SLAVONSKI BROD – Tko je čitao Homera zna kako je ambrozija piće kojim su se, uz nektar, gostili bogovi na Olimpu, a kupkom u ambroziji božica Reja svojeg sina Ahila učinila je neranjivim (osim peta za koje ga je držala!). Upravo zbog ove priče Internetom kruži čitav niz zabluda o ambroziji (Ambrosia artemisiifolia L.) koja je posve druga biljka i koja, kako se ljeto primiče svojem kraju, postaje sve izraženiji javnozdravstveni problem.
Domovina ambrozije (artemisiifolia L.) je Sjeverna Amerika odakle, pri transportu pšenice 1863. godine dolazi u Europu, a u Hrvatsku je stigla 1941. godine kroz riječku luku. U samom početku udomaćila se u Podravini odakle se proširila na Posavinu, Slavoniju, a svremenom i na cijelu Hrvatsku. Kao korov susrećemo ju na napuštenim zemljištima, uz obale rijeka i potoka, kraj željezničkih pruga, uz vrtove i livade, među usjevima i na zelenim gradskim površinama. Alergena je biljka agresivnog karaktera jer samo jedna biljka tijekom cvatnje oslobađa oko 100 milijuna zrnaca peludi! Također plodonosi oko 60 tisuća sjemenki koje klijavost zadržava i preko 30 godina, a podnosi i snažno smrzavanje.
Pelud ambrozije razlog je negativnoj popularnosti ove biljke. A zrakom, nošen vjetrom i strujanjima, može prijeći i 300 kilometara.
Baš zato što je ambrozija alergena biljka agresivnog karaktera godinama već na snazi je Naredba Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije koja se odnosi na vlasnike i korisnike poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada...) šuma i lovišta, ovlaštenike upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenike upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenike upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama. Ti obveznici dužni su (u daljnjem tekstu: obveznici) tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) redovito uklanjati i suzbijati ambroziju jednom od tri mjere ili njihovim kombiniranjem:
– Agrotehnički, na poljoprivrednim površinama, ambrozija (i drugi korovi) uklanja se pravodobnim višekratnim plitkim obradama žetvenih ostataka (prašenje) na strništima i drugim neobrađenim površinama.
– Mehanički (međurednom kutivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom odnosno višekratnom košnjom) priječi se prašenje i plodonošenjambrozije.
– Kemijski: uporabom dozvoljenih i učinkovitih herbicida za suzbijanje ambrozije (uz ceste i pruge).
Propisane su i kazne za neuklanjanje ambrozije. Doduše ne u spomenutoj naredbi, već u Zakonu o zaštiti bilja i Zakonu o poljoprivrednim površinama. Tako će, kaže ovaj prvi, pravne osobe koje ne uklone ambroziju sa svojih posjeda platiti kaznu od 30.000 do 50.000 kuna, a fizička osoba od 6.000 do 10.000 kuna! Drugi za pravnu osobu propisuje kaznu od 1.500 do 17.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 200 do 1.000 kuna.
Nije nam poznato je li itko u Slavonskom Brodu i okolici do sada platio kaznu za nemar u svezi obveze uklanjanja ambrozije.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -