SLAVONSKI BROD - Dolaskom proljeća uživamo u prirodi koja se budi i češće u njoj provodimo slobodno vrijeme. Kao i svake godine, povoljnim okolišnim uvjetima istovremeno raste brojnost prenositelja uzročnika bolesti kojima se ljudi u određenim okolnostima mogu zaraziti. U nastavku HZJZ donosi mjere osobne zaštite kojima možemo umanjiti rizik i nesmetano uživati u svom boravku u prirodi.
Prošle je godine, prema Podacima brodsko-posavskog Županijskog zavoda za javno zdravstvo, na području bivše Općine Nova Gradiška od početka godine do 10. srpnja registrirano 18 oboljelih, a na slavonskobrodskom području njih četvero.
Svake se godine u Hrvatskoj bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi mišje groznice odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), a povremeno dolazi i do cikličkih epidemija. HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta kao primjerice neke šume u Lici, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru kao i na području Medvednice. Bolest je stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).
Navedene su životinje rezervoari virusa koji izlučuju u okolinu mokraćom i izmetom. Ulaskom u područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti i to:
- izravnim ili posrednim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike,
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama,
- konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom krvnog tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.
Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi ipak relativno rijetko javlja.
Podsjetimo, prošle je godine, prema Podacima Županijskog zavoda za javno zdravstvo, na području bivše Općine Nova Gradiška od početka godine do 10. srpnja registrirano 18 oboljelih, a na slavonskobrodskom području njih četvero. Na novogradiškom području najveći broj oboljelih, njih 16, bio je 2002. godine, dok se na slavonskobrodskom području taj broj kretao 2006. - četvero, 2007. - dvoje, zatim 2012. godine četvero, godinu kasnije jedno, 2014. dvoje oboljelih. Jedna od najvećih 'mišjih godina' bila je 2002. kada je u cijeloj zemlji zabilježeno 317 oboljelih.
Rizik hemoragijske groznice se može umanjiti pridržavanjem mjera osobne zaštite.
ZAŠTITA NA OTVORENOM
Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Nemojte piti vodu iz šumskih izvora i lokava!
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!
ZAŠTITA U ZATVORENIM PROSTORIJAMA
Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
Potrebno je skloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.
Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.
Nosite gumene rukavice.
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -