamjenikom bana Josipa Jelačića i tajnim savjetnikom te vrhovnim kapetanom, guvernerom i zapovijedajućim generalom u Hrvatskoj i Slavoniji. Od 1861.-1867. obnašao je dužnost hrvatskoga bana. Josipu Šokčeviću u čast, na njegovom trgu u Vinkovcima, podignut je 2018. godine spomenik. Povjesničar mr. sc. Zlatko Virc, koji je proučavao život i djelovanje bana Šokčevića i objavio niz radova o njemu, kazao je za Vecernji.hr kako je ban Šokčević neosporno najistaknutija osoba u dugoj vinkovačkoj povijesti, a za vrijeme svog banovanja najviše se zalagao za društveno gospodarski razvoj ovog kraja i početak njegova banovanja obilježilo je uvođenje hrvatskog jezika u sve javne ustanove.
– Njemu imamo zahvaliti otvaranje bankarskih institucija, forsiranje razvoja riječnog brodarstva, zalagao se za zadružno gospodarstvo, šumarska struka dobila je na zamahu i primjeni, za njegova banovanja usvojena je odluka o osnivanju akademije znanosti, na njegov je zahtjev vraćena Hrvatskoj Vojvodina, da nije bana Šokčevića, ne bi bilo ni spomenika banu Jelačiću u Zagrebu. Kao ni za jednog bana, prije i poslije njega, nije bilo toliko kvalitetnih promjena koje su utjecale na razvoj Hrvatske. Kada je Beč prihvatio savez s Mađarima i sklopio s njima nagodbu, sve je krenulo u suprotnom smjeru od Šokčevićevih uvjerenja, zatražio je razrješenje s banske časti 1867. i godinu poslije kao časnik je umirovljen – kazao je Zlatko Virc.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Šetnja tim stazama propisivana je kao terapija bolesnicima'

Obnova staza i šetnica izletišta

'Šetnja tim stazama propisivana je kao terapija bolesnicima'

20.11.2021. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Trgovački lanac dio je turističke ponude Slavonskog Broda?

Ako je suditi po Turističkoj zajednici

Trgovački lanac dio je turističke ponude Slavonskog Broda?

20.10.2021. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jeste li ikad u Slav. Brodu popili kavu uz ovakav pogled?

Ovaj članak nije sponzoriran

Jeste li ikad u Slav. Brodu popili kavu uz ovakav pogled?

6.10.2021. | 7:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Izabrali smo najljepše kuće za odmor na području županije

Jeste li znali za ove ljepote?

Izabrali smo najljepše kuće za odmor na području županije

17.8.2021. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ove godine na ljetnoj pozornici i prosidba

Počeo glazbeni spektakl

Ove godine na ljetnoj pozornici i prosidba

13.8.2021. | 8:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Usporedili smo brojke prve polovice 2021. i 2020. godine

Ovo su najnoviji podatci

Usporedili smo brojke prve polovice 2021. i 2020. godine

11.7.2021. | 9:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dolaze Parni valjak i Doris Dragović

Bogat program tijekom ljeta

Dolaze Parni valjak i Doris Dragović

4.7.2021. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Obojili' stari dvorac

Barem na jednu noć

'Obojili' stari dvorac

28.6.2021. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Gradske mobilne kućice na Korčuli ove su godine jako tražene

U 2021. su cijene dvostruko niže

Gradske mobilne kućice na Korčuli ove su godine jako tražene

23.6.2021. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Grad treba prestati gledati u Savu i početi na njoj živjeti

Bliži se izgradnja pristaništa?

Grad treba prestati gledati u Savu i početi na njoj živjeti

22.6.2021. | 14:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kamo sve možete sutra

Naravno - uz poštivanje mjera

Evo kamo sve možete sutra

30.4.2021. | 17:05
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako je susjedstvo u studentskom domu spojilo dvije Ane

Od studija teologije, došle do turizma

Kako je susjedstvo u studentskom domu spojilo dvije Ane

27.4.2021. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Komisija oduševljena kvalitetom vina. Ovo su novi šampioni.

U Bukovlju kušali i ocijenili 100 vina

Komisija oduševljena kvalitetom vina. Ovo su novi šampioni.

16.4.2021. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Turizam u Slavoniji - Je li koronakriza imala što uništiti?

Najnovije brojke gostiju i noćenja

Turizam u Slavoniji - Je li koronakriza imala što uništiti?

12.4.2021. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ovaj grad turistima nudi doživljaj kroz tri važna segmenta'

Zadovoljni rezultatima usprkos koroni

'Ovaj grad turistima nudi doživljaj kroz tri važna segmenta'

4.3.2021. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Izdvojili deset razloga za posjet slavonskoj županiji

Promocija idealne proljetne destinacije

Izdvojili deset razloga za posjet slavonskoj županiji

27.2.2021. | 17:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ministarstvo objavilo dodatne informacije za poduzetnike

Ako vam nešto nije bilo jasno

Ministarstvo objavilo dodatne informacije za poduzetnike

14.1.2021. | 12:20
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :