
Foto: SBplus

Foto: SBplus

Foto: SBplus
Što bi se dogodilo s Hrvatskom da je 1990. na njezinu čelu bio HSP, u službenim prostorijama visjela Pavelićeva slika, a umjesto 'Hrvatske vojske' (HV) bile ustrojene 'Hrvatske obrambene snage', dakle HOS - pod znakom 'Za dom spremni'?
MADA je SBplus informativni portal s primarnom misijom praćenja rada lokalne uprave
i samouprave, ponekad, donesemo i/li prenesemo neku od tema od republičkog i/li
međunarodnog značaja. Povodom organizacije dvije jasenovačke komemoracije - 'vladine'
i 'židovske' - sredinom travnja 2018. pozvali smo na razgovor paravojnog generala HOS-a, Antu Prkačina i našeg suradnika, povjesničara Petra
Bašića, s ciljem da prozbore koju o ustašama i partizanima,
suprotstavljenim vojskama u Drugom svjetskom ratu i njihovim (ne)djelima.
Najružniji
prijepor odnosio se na broj žrtava u Jasenovcu. Dok Petar vjeruje kako je
njihov popis od oko 82 tisuće točan, Ante se s time ne slaže, dapače, iznosi
argumente kojima taj popis negira.
Dijalog
te dvojice Brođana bio je još jedan prilog tezi kako je hrvatsko društvo duboko
podijeljeno oko temeljnih civilizacijskih, a ne političkih, pitanja. Dok je
Petar tvrdio kako su nacizam i fašizam najveće zlo s kojim se čovječanstvo
suočilo te da su ustaše bile hrvatski šljam koji je, služeći tom zlu, učinio
neviđenu sramotu hrvatskom narodu, Ante je imao dijametralno suprotan stav,
tvrdeći kako je najveće zlo na prostorima prve Jugoslavije bio Josip Broz Titosa svojim partizanima, a ne ustaše i Nijemci.
U
kojoj mjeri je njihov razgovor zaintrigirao ljude vidljivo je iz činjenice da
je taj video prilog pogledan 35 tisuća puta, a ispod njega ostavljeno 340
komentara.
Budući
da je - po mišljenju gledatelja - ostalo niz nedorečenosti te pokazan velik
interes za nastavak razgovora između znanstveno kvalificiranog profesora
povijesti i društveno verificiranog paravojnog generala, a povodom Dana
antifašističke borbe i Dana Državnosti, odlučili smo napraviti i drugu emisiju.
Na
početku emisije pokušali smo otkloniti nejasnoće do kojih je došlo u prvom
prilogu kako bismo mogli odgovoriti na temeljno pitanje: Što bi se dogodilo s Hrvatskom
da je 1990. na njezinu čelu bio HSP, u službenim prostorijama visjela
Pavelićeva slika, a umjesto 'Hrvatske vojske' (HV) bile ustrojene 'Hrvatske
obrambene snage', dakle HOS - pod znakom 'Za dom spremni'? Bi li takvu Hrvatsku
priznao svijet, bi li bila primljena u UN, NATO i EU?
Prvi
prijepor bio je u viđenju i tumačenju Drugog svjetskog rata na prostorima - sad
'Zapadnog', a svojevremeno 'Brdovitog Balkana' - jeste sam njegov naziv. Dok ga
jedni nazivaju 'Narodno oslobodilačkim' i 'Antifašističkim', s čime s slaže
Petar, drugi se protive tome, među kojima je i Ante.
Drugi
prijepor dogodio se oko kvalifikativa kojima je Petar okitio prvih 200 ili 300
Ustaša iz emigracije koji su s Pavelićem došli u Zagreb i preuzeli, od Hitlera
im predanu, državu na upravljanje. Nazvao ih je "švercerima duhana, lopovima,
silovateljima, ubojicama, dakle kriminalcima".
Treći
prijepor odnosio se na žrtve rata. Dok je Prkačin kao primjer spominjao
Bugarsku, Bašić je isticao Mađarsku. Prkačin je tvrdio kako su jugoslavenske
žrtve rata, uglavnom, posljedica antifašističke politike Josipa Broza Tita, dok
Bašić ističe kako je za ogroman broj žrtava na ovim prostorima kriva fašistička
politika NDH.
Najružniji
prijepor odnosio se na broj žrtava u Jasenovcu. Dok Petar vjeruje kako je
njihov popis od oko 82 tisuće točan, Ante se s time ne slaže, dapače, iznosi
argumente kojima taj popis negira.
Zadnji
prijepor koji bi po mišljenju sudionika u razgovoru trebalo raščistiti odnosi
se na sovjetsku intervenciju u Jugoslaviji krajem Drugog svjetskog rata. Je li
ona bila presudna za oslobođenje Jugoslavije od okupacije, ili nije? Je li ona
bila i u funkciji podjele Jugoslavije na dvije interesne zone.
Je
li ulazak ruskih trupa u Jugoslaviju posljedica poznatog dogovora od 9. listopada (ili hrvatski oktobra)
1944. godine, postignutog u Moskvi između Čerčila i Staljina, o fifti - fifti
podjeli Jugoslavije?
Mada
su bili potpuno svjesni statusa naci-fašista u svijetu i posljedica koje je NDH
uzrokovala hrvatskom narodu nakon Drugog svjetskog rata, 1991. godine vodstvo
HSP-a, na rukave pripadnika HOS-a šili su oznaku 'Za dom spremni' te Antu Pavelića i njegovu kvislinšku tvorevinu isticali kao uzor. Od Prkačina smo željeli
saznati što ih je motiviralo da to čine?
Budući da je došlo do određejih tehničkih smetnji tijekom emisjije, njezina odjava nije snimljena. Ispričavamo se zbog toga.