Kraj godine neće ponuditi konačno rješenje situacije oko obvezne ugradnje razdjelnika, piše glas-slavonije.hr. Posljednje informacije iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike kažu kako će do početka iduće ogrjevne sezone (15. rujna 2017.) definirati zakonske podloge, modele i pravilnike kojima će riješiti otvorena i goruća pitanja u toplinarstvu.
- Novi zakon riješit će probleme, a do tada nećemo kažnjavati građane - poručili su prije desetak dana iz ministarstva. Time je dano do znanja kako se do tada odgađa obveza ugradnje razdjelnika topline za zgrade do 70 stanova, koja se prema Zakonu o tržištu toplinskom energijom treba obaviti do kraja ove godine. No, jasno je kako će se o razdjelnicima i njihovoj svrhovitosti stoga i dalje u Hrvatskoj pričati i debatirati.
Neka viđenja tog problema, a kroz prizmu iskustva drugih zemalja, ponudili su u zagrebačkoj Udruzi za zaštitu potrošača "Razdjelnici topline". Ljiljana Mrkonjić, tajnica Udruge, u svojem završnom radu na MBA studiju, a o temi razdjelnika, barata intrigantnim podacima. Primjerice, Finci i Šveđani, a riječ je o drugoj i trećoj zemlji u Europi po potrošnji energije (Hrvati su na začelju), u 2014. i 2015. godini napravili su studije isplativosti koje su pokazale da "se u 99 posto postojećih višestambenih zgrada u Finskoj ugradnja individualnih mjerila ne isplati jer pojedini stanar jako malo može utjecati na ukupnu potrošnju zgrade, a ugradnja kalorimetara ili razdjelnika donosi toliko visoke troškove koje nije moguće pokriti uštedama energije koje bi se ostvarile promjenom ponašanja stanara"...
U Finskoj se 87 posto kućanstava grije na zajedničko centralno grijanje, u Hrvatskoj samo 10 ili 11 posto.
- Švedska, a sličnoj je i u Danskoj, emisiju ugljičnog dioksida (CO2) smanjivala je u proteklih 25 godina na način da je povećavala udjel kućanstava koja se griju preko daljinskog centralnog grijanja. Mijenjali su samo vrstu goriva koje toplane koriste za zagrijavanje tih domaćinstava, zamjenjujući ugljen alternativnim izvorima poput drva, biomase, drvne sječke, otpada ili otpadnih ulja te su tako smanjivale emisiju CO2 - upozorava Mrkonjić. Također, te su studije pokazale da se zavrtanjem ventila na radijetoru zbog razdjelnika teško može uštedjeti više od deset do maksimalno dvadeset posto potrošene energije, što je, ocijenjeno je u konačnici, nedovoljno da bi se investicija u razdjelnike i plaćanje očitavanja isplatili. Dakle, u mnogo hladnijim zemljama, a koje imaju mnogo više korisnika centralnog grijanja, došli su do zaključka da im razdjelnici ne bi bili ni od kakve koristi. Osim u Hrvatskoj, razdjelnici su obvezni još samo u Sloveniji, Italiji, Bugarskoj i Rumunjskoj.Hrvatska se također upustila u izradu studije, za resorno ministarstvo kao naručitelja to je napravio Energetski institut Hrvoje Požar. Proveli su analizu u 56 zgrada s oko četiri tisuće stanova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Karlovcu, Samoboru, Velikoj Gorici i još nekim manjim gradovima u kojima postoji centralno grijanje iz toplana ili kotlovnica. Rezultati su pokazali da je zahvaljujući razdjelnicima ostvarena ušteda topline od gotovo 30 posto. No, u udruzi "Razdjelnici topline” spremni su i to osporiti, prije svega i zbog toga što studija nije javno objavljena. Zbog toga su do tog materijala u udruzi došli iz "svojih” izvora. Analizirajući je, smatraju kako se u studiji nigdje ne kaže da su zgrade uštedjele 30 posto energije godišnje - jer je promatrano razdoblje bilo samo pet mjeseci. Godišnje je to znatno manje. Također dovode u pitanje odabir zgrada, mišljenja su kako je riječ o biranim zgradama, koje nisu reprezentativan uzorak.
- Učinak nasilnog uvođenja razdjelnika Hrvatskoj je takav da se sve više potrošača želi potpuno isključiti iz sustava centralnog grijanja ili, pak, onemogućeni u želji da se isključe, prelaze na grijanje preko ostalih izvora, uglavnom struje ili plina - kaže Mrkonjić te smatra kako se sve to ne može podvesti pod uštedu energije. Za nju je to prije raspad sustava centralnog grijanja i propast cijene takvih stanova, koji su preko noći "od komfornih” postali stanovi "bez grijanja”.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Tonda01.01.2017. u 01:35
Joza...Nekada smo imali kotlovnice na mazut, a onda su se pojavile one koje koriste plin. Zašto? Pa plin je u startu bio jeftiniji (a i sada je). Nakon sagorjevanja plina male su štete za okolinu. Nekadašnje zgrade, poput onih na... Prikaži sve Hebrangu, Slavoniji 1 i 2, ne mogu ugraditi kombi bojlere, jer ih nemaju gdje postaviti, a i nemaju načina kako odvesti štetne plinove nakon sagorjevanja energenta u bojleru, dimnjaci su im u dnevnoj sobi. U tom slučaju svi bi morali imati kombi bojlere, ili nitko. Morao bi im se "dovući" plin pred stanove, a takav zahvat košta, po stanu, 30-35.000 kuna (u toj cijeni je i kombi bojler). Mogu li svi to, u sadašnjim ekonomskim prilikama, izfinancirati? Poduzeća za distribuciju topline dužna su prema europskim zakonima, a onda su to i naši zakoni, promijeniti kotlovnice i ubaciti one sa malim gubitkom pri sagorjevanju, gdje je iskoristivost ona koju ti spominješ i pri čemu se čuva i okoliš. Što je jeftinije održavati, jedan kotao, ili 130 kombi bojlera (slučaj Hebrang)? Kombi bojleri se moraju svake godine stručno pregledati, inače, u suprotnom, inspekcije zabranjuju korištenje. Kada pitaš korisnike koji žele štedjeti, odmah će reći da su razdjelnici dobra stvar, a oni koji bi se grijali na tuđi račun su protiv. Kada bi kojim slučajem svi u velikim zgradama (Hebrang) prešli na struju, izgorjele bi im strujne instalacije u zidovima. Velike kotlovnice, baš nasuprot tvojoj tvrdnji, isplativije su nego bilo što. Drva ne možemo spominjati, jer su nam podrumi maleni i ne bi mogli skladištiti neku značajnu količinu. Morali bi ići svaki drugi dan tražiti one koji prodaju cjepanice...ili im dodatno platiti rezanje i cijepanje. Dakako, mora se svaki dan bacati pepeo i paziti da ne prestane gorjeti vatra u pećima. Na kotao pazi jedan čovjek. Svatko mora platiti onoliko koliko je potrošio. Ako to nemamo čime izmjeriti (kalorimetrima ili razdjelnicima), onda nema niti štednje. Ljudi su po prirodi prokleti, ložili bi do balčaka i stalno mislili da će to netko drugi platiti umjesto njih. Kada prestanu plaćati svoje račune dolazi ovrha...U krajnjem slučaju, mogli bi ostati i bez stanova. Jedno pitanje za tebe, ali budi iskren pri odgovoru, da se ti kojim slučajem baviš distribucijom topline, da li bi tolerirao neplaćanje tvojih dužnika?? I na kraju, nema više solidarnosti...umrla je. HERA ne dozvoli to. Došao je truli kapitalizam, kako smo mi to nekada znali govorili za kapitalizam.
-
Joza31.12.2016. u 14:53
Kad balkanci uvode europske zakone, onda nastane ovakva papazjanija koju nitko više ne može urediti. Zajedničke velike kotlovnice su imale smisla kada se ložilo na mazut, a energija (kWh) iz njih je bila relativno jeftina i konačna cijena je podnosila... Prikaži sve gubitke u transportu. Finci i Šveđani koji se spominju u članku su kotlovnice prebacili na ekološka goriva, rabljena ulja (iz restorana, ne iz auto-servisa), drvnu sječku, biomasu i pretpostavljam velkim dijelom na geotermalne izvore kojih imaju u izobilju. Kod nas su kotlovnice prebačene na plin i gubitci u transportu pojedu svu isplativost zajedničkih toplana i znatno povečavaju račune za grijanje. Danas svaki bolji plinski bojler ima efikasnost u rangu 90-98%, što niti jedna plinska kotlovnica ne može nadmašiti da opravda svoje postojanje, a kada se dodaju gubitci u transportu jasno je da su računi za grijanje preveliki. Kada se tome doda i cijena Brod-plina, održavanja kotlovnice i toplovoda i slični troškovi korisnici su nezadovoljni sa debelim razlogom. Sa ovom cijenom plina jeftinije se grijati na struju. Velike kotlovnice ne mogu raditi na plin i imati zadovoljne korisnike.
-
iceland29.12.2016. u 18:04
Prošli mjesec usporedio sam se sa istovjetnim stanom u susjednoj zgradi koja nema razdjelnike. Platili smo oko 500 kuna manje nego oni. U svojoj sobi grijao sam se prema potrebi, na tempreaturi 20-22 stupnja. U kuhinji se ne grije jer... Prikaži sve nema potrebe (ugrije se malo iz sobe i to je dovoljno). Da smo se željeli više grijati, MOGLI SMO. U krajnjoj liniji platili bismo kao i oni, s tim što oni MORAJU platiti tih par stotina kuna htjeli ne htjeli, bili u stanu ne bili u stanu. Ne trebam objašnjavati što to znači kada možeš kontrolirati vlastite troškove. Nekada je u našoj zgradi bilo dosta onih koji su se grijali "neograničeno". Oni su nam fiktivno nabijali potrošnju energije, tako da su nam kroz godinu dvije "izbili" na tisuće kuna. Ljudi su tada psovali razdjelnike jer nisu razumjeli o čemu se radi. Poslije su uvedeni korekcijski faktori koji su malo ublažili problem. Treba uzeti u obzir i to da je cijena energije u istom periodu rasla, a mijenjao se i način obračuna kako bi se zakamufliralo poskupljenje.
- Prikaži sve komentare
-