SLAVONSKI BROD - Prva židovska obitelj u Slavonski Brod se doselila 1851. godine, samo godinu dana nakon što je Austro – Ugarska Monarhija Židovima priznala građanska prava i dopustila im naseljavanje na području bivše Vojne krajine. Pet godina kasnije, u Brodu je bilo 16 židovskih obitelji, a za desetak godina, u gradu i okolici, više od stotinu, dok je 1921. godine židovska zajednica brojala 653 člana. Židovsko groblje je nastalo sredinom 19. stoljeća, a do kraja stoljeća je bila završena i sinagoga i to na mjestu današnje Fine. Sinagogu su 1941. godine, sa zemljom sravnili, Nijemci. Mnogi su Židovi završili u koncentracijskim logorima, pa su Drugi svjetski rat, na žalost, preživjeli tek malobrojni brodski Židovi, a zbog nemara, i onima ukopanim na židovskom groblju, prijeti da im se izbriše svaki trag. Naime, židovska mrtvačnica već više od 70 godina propada, na ulazu je upozorenje od urušavanja, dok spomenici i grobnice propadaju.
Iako Židovska općina, koja danas broji 20-ak članova, od kojih samo desetak živi u Brodu, na čelu s predsjednikom Lavoslavom Špicerom, želi da se konačno uredi i primjereno održava posljednje počivalište pokojnih sugrađana, problem su neriješeni imovinsko–pravni odnosi. Naime, prema katastarskom izvodu na parceli od 3464 m četvorna, na kojoj se nalazi groblje, čak su tri vlasnika i to: Bogoštovana izraelistička općine SB, odnosno Židovska općina Slavonski Brod, koja ima udio od 230/1000, udio 281/1000 imaju Hrvatske željeznice, a Grad Slavonski Brod udio 489/1000.
- S bivšim gradonačelnikom Vukelićem je bio dogovor da se zemljište prepusti Gradu, koji bi zauzvrat uredio groblje, no memorandum nikada nije proveden u djelo, - kaže Lavoslav Špicer, podsjećajući da je Ministarstvo kulture brodsko židovsko groblje stavilo pod preventivnu zaštitu. Špicer dodaje da, na pismo upućeno gradonačelniku Mirku Duspari 8.kolovoza 2009. god, u kojem se traži rješavanje tog pitanja, kao i na zahtjev za razgovor u siječnju ove godine, nikada nije dobio odgovor.
Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara pak ističe kako je Grad od Židovske općine kupio višak zemljišta za oko 600 000 kn prije dvije godine te da je ŽO imala obvezu s tim novcem urediti mrtvačnicu.
- Uz parcelu na kojoj se nalazi groblje, ŽO je imala u vlasništvu i dvije parcele iza groblja. Na jednu se bespravno 1968. godine upisao Komunalac i želimo da nam se to vrati, a mali dio treće parcele jesmo prodali Gradu. Međutim, za kompletno uređenje groblja treba oko 2 milijuna kn. Prijedlog ŽO je da nam se vrati oduzeto vlasništvo, pa ćemo mi višak zemljišta prodati Gradu, tim sredstvima urediti groblje i potom ga predati Gradu na upravljanje, kako bi se moglo proglasiti zaštićenim Spomenikom kulture i staviti pod zaštitu resornog ministarstva, - kaže Špicer, dodajući da je za povrat oduzete imovine spreman ići i u institucije van RH, a koje se bave upravo problemima imovine oduzete Židovima.
- Grad je prije nekoliko godina planirao urediti taj prostor jer nam je trebao dio zemljišta za objedinjavanje parcele oko vrtića. Prema procjeni sudskog vještaka, taj smo dio kupili za 599 tisuća kuna, uz uvjet da gospoda iz Židovske općine, o svom trošku, urede mrtvačnicu te jedan dio pretvore u muzej, za što smo imali projektnu dokumentaciju, - ističe brodski gradonačelnik Duspara. – Grad je svoju obvezu ispunio, platio kupljeno zemljište, no do danas groblje nije uređeno, pa ne stoje prozivke na naš račun, jer bi mi to do sad uredili. Komunalac može, djelomično, preuzeti održavanje groblja, jer ono i je u sklopu kompleksa groblja, ali problem oko suvlasništva ide na pogrešnu adresu. Židovska općina bi se trebala obratiti HŽ-u, a mi možemo za svoj suvlasnički dio na samom groblju reći 'evo mi se odričemo u korist ŽO'. No, oni nisu riješili problem sa HŽ-om. Neka upute dopis Gradskom vijeću i mi ćemo se svog suvlasništva odreći, - poručuje Duspara.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -