4511
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Ne postoji niti jedna osoba koja barem jednom u životu nije koristila usluge bolničkog laboratorija, točnije laboratorijske medicine koja se bavi analizom humanog biološkog materijala (krv, plazma, urin, stolica, punktati itd.) biokemijskim, imunokemijskim, molekularno-biokemijskim metodama, kako bi se potvrdila ili isključila bolest, kako bi se pratila učinkovitost terapije, kao i utvrdio potencijalni rizik pojave bolesti.
Riječ je o relativno mladoj struci koja u slavonskobrodskoj bolnici, prema prvim zapisima o laboratorijskim analizama, seže u pedesete godine prošlog stoljeća. Hematološki laboratorij pripojen je 1965. godine biokemijskom i od tada je, sve do danas, biokemijsko-hematološki laboratorij smješten u prizemlju bolničkog bloka.
Korisnici laboratorijskih usluga su, zna se, liječnici i pacijenti s bolničkih stacionarnih odjela i specijalističkih odjelnih ambulanti kojima su na raspolaganju sve pretrage što laboratorij radi prema internim uputnicama. Liječnicima i pacijentima iz primarne zdravstvene zaštite se pružaju specijalističke pretrage prema ''crvenim uputnicama'' te pacijentima s privatnim uputnicama liječnika uz naplatu za opće i specijalističke pretrage.
Na mrežnim
stranicama opisani su postupci
O značaju laboratorija možda svi i ne znaju puno, no radi se o neophodnom i neizostavnom servisu liječnicima i kliničarima. Čak preko 70 posto liječničkih dijagnoza temelji se tako na dijagnostičkim laboratorijskim testovima. Prema riječima voditeljice laboratorija mr. sc. Milene Tadijanović, specijalistice medicinske biokemije, metode analiza su specifične, vrlo osjetljive te daju kliničaru vrijedne podatke o pacijentovu stanju ili već primijenjenoj terapiji.
To omogućuju složene laboratorijske pretrage iz područja opće i specijalističke medicinske biokemije, laboratorijske hematologije, laboratorijske imunologije, farmakologije i toksikološke analitike. A s povećavanjem tehnoloških standarda, rast će i broj pretraga, što će omogućiti skraćivanje vremena do dijagnoze te brže i učinkovitije liječenje.
"Kako bismo što bolje i točnije izradili nalaze za naše korisnike, na mrežnim stranicama naše bolnice opisani su postupci pripreme bolesnika i sam proces uzorkovanja prema preporukama Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). Na istim stranicama se nalazi Katalog laboratorijskih pretraga koje se mogu analizirati u našoj bolnici. Preporuka za sve korisnike je – pročitajte savjete na našim internet stranicama" navodi Tadijanović.
Organizacija laboratorija
U prostoru od oko 450 četvornih metara 24 sata dnevno radi hitni laboratorij, opći biokemijski laboratorij za rutinske pretrage, odsjek za specijalističku biokemiju i hematološki laboratorij, s radnim vremenom od 7-15 sati, što je i svakodnevno vrijeme prijema bolesnika. Nalazi se šalju elektronskom poštom obiteljskom liječniku koji je napisao uputnicu korisniku naših usluga. Specijalistički nalazi se moraju podići na šalteru laboratorija, pojašnjava voditeljica sad već poprilično velikog tima.
"Naime, u dežurstvu i smjenama radi šest magistara medicinske biokemije, od toga tri specijalista biokemije, pet prvostupnika dijagnostike i 20 laboratorijskih tehničara. Broj djelatnika za sada zadovoljava, no ima još nepopunjenih radnih mjesta. Kako se svake godine povećava broj i vrsta pretraga, potreba za stručnim kadrom će rasti" kaže Tadijanović.
Dnevno se u radnom danu zaprimi oko 400 do 500 uzoraka krvi iz kojih se analizira oko 5000 parametara.
Velika pažnja se poklanja sustavu upravljanja kvalitetom rada, a laboratorij je sustav koji je otvoren za stalne promjene s jedinim ciljem - poboljšavanja kvalitete rada i procesa pružanja usluga.
Cjeloživotno učenje
"Danas tehnologija trči brzim korakom u kratkom vremenu, pa svi djelatnici moraju biti educirani, analizatori sofisticirani i točni kako bismo ispunili visoke zahtjeve struke u kvaliteti rada. U našem se laboratoriju obrazuju i stručno osposobljavaju budući stručnjaci laboratorijske medicine-magistri medicinske biokemije, prvostupnici laboratorijske medicine i laboratorijski tehničari. Stažiraju svi profili laboratorijskih djelatnika, a magistri medicinske biokemije obavljaju i dio specijalističkog staža, održavaju se stručna predavanja, a sudjelujemo u obrazovanju s predavanjima i vježbama stručnih predmeta u Medicinskoj školi. Magistri medicinske biokemije svojim radovima i kongresnim priopćenjima podižu razinu stručnosti, a sudjeluju i u različitim liječničkim projektima u našoj bolnici" navodi voditeljica.
Korisnici ih hvale a poneki i kude
Uvođenjem informatizacije, organizacijski se puno toga promijenilo i u laboratoriju pa se nerijetko mogu čuti pohvale pacijenata kako nisu dugo čekali na vađenje krvi, više ne moraju fizički dolaziti po nalaze.
"Događaju se i smiješne situacije poput one kada prozovemo ime i prezime pacijenta, a jave se dva glasa, dva stasa ...dijete i odrastao čovjek, i trebamo odabrati tko je prvi prozvan. Dakako ima i nezadovoljnih, a kritike smatramo dobronamjernima kada nam ukazuju kako možemo ispraviti eventualnu pogrešku.
Najveće nam je pak zadovoljstvo kad obradujemo pacijenta urednim nalazima nakon izliječene bolesti i izmamimo osmjeh na nečije lice. A, nekako je najteže kada moramo djeci izvaditi krv, slušati njihov bolni plač. Na to se nitko nikada ne navikne".
Ulaganje u budućnost
U bliskoj budućnosti, relativno skučeni prostor laboratorija će se renovirati i tome se zaposlenici vesele jer će to omogućiti bolje uvjete i organizaciju rada, a time podići i kvalitetu. Sredstva, prema riječima Milene Tadijanović, dolaze iz EU fondova, pa će do kraja godine zamijeniti neke analizatore novima, a prije nekoliko dana dobili su i novi mikroskop.
"Slijedi nam i akreditacija laboratorija na čemu vrijedno rade svi djelatnici. Budućnost ove struke je blistava, no istovremeno i plaši. Automatizacija laboratorija i sustav kontrole kvalitete postaju imperativ struke i vremena, a na tržištu se pojavljuju sve savršeniji analizatori. Dijagnostičke mogućnosti će se jako povećati, možda i u obliku „pametne kapsule" koja može brzo analizirati problem i odmah početi s liječenjem.Visoka tehnologije pak nikada neće moći zamijeniti čovjeka i njegovo znanje. No to se sigurno neće dogoditi tako skoro" zaključuje Tadijanović.