Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti (IUATLD) 24. ožujka 1982. godine predložila je obilježavanje ovog dana s ciljem upoznavanja svjetske javnosti kako je tuberkuloza i danas veliki svjetski javnozdravstveni problem. Oko 8,6 miliona ljudi svake godine oboli od tuberkuloze, a procjenjuje se da 1,5 milion godišnje umre.
U Brodsko-posavskoj županiji, tijekom 2012. godine, prijavljeno je 29 novoboljelih što daje incidenciju od 18/100.000 stanovnika
Procjenjuje se da je između 20 i 40 posto svjetske populacije inficirano s Mycobakterium tuberculosis. Na svjetskoj razini cijeli je niz akcija koji pridonose kontroli tuberkuloze tj. prioritetno omogućuju rano otkrivanje bolesnika i adekvatno liječenje. Prepoznata je važnost i potreba za brzim dijagnostičkim testovima, učinkovitim cjepivom kao i bolja financijska potpora u borbi protiv ove bolesti, a često se ističe cilj kako bi u budućnosti u svijetu trebalo biti nula slučajeva smrti od tuberkuloze.
U Hrvatskoj se situacija s tuberkulozom popravlja iz godine u godinu. Dok je sredinom prošloga stoljeća bilo oko 20.000 novootkrivenih bolesnika godišnje, u 2012. godini u Registar za tuberkulozu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prijavljeno je 556 novooboljelih što daje incidenciju od 13/100.000 stanovnika Hrvatske za 2012. godinu.
U Brodsko-posavskoj županiji, tijekom 2012. godine, prijavljeno je 29 novoboljelih što daje incidenciju od 18/100.000 stanovnika kako je usporedno prikazano na grafikonu. Od ukupnog broja prijavljenih slučajeva oko 90 posto otpada na plućni oblik tuberkuloze dok na izvanplućnu tuberkulozu (pleure, urinarnog trakta, limfnih čvorova i drugo) otpada preostalih 10 posto bolesnika.
Tuberkuloza je pratila čovječanstvo u čitavoj njegovoj povijesti.
Za uspješnu borbu protiv ove bolesti, sukladno nacionalnom programu o tuberkulozi, obiteljski doktor često kontaktira patronažnu službu koja u obitelji nadzire uzimanje terapije kada se bolesnik vrati s bolničkog liječenja. Od iznimne je važnosti za kontrolu tuberkuloze timski rad pulmologa, mikrobiologa i epidemiologa kako bi se lanac zaraze prekinuo, a oboljeli uspješno izliječili.
Tuberkuloza je pratila čovječanstvo u čitavoj njegovoj povijesti. Materijalni dokazi oboljenja nađeni su u kostima egipatskih mumija. Epidemijsko širenje tuberkuloze u Europi započinje u 17. stoljeću, a u 18. stoljeću trećina smrti otpada na tuberkulozu u Europi ili u 19. stoljeću kod četvrtine umrlih uzrok je - tuberkuloza. Od 1800. do ranih 1900. godina, tuberkuloza je vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama.
Koch, godine 1882., otkriva uzročnika tuberkuloze. Prva cijepljenja protiv tuberkuloze započinju 1922. godine, a terapija streptomicinom 1946. godine omogućuje po prvi puta izlječenje tuberkuloze. Ipak, na kraju 20. kao i početkom 21. stoljeća tuberkuloza je još uvijek jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu, posebno ukoliko je povezana s HIV infekcijom, ili se radi o infekciji s multirezistentnim bacilom tuberkuloze.
U Hrvatskoj eliminirani su najteži oblici tuberkuloze
Zahvaljujući visokom cijepnom obuhvatu BCG-om novorođenčadi, u Hrvatskoj su danas eliminirani najteži oblici tuberkuloze moždanih opni i milijarni rasapi. Postignut je napredak u dijagnostičkim testovima pa se uz kožni PPD test, radi IGRA (od engl. Interferon (IFN)-gama Release Assay) test povećane specifičnosti i osjetljivosti. Detekcija IFN-gama koji luče periferni limfociti krvi i dovode se u kontakt s tri antigena specifična za Mycobacterium tuberculosis.
Plućna tuberkuloza, kao i ona što zahvaća grkljan je zarazna i širi se od bolesnika koji je izvor infekcije na druge osobe u bliskom kontaktu kapljičnim putem kao infekciozni aerosol kada bolesnik kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se. Udisanjem bacil tuberkuloze dospijeva u pluća gdje se razmnožava. Simptomi plućne tuberkuloze su kašalj s bolovima u prsima, praćen katkad krvavim iskašljajem, gubitkom težine, vrućicom i noćnim znojenjem.
Dijagnoza se postavlja klinički, radiološki i potvrđuje mikrobiološkom izolacijom uzročnika. Infekcija mikobakterijem tuberkuloze ne rezultira obavezno oboljenjem, što ovisi o veličini infektivne doze i obrambenim mehanizmima jer se kod većine ljudi vlastitom otpornošću organizma uništava uzročnik tuberkuloze, te samo manji postotak osoba oboli od aktivne, većinom plućne tuberkuloze. Najbolja specifična primarna prevencija protiv tuberkuloze je cijepljenje. Na obrambene mehanizme u čovjeka utječu mnogi čimbenici kao što su pothranjenost, alkoholizam, stanja oslabljenog imuniteta (imunosupresivna terapija, HIV infekcija, dijabetes), te akutne virusne infekcije mogu znatno smanjiti prirodnu otpornost na infekciju i dovesti do bolesti.
Tuberkuloza je izlječiva bolest
Tuberkuloza je izlječiva bolest ako se otkrije na vrijeme i ako se pravilno liječi. Nepravilno liječenje tuberkuloze dovodi do razvoja teških i dugotrajnih oblika multirezistentne i prošireno rezistentne tuberkuloze i ona postaje bolest od koje se može umrijeti. Među strategijama liječenja ističe se "liječenje pod izravnim nadzorom” (eng. "directly observed therapy” – DOT). Liječenje je zahtjevno i potrebno je tijekom šest mjeseci uzimati kombinaciju četiri različita lijeka (izonijazid, rifampicin, pirazinamid, etambutol) kako bi došlo do izlječenja.
Jedan od ciljeva hrvatskog Nacionalnog programa borbe protiv tuberkuloze jeste rano otkrivanje i rano liječenje oboljelih jer se time izvor zaraze najučinkovitije uklanja iz populacije. Isto tako, cilj je poboljšati pronalaženje kontakata oboljelih od tuberkuloze te ih podvrći epidemiološkom nadzoru ili ev. kemoprofilaksi. Ove aktivnosti nastoje smanjiti rezervoar budućih tuberkuloza. Kako je prijava zarazne bolesti osnova za intervenciju epidemiološke službe, prijava oboljelih od tuberkuloze početak je intervencije. Napokon za kvalitetnu prevenciju tuberkuloze važno je promicati zdrave stilove života i provoditi zdravstveni odgoj napose u posebno ugroženih kategorija stanovnika.
Doc.dr.sc.Marica Miletić-Medved, dr. med, spec. epidemiologije Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, Služba za epidemiologiju i javno zdravstvo
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
zviz24.03.2014. u 14:42
Čisti dokaz da su doktorima važne samo brojke dokazuje i ovaj prilog od prije par mjeseci: "Riječ je o značajnom padu u odnosu na 2011. godinu kada je na isti broj stanovnika na našoj županiji bilo 40 oboljelih. Podaci su... Prikaži sve to koji su zadovoljavajući tim više što je Brodsko-posavska županije, još prije desetak godina, bila nažalost vodeća županija u Hrvatskoj pop broju oboljelih od TBC-a, kazala je s Odjela pulmologije slavonskobrodske Opće bolnice, dr.Zdenka Meter." a dotična liječnica ni sama svojim pacijentima nikada nije objasnila kako se ta bolest širi niti ih je ikada utješila da se ta bolest može i izliječiti i spriječiti. Istina je i da nju ne zanimaju više pacijenti koji su se vratitli iz drugih lječilišta, kao npr.Klenovnikani, već ih samo lagano otpiri neka idu svome lječniku, koji ni sam ne zna šta je TBC....Osim što nikada nitko iz bolnice niti ne nazove ukučane oboljelih od Tuberkuloze, da bi se i oni sami testirali i tako sprijećili daljnje širenje, oni još naruče pacijente i onda ih pošalju u čekaonicu sa ostalim pacijentima da sjede i do tri -četiri sata............ali to u Hrvatskoj nije kažnjivo pa ćemu onda spominjati takve situacije????
-