SLAVONSKI BROD - Nakon duge i teške bolesti, jutros, u 85. godini života, samo dva dana prije svojega rođendana, napustio nas je jedan od najznačajnijih suvremenika, Brođanin, akademski slikar Predrag Goll.
Višnja Flego 2002. godine u Hrvatskom biografskom leksikonu o Predragu Gollu je napisala:
"Predrag Goll (Gol), slikar (Pisarovina, 15. X. 1931). Maturirao 1952. u Slavonskom Brodu, diplomirao 1956. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (Đ. Tiljak), gdje je 1958. završio slikarsku specijalku A. Mezdjića. God. 1963–64. specijalizirao restauriranje u Zavodu za likovnu umjetnost JAZU u Zagrebu.
Bio je slobodni umjetnik u Novim Perkovcima do 1963. kada započinje galerijsku službu u Osijeku gdje je do 1968. bio kustos restaurator Galerije slika (danas Galerija likovnih umjetnosti), potom osnivač i voditelj Galerije „Zodijak", a od 1975–91. ravnatelj Galerije likovnih umjetnosti. Početkom 1992. postaje voditelj Galerijskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, a 1996. ravnatelj Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda i Donacije Branko Ružić i suvremeni hrvatski kipari i slikari.
- Sklon istraživanju, a oslonjen na tradiciju modernoga hrvatskog slikarstva te vezan za baštinu i ozračje Slavonije, stvara likovni opus u kojem se, uz prevladavajući realistički pristup, javlja apstrakcija, približavanje nadrealizmu i informelu, geometrizam i spajanje utjecaja kubizma i apstrakcije. Slika s istančanim osjećajem za boju i sintezu oblika krajolike, portrete, autoportrete, figuralne i apstraktne kompozicije, rjeđe mrtve prirode, aktove i interijere, a u najnovije vrijeme narodne običaje i nošnje te sakralnu tematiku. Motive uranja u sumornu slavonsku rasvjetu, pokatkad u nestvarnu zračnost ili pak u mediteransko svjetlo Bala gdje često boravi.
U ranom razdoblju (1958–63), u kompozicijama s ljudskim likovima i predjelima, predočava bezizglednost postojanja (Rat, 1962; Starenje, 1963). Slika najviše u ulju dodajući različite materijale i odbačene predmete (pijesak, sadru, drvo, metal), mračnim i suženim spektrom. Zapažena su njegova rješenja prostora i svjetla u makedonskim krajolicima s motivima arhitekture (Stari Prilep, 1959). U ranom osječkom razdoblju osjeća se trag sumorne stvarnosti Perkovaca (Zatočenik, 1963). Potom se u crtežima tušem s puno grafizma (Mala obiteljska kronika) i dodatkom tempere (Metamorfoze, 1968) isprepleću zbilja i san. Istovremeno, zauzet žarom boje, na pop-artovski način stvara ciklus slika o mladima (Portret mladih, 1968).
Potkraj 1960-ih sve učestalije radi motive Osijeka u ulju, akvarelu i grafici, baranjske krajolike u akvarelu. Na poč. 1970-ih akvarel postaje dominantnom tehnikom, a krajolik temom. Nastaju lirski krajolici (Zeleni otok, 1976), akvareli posvećeni Slavonskom Brodu, seljačka dvorišta, stare kuće (Iz Bebrine, 1975; Iz Erduta, 1976). Slika predjele uz Savu i Dravu profinjenim zelenim i sivim tonovima (Na Savi, 1981–82). Početkom 1980-ih u ciklusu uljenih slika u kojima preteže arhitektura i plava boja, ukida granicu između objekta i prostora. Usmjeren prema konstruktivnoj razradi površine, gradi akvarele na promišljenom odnosu ploha (Crkva sv. Mihaela u Tvrđi, 1980), slika apstraktne krajolike geometrijske kompozicije (Svjetlo iz pejzaža, 1983. i Iz Bala, 1985). Stvara ciklus geometriziranih akvarela kubističke poetike (Drvo-voda, 1983; Jesen na Ozlju, 1986; Lapuh I, 1988; Vjetrenjača, 1992; Mrtva priroda I, 1995).
U najnovije vrijeme slika crljenicom, a upotrebljava je razrijeđenu kao akvarel i pastuozno (Krist čuva Bale, 1998). Pored akvarela, G. posebnu pozornost posvećuje crtežu, kontinuirano od 1956. Bilježi svakodnevicu, crta olovkom, ugljenom, perom i pastelom, najviše portrete (Jure Kaštelan, 1985) i putopisne skice iz slavonskih i drugih mjesta. Radi obojene geometrične crteže (ujedno prvi geometrični akvareli) i crteže naglašene napetosti svjetla i tame (Prostor – oblik I, 1996, olovka, crni gvaš). U ciklusu Šokci i tambure (1995, kreda u boji, akvarel) prenosi ritam u strukturu crteža.
Radio inscenacije glazbenih (L. Dallapiccola: Zatočenik, 1963) i dramskih predstava (P. Čimbur: Platane na zimskom nebu, 1969) za HNK i Miniteatar u Osijeku.
Izlaže od 1950, samostalno u Zagrebu (1964, 1977, 1980, 1986–88, 1990, 1995–96), Osijeku (1967. s B. Kopićem, 1968, 1975. s K. Kernom, 1978, 1980, 1984–85, 1987–88, 1990–91, 2000), Vinkovcima (1969, 1982, 1990), Trstu (1971), Slavonskom Brodu (1972, 1974, 1980. s K. Kernom, 1987–88, 1996), Đakovu (1976), Samoboru (1976. s K. Kernom), Čakovcu (1977. s V. Androićem i Z. Manojlovićem, 1985), Vukovaru (1978), Bidefordu (1985), Ozlju (1988), Alkmaaru (1992, s M. Greglom i I. Katićem) i Pečuhu (1999), a skupno, između ostalog na izložbama Makedonski pejzaž (Skoplje 1960), ULUH/HDLU (od 1961; HDLU Osijek od 1982), Zagrebački salon (od 1965), Biennale Slavonaca (od 1967), Jesenji salon (Pariz 1967), Zagrebačka izložba crteža/Hrvatski trijenale crteža (1969, 1993, 1996), Brodski likovni krug (Slavonski Brod 1977, 1981–83, 1986, 1989), Biennale akvarela Jugoslavije (Karlovac 1979, 1981, 1987, 1989), izložbama slavonskih i osječkih likovnih umjetnika te baranjske i rovinjske umjetničke kolonije.
Suosnivač je i sudionik akvarelističkih kolonija Sava u Slavonskom Brodu (od 1980) i Slavino proljeće u Ozlju (1981–87). Sudjelovao je u osnivanju Biennala Slavonaca, Memorijala Ive Kerdića, Spomen-galerije Ivan Meštrović u Vrpolju te Hrvatskog triennala akvarela (Karlovac – Slavonski Brod 1998), koncipirao je važne tematske (autoportret, mrtva priroda, lik i figura u novijem hrvatskom slikarstvu) i monografske izložbe, pokrenuo i uređivao izdanja osječke Galerije. Utemeljio je Kabinet akvarela Galerije u Slavonskom Brodu te izdavačko-izložbeni projekt Dva stoljeća likovne umjetnosti Broda".
Ovomu valja dodati i da se imenom Predrag Goll zove i privatni galerijsko-izložbeni prostor u Slavonskom Brodu, odnosno galerija u vlasništvu obitelji Lukić, u čijem radu je, kao umjetnički savjetnik, pokojni Goll ostavio značajan trag.
Posebno treba istaknuti Gollov slavonskobrodski kulturni panoptikum kojim je pokojni slikar na sebi svojstven, slikarski način, dokumentirao sve značajnije osobe i kulturne događaje u Slavonskom Brodu. Riječ je o gotovo 150 portreta istaknutih kulturnih djelatnika, književnika slikara, političara... koje je Goll portretirao dok su slikali, promovirali knjigu, svirali ili govorili... bilježeći na taj način dio povijesti. O tome je likovni teoretičar Bogdan Mesinger, među ostalim rekao:
- Jedinstvenu dokumentaciju kakvu ne posjeduje niti jedan grad u Hrvatskoj, Goll je stvarao u sjeni - godinama bilježeći kredom, olovkom, akvarelom... duhovni život svoga grada... Osim o izložbi na otvorenju koje je to Mesinger rekao, SBplus je puno puta makar spomenuo ili posebno istakao sudjelovanje Predraga Golla na raznim kulturnim i drugim važnim događajima u Slavonskom Brodu, a o jednoj njegovoj izložbi nadahnuto je pisao i kolumnist SBplusa, Borislav Stipić.
Goll je slikao i izlagao, praktično, do samoga kraja svojeg bogatog stvaralačkog života. Tako je prije tek nešto manje od mjesec dana u Hrvatskom klubu August Šenoa u Pecsu (Madžarska) otvorena njegova izložba "Portreti hrvatskih književnika, znanstvenika i književnih kritičara i umjetnika iz Hrvatske i Mađarske” za koju je neke portrete mađarskih umjetnika i književnika, prema fotografijama, radio neposredno pred izložbu.
Grad Slavonski Brod odao je priznanje svojem znamenitom sugrađaninu Predragu Gollu tako što je „za sveukupan doprinos brodskoj i hrvatskoj kulturi i umjetnosti, a posebice za iznimna ostvarenja na unaprjeđenju likovnog i kulturnog života grada i Brodskog Posavlja, za ljubav prema Brodu i domovini Hrvatskoj, iskazujući poštovanje i zahvalnost svojih građana", dodijelio 'Zlatnu čaplju' – nagradu za životno djelo (2005.) te 'Štit Berislavića' (2012.).
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -