OSIJEK / SLAVONSKI BROD - Broj dugovječnih osoba starih od 95 do 106 godina, prema popisu iz 2011. godine, u Hrvatskoj iznosio je njih 2201, odnosno 1719 žena i 482 muškarca, piše Glas Salvonije.
U deset godina broj osoba starijih od 95 godina povećao se za više od 50 posto.
Deset godina prije broj dugovječnih osoba iznosio je 1455 prema čemu je evidentno kako se ukupan broj starijih od 95 godina u deset godina povećao za čak 51,21 posto, od čega 34,15 posto žena i 49,23 posto muškaraca. Podaci su to koje je objavio Centar za zdravstvenu gerontologiju - Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar pri Ministarstvu zdravlja.
Po broju dugovječnih osoba na prvom mjestu u Hrvatskoj je grad Zagreb s čak 21 posto ukupnog broja hrvatskih dugovječnih osoba, a slijede ga Splitsko-dalmatinska i Prigorsko-goranska županija. No zanimljivo je kako je među 21 hrvatskom županijom Osječko-baranjska županija po broju dugovječnih osoba na visokom osmom mjestu, i to s gotovo četiri posto najstarijih građana, a ispred nje od kontinentalnih županija su jedino već spomenuti Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Ostale slavonske županije nešto su niže, pa je tako Brodsko-posavska županija na 13. mjestu, a Vukovarsko srijemska na 15. mjestu. Najmanje dugovječnih osoba je na virovitičkom području.
Po broju dugovječnih osoba Brodsko-posavska županija na 13 mjestu.
Još su drastičniji podaci kada se promatra samo ciljana skupina osoba s navršenih 100 do 106 godina, odnosno isključivo stogodišnjaci, gdje je Osječko-baranjska županija na petom mjestu. Grad Zagreb bilježi najveći udjel s 22 posto stogodišnjaka, a slijede Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija. Brodsko-posavska županija nosi udjel od 2 posto, dok Požeško-slavonska županija nema ni jednog stogodišnjaka. Usporedivši podatke iz 2001. godine, kada je broj stogodišnjaka iznosio 84 osobe, a u 2011. godini čak 198 osoba, zaključak je kako je broj stogodišnjaka u deset godina porastao za 136 posto.Ovi pokazatelji svakako ruše teoriju o nezdravoj prehrani i kratkom životnom vijeku Slavonaca, zaključuje Glas.
Doktorski
studij gerontologije
Na proljeće 2015. godine u austrijskom Salzburgu započinje prvi europski
doktorski studij iz gerontologije, a u doktorski studij
organizacijski je uvršten i Referentni centar Ministarstva zdravlja
Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centar za
zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr.
Andrija Štampar.
Ciljevi doktorskog studija su
stjecanje kompetencije potrebne za rukovođenje gerontoloških djelatnosti,
posebice za konstruktivnu kritičku procjenu i aplikaciju kreativnih rješenja za
unapređenje zaštite zdravlja starijih. Stječe se znanje, ali i vještine
potrebne za uslužne gerontološke djelatnosti, unapređenje organizacije,
menadžment projekata, inovaciju skrbi za starije osobe, kvalitetu uslužnih
djelatnosti. Studij traje tri godine i sadrži 27 raznih predmeta. S
disertacijom se počinje već u prvoj godini studija. U izlaganja će biti
uključeni i svjetski cijenjeni predavači i stručnjaci iz gerontologije i
gerijatrije iz Austrije, Hrvatske, Njemačke i Slovenije.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -