Na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica 2015. godine liječilo se 748.159 osoba (u 2014. godini 742.452), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. Od toga 676.468 osoba liječeno je na djelatnostima za liječenje akutnih bolesnika, a 71.691 na djelatnostima za liječenje subakutnih i kroničnih bolesnika, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u novom izvješću, piše Glas Slavonije.
U 2015. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2888 nasilnih smrti, od toga 2103 nesretnim slučajem.
Ukupan broj hospitalizacija na 100 stanovnika iznosi 17,46/100 (2014. bio je 17,33/100 stanovnika), a broj hospitalizacija u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika iznosi 15,79/100 stanovnika.
Lani su svi bolnički pacijenti ostvarili 6,4 milijuna dana bolničkoga liječenja, što je u prosjeku 8,56 dana po pacijentu. Sukladno tomu bolnički kreveti u prosjeku su bili zauzeti 271 dan u godini, čime je iskorištenost postelja bila oko 75 posto, a u jednome su se krevetu tijekom godine u prosjeku izmijenila 32 pacijenta.
- Na razini cijele Hrvatske broj bolničkih postelja na 1000 stanovnika je 5,5, odnosno 3,68 po liječniku, a u Zagrebu je 8,25 postelja na 1000 stanovnika (2,84 po liječniku).
Pri usporedbi sa zemljama članicama Europske unije iz okružja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100 stanovnika i hospitalizacija u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika/100 stanovnika, te malo ispod ukupnog EU prosjeka. Kod usporedbe sa zemljama članicama EU-a iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s većom prosječnom dužinom liječenja, a ispod EU prosjeka je prema godišnjoj iskorištenosti kreveta.
Uzroci smrtnosti u Hrvatskoj
Prvi uzrok smrti u Hrvatskoj i su dalje bolesti cirkulacijskog sustava
od kojih je umrlo 25.694 osobe – 611/100.000 stanovnika. Od novotvorina
(rak, karcinom...), druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti,
umrlo je 14.290 osoba – 340/100.000 stanovnika. Tri četvrtine svih
uzroka smrti u Hrvatskoj su iz ove dvije skupine bolesti, a preostale
smrti odnose se na ozljede i otrovanja (2888 – 68,7/100.000), bolesti
dišnog sustava (2663 – 63,4/100.000), bolesti probavnog sustava
(2165 – 51,5/100.000) i druge manje zastupljene uzroke. Poredak
uzroka smrti prema skupinama bolesti kod muškaraca jednak je
kao i prethodne godine, prve su cirkulacijske bolesti, slijede
novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava te bolesti
probavnog sustava. Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama
bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede
novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava te
endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma. U usporedbi s
prethodnom godinom na petom mjestu su endokrine bolesti, bolesti
prehrane i metabolizma koje su zamijenile mjesto s bolestima
probavnog sustava. Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti
zbog padova (1160) i prometnih nesreća (432), zatim slijede
utapanja (96), otrovanja (94) te ugušenja (49).
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -