Imenovanje vitezom, Zvonimir Bračun i Đuro Miškić, ustvari, dosegnuli su sam vrh statusnog priznanja kojeg laik u Crkvi dosegnuti može. Od sada, pred njima je teži dio 'karijere' - čuvati status viteza u društvu koje generira toliko beščašća.
Dva svećenika i devet
laika, među kojima čak dva Brođanina, Đuro Miškić i Zvonimir
Bračun, u zagrebačkoj su katedrali proglašeni
vitezovima Reda Svetoga groba jeruzalemskog. Dame i vitezovi iz 10 zemalja, te izaslanstvo Suverenog
malteškog vojnog reda prisustvovali su prvom, povijesnom, oviteženju u Hrvatskoj.
Za
izvršavanje zadaća i pristupanje redu, vitezovi su se pripremali dvije godine.
U duhovnoj pripravi pomagao im je fra Darko Tepert koji je u Svetoj zemlji živio 12 godina i
poznaje potrebe tamošnjih kršćana.
Hrvatska magistralna delegacija Viteškog reda u Hrvatskoj uspostavljena
je 21. ožujka 2017. dekretom velikoga meštra kardinala Edwina Fredericka O'Briena. "Vitezovi, po
zadaći i časti posebno povezani sa zemaljskom domovinom božanskog Otkupitelja,
pozvani su boriti se za Kristovo kraljevstvo, širenje katoličke vjere i
djelovati iz ljubavi, te svojim ponašanjem iskazivati odanost Kristovoj crkvi", tijekom
obreda, naglasio je kardinal Josip Bozanić.
'Konjanički Red Svetoga Groba u Jeruzalemu',
nazivan je i 'Red Svetoga Groba u Jeruzalemu' ili 'Vitezovi Svetoga Groba u Jeruzalemu', je rimokatolički papinski
viteški red kojeg su izvorno osnovali austrougarski Regularni kanonici Svetoga
Groba u Bazilici svetog groba u Jeruzalemu. Red je odobren 1113. godine bulom pape Paskala II. Red ipak vuče korijene oko 1099. godine, nakon ulaska kršćana u Jeruzalem,
kada su bili su pod izravnom zapovijedi Godefroya de Bouillonskog, "Branitelja
Svetoga Groba" te vođe Prvog križarskog rata i ujedno prvog vladara
Kraljevine jeruzalen. (Wikipwedia)
Nakon pada Jeruzalema 1187. i
pada Kraljevine Jeruzalem, pravo na stvaranje novih vitezova bilo je isključivo
u nadležnosti franjevačke Kustodije Svete Zemlje, najviši katoličke vlasti u
Svetoj Zemlji tijekom srednjeg vijeka. Godine 1496. papa Aleksandar VI. stekao
je naslov Velikog meštra, koji ostaje među papama sve do 1847. godine. Te 1847., papa Pio IX. ponovno je uspostavio
latinski Patrijarhat u jeruzalemu, a red je bio reorganiziran te dobio
jedinstvenu organizaciju sa Patrijarhom kao
Velikim priorom. Od 1945. godine
Viteški Red Svetoga Groba u Jeruzalemu ima status pravne osobe u kanonskom
pravu te stoji pod izravnom zaštitom pape koji
osobno imenuje Velikog meštra. Trenutni kardinal i Veliki meštar je Edwin
Frederik O'Brien, sa Fouadom Twalom,
latinskim patrijarhom Jeruzalema, kao Velikim priorom.
Danas se procjenjuje da red ima oko 23.000 članova u 52
namjesništva diljem svijeta, uključujući i vladare, prinčeve i njihove supruge,
te šefove država iz zemalja kao što su Španjolska, Belgija, Luksemburg i
Lihtenštajn. Sjedište Reda se
nalazi u palači Della Rovere, a službena crkva je crkva sv. Onofrija. Obje
građevine su smještene u Rimu, u blizini Vatikana. Viteški Red Svetoga Groba u
Jeruzalemu je uz Suvremeni malteški vojni red i Teutonski viteški red jedini
viteški red koji djeluje neprekinuto od svog osnutka.
Mada su
obojica bili na putu, uspjeli smo kontaktirati brodske Vitezove i dobiti
prigodne izjave.
Zvonimir Bračun nam je
pojasnio kako je bilo moguće da, od prvih 11 hrvatskih vitezova koji su
oviteženi u Hrvatskoj, dvojica budu iz
Slavonskog Broda.
"Za vrijeme
njegova četverogodišnjeg boravka u Slavonskom Brodu, s fra Mariom Crvenkom uspostavili smo vrlo blizak odnos. Budući da je
prije više od 30 godina i sam postao vitez, predložio je naše pristupanje tom
Redu. Naime, jedini način ulaska u Red jeste da vas predloži netko od vitezova.
Nakon više od dvije godine odlaska u Zagreb na duhovne pripreme na Kaptolu, postali smo
spremni za oviteženje. Temeljna zadaća reda jeste pomaganje malobrojnim i ugroženim
kršćanima u Palestini, a uloga vitezova u toj zadaći jeste prikupljanje pomoći
za izgradnju škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i svega onoga u čemu tamošnji
katolici oskudijevaju".
Zbog čega je s
fra. Crvenkom postao blizak Zvonimir nije govorio, međutim, sami smo saznali
kako je Bračun, svojim radom i ponašanjem u zajednici, stekao toliki ugled u
Crkvi da je imenovan fratrom laikom. Na naš upit neka nam kaže što je pomislio
kad je na ramenima osjetio oštricu mača i čuo riječi imenovanja vitezom,
Zvonimir je kazao: "Gospodin Bog i Bog moj".
"Osjećao sam iznimnu čast i ponos što sam jedan među prvim vitezovima ovog reda u našoj zemlji. Osim časti, ovo je velika odgovornost te ćemo nastojati pomoći kršćanstvu u Svetoj Zemlji i očuvanju duhovnosti u svijetu", za SBplus kazao je Đuro Miškić.
Imenovanje vitezom, Zvonimir Bračun i Đuro Miškić, ustvari, dosegnuli su sam vrh statusnog priznanja kojeg laik u Crkvi dosegnuti može. Od sada, pred njima je teži dio 'karijere' - čuvati status viteza u društvu koje generira toliko beščašća.