DANAŠNJI datum, 27. siječnja, obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Na taj dan 1945. godine oslobođen je koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najstrašniji logor nacističke Njemačke. U njega je deportirano više od milijun i 300 tisuća ljudi iz cijele Europe, među kojima je bilo najviše Židova, a milijun i 100 tisuća ih je ubijeno.
Oko 1,1 milijun ljudi, koji su prošli ispod zloglasnog natpisa "Arbeit macht frei" između 1940. i 1945., nije izašlo iz logora. Pobijeni su u plinskim komorama, umirali su od gladi, bolesti i prisilnog rada.
Nitko ne zna koliko je točno preživjelih logoraša danas još živo, piše tportal, ali pošto vrijeme uzima svoj danak ta se skupina neminovno smanjuje.
Na obilježavanje 70. godišnjice oslobođenja u Oswiecim u južnoj Poljskoj doputovat će njih tristotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkneau, odat će počast onima koji nacističku brutalnosti nisu uspjeli preživjeti.
Marta Wise je jedna od djevojčica u dronjcima na crno-bijeloj fotografiji izgladnjele djece iza bodljikave žice. Fotografiju su snimili sovjetski osloboditelji Auschwitza i jedna je od najpoznatijih slika holokausta. Marta, slovačka Židovka, imala je tada samo 10 godina i svega 17 kilograma. Sa sestrom je sudjelovala u medicinskim torturama Josefa Mengelea.
- Bio je čudovište. Kad je došao nasmiješen, znali smo da sprema nešto strašno sadističko. Činjenicu kako smo moja sestra i ja preživjele nikad nisam uspjela shvatiti. Nikad. Taj 27. siječnja je moj drugi rođendan... jer tada smo dobile još jedan pokušaj za život - rekla je za list Yedioth Ahronoth. Sjeća se i ljubaznog ruskog vojnika koji joj je prvi prišao nakon oslobođenja. - Dao mi je bocu votke, to je bilo jedino što je imao - ispričala je Wise, koja danas volontira kao vodič u Yad Vashemu.
Oko 1,1 milijun ljudi, koji su prošli ispod zloglasnog natpisa "Arbeit macht frei" između 1940. i 1945., nije izašlo iz logora. Mnogi su pobijeni u tamošnjim plinskim komorama, Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina. Umirali su i od gladi, bolesti i prisilnog rada.Crvena Armija je 27. siječnja 1945. oslobodila 7.000 logoraša. Nekoliko dana prije dolaska Sovjeta, nacisti su premjestili gotovo 60 tisuća drugih, prisiljavajući ih na marš do ostalih logora. Neki od njih kasnije su oslobođeni u drugim logorima, a samo ih je šačica uspjela pobjeći.
Danas su na životu još trojica hrvatskih logoraša Auschwitza. Predsjednik države Ivo Josipović će na obilježavanje 70. godišnjice oslobođenja biti s dvojicom od njih, Borisom Braunom i Brankom Lustigom. Treći i još jedini preostali živući logoraš Auschwitza židovskog porijekla iz Hrvatske Otto Konstein nije u mogućnosti putovati zbog zdravstvenih problema.
U Jasenovcu je ubijeno od osam do 20 tisuća Židova
Zahvaljujući
primjedbi čitatelja, koji je konstatirao kako nismo u tekstu spomenuli i žrtve
Jasenovca, ispravljamo nenamjernu pogrešku. Naime, sustavno istrebljenje Židova
i Roma koje je pokrenula nacistička Njemačka, nazvano holokaust, ali i Srba te Hrvata koji su bili politički
protivnici režima, provedeno je i u tadašnjoj NDH-a. Većina ih je likvidirana upravo
u Jasenovcu i drugim logorima na području NDH, a znatan dio isporučen je
nacističkoj Njemačkoj na likvidaciju.
Masovna
pogubljenja Židova započela su već u srpnju 1941. Do jeseni 1942. većina Židova
i Roma sa područja NDH bila je likvidirana, smještena u Jasenovac ili odvedena
u nacističke logore, gdje će umrijeti ili biti ubijeni slijedećih godina.
Nekoliko stotina Židova spašeno je zaslugom katoličke crkve (osobito nadbiskupa
Alojzija Stepinca) ili pojedinaca koji su ih skrivali. Nekoliko tisuća spasilo
se bijegom na područja pod vlašću Italije ili NOP-a.
Židovska virtualna knjižnica navodi da je u
Jasenovcu ubijeno između 8.000-20.000 Židova s područja današnje Hrvatske i
BiH, a oko 7.000 ubijeno je u inozemstvu. U ustaškim logorima ubijeno je, prema
hrvatskom demografu Vladimiru Žerjaviću, 16.000 Roma, te oko 78.000 Srba.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -