Problem vršnjačkog nasilja, koje je sve raširenije među mladima, ponovno je aktualizirao 'splitski slučaj', a tim povodom novatv napravila je prilog s psihologinjom Tea Knežević, mag.psyh. koja je dala savjete za roditelje kako da razgovaraju s djecom o vršnjačkom nasilju te djeci kako da reagiraju ako se bullying događa u njihovom razredu. Savjete prenosimo u cijelosti:
Jedan od načina kako možemo senzibilizirati dijete da smanjimo rizik da će se agresivno ponašati je taj da dijete učimo prosocijalnom ponašanju i empatiji. To možemo činiti vlastitim primjerom kroz male geste pomaganja i lijepog ponašanja prema drugima.
SAVJETI ZA RODITELJI: Kako razgovarati s djecom o vršnjačkom nasilju?
1. Važno je djeci naglašavati kako je agresivno ponašanje jako ozbiljno i opasno te kako nitko nikada ne bi trebao biti udaran. Uvijek postoji neki bolji način za riješiti situaciju, ističe psihologinja Tea Knežević.
2. Djeca nekada ne znaju što točno mogu učiniti ako primjećuju agresivno ponašanje stoga je dobro dati djeci konkretne ideje o tome. Prijedlozi ponašanja neka budu kratki i jasni jer vrlo vjerojatno će dijete već tada biti emocionalno pobuđeno što znači da neće imati kapacitet prisjetiti se kompleksnih uputa već onih kratkih i jasnih. Na primjer, djetetu možemo reći da glasno vikne ili da otrči po pomoć odrasle osobe.
3. Iako je potrebno djeci naglasiti važnost da se ne ignorira agresivno ponašanje, trebamo biti oprezni da djecu ne zastrašimo. Stoga je drugi način kako možemo senzibilizirati dijete da smanjimo rizik da će se agresivno ponašati taj da dijete učimo prosocijalnom ponašanju i empatiji. To možemo činiti vlastitim primjerom kroz male geste pomaganja i lijepog ponašanja prema drugima, savjetuje Tea Knežević.
4. Učite djecu na koji način mogu pokazati da su ljuti na nekoga, a da pri tome ne iskazuju agresivno ponašanje.
SAVJETI ZA DJECU: Što učiniti ako se bullying događa u tvom razredu?
1. Nekada neće biti lako reći odrasloj osobi da se netko agresivno ponaša, no jako je važno da se to učini. Možeš se sjetiti s kojim nastavnikom u školi se osjećaš najugodnije i tom nastavniku reći. Ako ti je i dalje to jako teško izgovoriti, možeš napisati na papir i ostaviti papir negdje da ga odrasla osoba sigurno vidi, kaže Tea Knežević.
2. Čak i kada se žrtva ne buni i ne traži pomoć to ne znači da ne želi pomoć.
3. Koliko god da je problem velik, uvijek postoji način da ga se riješi ili da nam se pomogne da se nosimo s tim problemom. Agresivno ponašanje uvijek stvara samo još veći problem.
4. Svatko tko zna da se agresivno ponašanje događa, a da o tome ne priča također je odgovoran za to. Bilo kakvo idealiziranje onog tko se agresivno ponaša, snimanje tog događaja, prepričavanje s uzbuđenjem umjesto sa zabrinutošću, zapravo potiče daljnja takva ponašanja.
5. Djecu koja se agresivno ponašaju nikako ne treba smatrati snažnima ili hrabrima. Toj djeci treba pomoć da nauče biti dovoljno snažni da mogu izdržati frustraciju i riješiti problem na neki drugi način. Prava snaga je u tome da se potiče mirno rješavanje sukoba, a hrabrost je djelovanje protiv agresivnog ponašanja, savjetuje psihologinja Tea Knežević iz Centra Proventus.
Što škole konkretno mogu učiniti u slučaju bullyinga?
Posao škole je detektirati i obavijestiti nadležne institucije i škola nema ovlasti poduzeti sankcije protiv problematičnog učenika, osim pedagoških mjera. Kada se bullying detektira prvo se obavještavaju roditelji te centar za socijalnu skrb, a zatim, ovisno o slučaju, pravobraniteljicu za djecu i Ministarsto znanosti i obrazovanja.
Ravnatelj jedne druge zagrebačke osnovne škole kaže da su neki roditelji, kada ih se obavijestilo da njihovo dijete provodi nasilje, reagirali tako da su prijavili školu nadležnoj inspekciji smatrajući da je zapravo njihovo dijete ugroženo.
Slovenija je takve situacije riješile tako da roditelj, kada prijavljuje školu, mora uplatiti sto eura. Ako se dokaže da je bio u pravu, vrati mu se novac, a ako ne onda ostane bez sto eura. Na taj način smanjili su broj neutemeljenih prijava za 90 posto, rekao je ravnatelj i otkrio da djevojčice znaju biti puno okrutnije od dječaka jer su sklonije izoliranju, ogovaranju i maltretiranju putem društvenih mreža.
Najbitnije za rješavanje problema je komunikacija s roditeljima. Ako imate feedback od roditelja i djeteta koje vrši bulliyng, onda se problem uspije riješiti. U dosta slučajeva roditelj ne može prihvatiti da je njegovo dijete sposobno nekoga maltretirati. Škole na bullying reagiraju u sekundi i naprave što je u njihovoj moći. Nekad bullying i nije lako detektirati jer djeca kriju da su žrtve, tvrdi ravnatelj.
Agresivno ponašanje se nauči rano i teško se mijenja ako je još uvijek postojano u dobi od osam godina
Čak 71 posto nastavnika ne obazire se na vršnjačko nasilje
U svijetu je proveden niz istraživanja o raširenosti školskog nasilništva, a dobiveni rezultati, objavljeni na stranici Poliklinike za zaštitu djece, pokazuju sljedeće:
- postotak školske djece koja su žrtve nasilništva u školi u većini zemalja je sličan: u Australiji 17 posto, u Engleskoj 19 posto, Japanu 15 posto, Norveškoj 14 posto. Španjolskoj 17 posto, SAD-u 16 posto
- najčešće se događa od 4. do 8. razreda osnovne škole
- čak 71 posto profesora i nastavnika ne obazire se i ne poduzima ništa na nasilnička ponašanja i zastrašivanja u školi
- agresivno ponašanje se nauči rano i teško se mijenja ako je još uvijek postojano u dobi od osam godina
- i dječaci i djevojčice zastrašuju, uglavnom učenike istih spolova (osim kad je riječ o seksualnom nasilju)
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -