3652
Prikaza
3
Komentara
SLAVONSKI BROD - Na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve Svetog Geogrija, u slavonskobrodskoj Ulici Andrije Štampara započeli su radovi izgradnje nove crkve.
Staru, izgrađenu po nacrtu arhitekta Predraga Ristića sredinom 1987, godine, samo par godina kasnije, tijekom Domovinskog rata 1991./1992. godinu srušili su vandali koji su se prljavo skrili iza domoljublja. Od tada do danas crkva nije sagrađena. Tek je u njenom dvorištu podignut križ kao znak spomena na mjesto gdje su pravoslavni vjernici imali svoju bogomlju. Unatoč brojnim pokušajima, nastojanja da podignu novu crkvu nisu urodila plodom, ponajviše i zbog nedostatka sredstava.
- Pisali smo i Vladi RH-a čije je ministarstvo u cjelosti financiralo crkve u Karlovcu i Vinkovcima, no za sada na naše su se zahtijeve oglušili - kazao je za SBplus brodski paroh, protojerej-stavrofor Ratko Gatarević. Unatoč ne odgovaranju od strane države, pravoslavni vjernici su ustrajali i na kraju uspjeli prikupiti potrebna sredstva za početak izgradnje crkve.
- Prije dva tri dana očistili smo malo površinu, i eto sada se možemo pohvaliti kako smo započeli sa postavljanjem temelja Posao je to koji bi trebao biti gotov za koji dan. Nakon toga poslove ćemo zaustaviti do proljeća kada ih kanimo nastaviti. A do tada ćemo valjda skupiti i neophodna sredstva za gradnju. Do sada nam je Grad Slaovnski Brod pomogao sa 70 tisuća kuna, tu su i naši pravoslavni vjernici, pomoći će siguran sam i katolička crkva, a nećemo odustati niti od traženja pomoći od strane države - rekao je brodski paroh Gatarević, dodajući kako je po projektu vrijednost radova na budućoj crkvi oko 3,5 milijuna kuna.
Uvjeren je kako će sredstva biti skupljena te crkva izgrađena identična onoj od prije rata. Tloocrtne dimenzije su joj 20,40 x 15,60 m, a smještena je na čestici površine cca. 1538 m2. Tlocrtna bruto površina je 214,47 m2, a izgrađenost čestice 13,9 posto. Građevina ima višestrešni krov promjenjivog nagiba, koji se sastoji od kupola, svodova i ravnih dijelova, a pokriven je bakrenim limom promjenjivog nagiba. Nakon završetka svih radova na novoprojektiranoj građevini, okoliš će biti uređen, a neizgrađene površine oplemenjene, popločene i ozelenjene. Parkovno oblikovana površina iznosit će najmanje 20 posto ukupne površine građevne čestice.
- Veselimo se izgradnji crkve i mi ali i naši vjernici, njih 400 obitelji koliko ih je na području brodske parohije koja pokriva područje od Lužana do Donjih Andrijevaca. Mala je to brojka u odnosu na onu prijeratnu. Ako kažem da je tada ovdje bilo pet svećenika onda možete vidjeti kolika je to razlika. Ali vjerujem da dolaze nova vremena u kojima svi moramo raditi na sebi i da će se u tom svjetlu pokrenuti određene stvari i u samom broju vjernika - poručio je brodski paroh Ratko Gatarević.
Marko Omčikus, povjesničar umjetnosti, bivši direktor Konzervatorskog zavoda Srbije: „Na djelu je 'strašan konzervativizam', po kome je Bizant izvor i utoka svega, pa se, pored izgradnje novih crkava, u tome ide tako daleko da se u Vojvodini neke barokne crkve... Prikaži sve građene u vreme Marije Terezije prekrajaju u bizantski stil, i slobodno se može reći da se radi i o falsifikatima. Crkva je za izgradnju pojedinih hramova raspisivala i natječaje, ali su nekim čudom prve nagrade uvijek dobivali oni koji nisu tragali za nečim novim, već bjesomučno kopirali bizantski stil. Istina, bilo je projekata koji su predlagali nešto novo, koji su čak bili i drugonagrađeni, ali nikad nisu izvedeni." Po Omčikusovim riječima, za ovakvo stanje u crkvenom graditeljstvu danas, najveću odgovornost snosi crkvena hijerarhija, odnosno njen konzervativni dio koji je u većini. Arhitekt Branislav Mitrović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu kaže kako promjena stilova u srpskom crkvenom graditeljstvu tijekom skoro tisućugodišnje povijesti govori o zemljopisnom prostiranju Srpske crkve i pozitivnoj namjeri da se prilagođava vremenu, stilu i mjestu gdje se nalazi, što svjedoči i o njenoj vitalnosti i da je teško reći gdje je srž problema: u investitoru, odnosno crkvenoj hijerarhiji, ili u projektantima. "Problem sigurno postoji u naručitelju posla i njegovom eventualnom ekstremnom konzervativizmu, ali su problem i projektanti koji su kompromisno, bez osobnih stavova koje bi mogli obraniti pred investitorom, spremni načiniti sijaset ustupaka izravno na štetu kvaliteta proizvoda." A loš proizvod, kaže, naročito ako je o sakralnom objektu riječ, šteti svima, ponajviše investitoru.
SPC nema arhitektonski kanon, ali ona 'službena', kao i vjernici, imaju jasnu tradicionalnu predodžbu o crkvenoj arhitekturi koja, kao takva, u elementima raščlambe prostora, oblicima i linijama mora se oslanjati na arhitekturu duhovnog izvorišta pravoslavlja – Bizanta. To, pak, ne... Prikaži sve znači kako ne mogu bez ikakvih problema i ograničenja u projektiranju bogoslužnih prostora ići u pravcu 'gesamtkunstwerka' (S. Limani) – sveobuhvatnog, univerzalnog umjetničkog djela, zapravo sinteze nekoliko različitih umjetnosti) jer i pored usklađenosti s prostorom i vremenom (u svakom, pa i arhitektonskom smislu) i tu se otvara prostor za iteraciju – ponavljanje i obnavljanje arhitektonskih elemenata najznakovitijih za povezanost sa spomenutim duhovnim izvorištem. U emisiji RTS-a Moderna arhitektura u Srbiji - ličnosti i poetike (2003.), arhitekt Aleksandr Stjepanović, kada je govorio o karakteristikama moderne arhitekturu u Srba u 20. stoljeću, posebno poslije 1945. godine, a riječ je bila o ukupnoj, pa i crkvenoj arhitekturi, ona (moderna srpska arhitektura) „odmjereno prati okruženje, sadržaj i oblik u koji utiskuje svoj izraz. Konačna arhitektonska forma rezultat je usklađivanja svih tih elemenata i njihovog suzvučja.“ A akademik i arhitekt Branislav Mitrović, uz akademika i arhitekta Borisa Podreku, koautor hrama sv. Kirila i Metodija u Jajincima, selu desetak kilometara udaljenom od Beograda, u kontekstu jedne druge rasprave o recentnoj pravoslavnoj arhitekturi, rekao je: „Danas vlada poplava kompilatorskih projekata koji doslovno preslikavaju stare hramove poput Gračanice, ne unoseći elemente suvremenog graditeljskog i arhitektonskog razmišljanja u te objekte.“ Uvažen akademik SANU-a vjerojatno je imao u vidu i ovu gradnju u Slavonskom Brodu. Ako ne, jasno je kako je upravo na takve građevine mislio.
Kada je sredinom svibnja ove godine najavljena gradnja (OVAKVE) zgrade pravoslavne crkve u Slavonskom Brodu, u nekoliko komentara, napisao sam ovo: Načelno podupirem gradnju pravoslavne crkve u Slavonskom Brodu. Štoviše, spreman sam i pomoći s nekoliko dnevnica osobnim radom (a... Prikaži sve građevinskog iskustva mi ne nedostaje). Prvo: za takav objekt nije nadležni nisu smjeli izdati građevinsku dozvolu jer izgradnjom takvog objekta u to vrijeme nije bio cilj zadovoljiti vjerske potrebe pravoslavnih građana Slavonskog Broda i okolice, nego sudjelovati u velikosrpskom projektu koji je osmislila SANU i SPC. Gradnjom objektata koji su po arhitektonskim obilježjima krivotvorina vremena nastanka, uz ideju i cilj rušenja svega hrvatskog (i katoličkih crkava, što se pokazalo u praksi) trebalo je u (hvala Bogu, neostvarenoj perspektivi) pokazati "Mi smo, bre, ovde odvajkada". Sve pravoslavne crkve u Slavoniji, Srijemu, Bačkoj i Banatu, imaju izrazita barokna odnosno neobarokna obilježja kakva je imala i pravoslavna Saborna crkva "Svetog Georgija" u kojoj je kršten Branko Radičević, a koja se je nalazila u ulici Dr Andrije Štampara u blizini Opće bolnice "Dr Josip Benčević" u Slavonskom Brodu (danas parkiralište preko puta Tržnice). Ovako je izgledala ta pravoslavna crkva prije II. Svj. rata: http://www.gk-srbije-vukovar.hr/images/spomenici/brankocrkva1.jpg Kako bih do kraja bio jasan: onaj tko danas podržava obnovu objekta takvoga izgleda izdajnik je hrvatskog naroda i nacionalnih interesa, pa bio to Gradonačelnik, Župan, Predsjednik Gradskog vijeća, Predsjednik Županijske skupštine, Dekan Brodskog dekanata, nadbiskup Hranić, kardinal Bozanić ili ma tko drugi. Konačno, o gradnji jednog takvog objekta, i prije političke odluke, mišljenje bi trebala dati Hrvatska komora arhitekata. Sada tim svojim komentarima dodajem: Gotovo dvije godine su potrošene za izdavanje suglasnosti za gradnju katoličke crkve bl. Alojzija Stepinca u naselju Andrije Hebranga u Slavonskom Brodu jer je bilo protivljenja izgradnji zvonika koji se, po onima koji su se protivili, ne uklapa u postojeću arhitekturu. Moderan, jednostavan arhitejtonski oblik da se ne uklapa u moderna arhitektonska rješenja kakva su na Hebrangu!? Slika buduće crkve sa zvonikom na Hebrangu: http://www.sbplus.hr/_Data/Galerija/1436_20130207154418640.jpg Ili je, i u jednom i u drugom slučaju, neka druga (a ista) igra u pitanju?