Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježavamo svake godine 25. studenoga. Taj je datum prihvatio UN i od 1999. se obilježava u znak sjećanja na četiri sestre Mirabel, političke aktivistkinje skupine Leptiri, koje je brutalno dao ubiti dominikanski diktator Rafael Trujillo jer su planirale rušenje njegovog režima. Sestre Mirabel danas u Dominikanskoj Republici predstavljaju simbol feminističkog otpora i otpora diktaturi.
Svaka šesta žena u Europi žrtva je obiteljskog nasilja, dok sedam žena svaki dan umire od posljedica takvog nasilja.
Taj datum je i početak kampanje u borbi protiv nasilja nad ženama ali i u obitelji, nad djecom i i borbe za ljudska prava općenito. Kampanja se završava 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava. Ovim putem želim najaviti i tribinu koja će se održati 09. prosinca 2014. na temu: 'Ženska prava u okviru ljudskih prava'.
Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje razine svijesti i senzibiliziranje javnosti za ovaj važan društveni problem, a taj je datum ujedno i prvi dan 16-dnevnog aktivizma tijekom kojega se nizom manifestacija i kampanja ukazuje na potrebu borbe protiv nasilja, za ljudska prava, dostojanstvo svakog čovjeka, za mir, toleranciju i nediskriminaciju.
Nasilje potkopava temeljna prava žena
Nažalost, nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima i obuhvaća narušavanje društvenih, građanskih, političkih, ekonomskih i kulturnih prava žena. Nasilje nad ženama i dalje je jedan od velikih problema većine zemalja Europe i svijeta. Ono potkopava temeljna prava žena, njihovo dostojanstvo, pristup pravdi i jednakost spolova, a poguban utjecaj nasilja nad ženama seže puno dalje od same žrtve i počinitelja, prema obitelji, zajednici, društvu u cjelini.
Jednakost žena i muškaraca jedno je od temeljnih odredbi Europske unije, ona je priznata u ugovorima Europske unije i u Povelji o temeljnim pravima EU. I Europska komisija potvrđuje odlučnost Europske unije u suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja u svojoj „Strategiji za ravnopravnost U tom području, čak i u odnosu na mnoge države EU, u Republici Hrvatskoj imamo razrađene zakonske odredbe, koje prate strategije, protokoli, politike, ali borba protiv nasilja nikada ne prestaje.
Svaka šesta žena žrtva je obiteljskog nasilja
Podaci Europske komisije govore da je svaka šesta žena u Europi žrtva obiteljskog nasilja, dok sedam žena svaki dan umire od posljedica takvog nasilja.
Republika Hrvatska, početkom 2013., potpisala je Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, poznatiju kao „Istanbulsku konvenciju" čija je svrha zaštititi žene od svih oblika nasilja te spriječiti i ukloniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji te doprinijeti suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca. Cilj Konvencije je izraditi sveobuhvatni okvir, politike i mjere za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, promicati međunarodnu suradnju radi suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te pružiti potporu i pomoć organizacijama i nadležnim tijelima za provedbu zakona.
Hrvatska još uvijek nije ratificirala Konvenciju
Države potpisnice Konvencije moraju biti potpuno posvećene prevenciji, zaštiti, procesuiranju i sankcioniranju nasilja, a budući da žene nisu jedine žrtve obiteljskog nasilja, Konvencija poziva i na zaštitni okvir za muškarce, djecu i starije osobe koje su bili izložene nasilju unutar obitelji. Konvenciju je do sada potpisalo 36 država, a ratificiralo 15 (Albanija, Andora, Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Danska, Francuska, Italija, Malta, Monako, Portugal, Srbija, Španjolska, Švedska, Turska). Nažalost, Republika Hrvatska još uvijek nije ratificirala Konvenciju.
Mi socijaldemokratkinje, zalažemo se za to da se Konvencija što prije ratificira jer će to, sigurne smo, ubrzati te nužne promjene i prilagodbe u cijelom sustavu, a ne samo u pojedinim njegovim dijelovima.
Jozefina Birindžić, Predsjednica Foruma žena Brodsko-posavske županije- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -