2089
Prikaza
0
Komentara
Odgovor na pitanje iz naslova teksta pokušali su dati sudionici Okruglog stola na kojem se
raspravljalo o mogućnostima istraživanja prašumskih područja, njihovim upravljanjem i mjerama zaštite.
SLAVONSKI BROD - Povodom razminiranja i obilježavanja 50. obljetnice službenog proglašenja prašume Prašnik specijalnim rezervatom šumske vegetacije, u Velikoj vijećnici županijske uprave upriličen je Okrugli stol na kome su stručnjaci iz ovog područja raspravljali o mogućnostima istraživanja prašumskih područja, upravljanjem takvim područjima kao i mjerama njihove zaštite. Naravno sve u okviru Zakona o šumama i Zakona o zaštiti prirode. Prezentacije su održali eminentni hrvatski stručnjaci kao i gosti iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Prašnik je prašuma hrasta lužnjaka u blizini ceste Okučani - Stara Gradiška i jedini je ostatak u svijetu poznatih starih slavonskih nizinskih hrastovih šuma te jedina nizinska prašuma u Hrvatskoj, koja je 25 godina bila nedostupna zbog mina.
Prašnik je prašuma hrasta lužnjaka u blizini ceste Okučani - Stara Gradiška i jedini je ostatak u svijetu poznatih starih slavonskih nizinskih hrastovih šuma te jedina nizinska prašuma u Hrvatskoj. Izuzet je iz redovitog gospodarenja još 1929. godine, a 1965. proglašen posebnim rezervatom šumske vegetacije. Nažalost, Prašnik je područje koje punih 25 godina bilo nedostupno zbog mina. Zadnja istraživanja proveo je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Zavod za istraživanja u šumarstvu objavio je studiju ekološko-uzgojnih osobina 1979 g. Od tada, 36 godina, nema nikakve nove valorizacije ovog važnog područja. Prof.dr. Dalibor Ballian sa šumarskog fakulteta u Sarajevu, u sklopu svoj prezentacije, predstavio je gotovo sva prašumska područja na prostoru BiH, i posebno izdvojio jedan problem koji muči sva prašumska područja u regiji, a to je regeneracija jele. Naime, ona je važan dio prašumskog ekosustava, no ujedno služi kao hrana krupnoj divljači, te je vrlo teško, u okviru zakonskih mogućnosti, nositi se s ovim problemom, a da se ne utiče na smanjenje populacije vrsta.Sadržaj prezentacije Javne ustanove "Natura Slavonica" mogao bi biti zaključak kako bi trebalo upravljati sa svim prašumskim područjima, što ne mora nužno biti trošak i opterećenje za zajednicu, već može doprinijeti razvoju ruralne sredine kroz ekonomski isplativu aktivnost uz i u zaštićenim područjima. Prije svega, temeljem zakona potrebno je izraditi Program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite i sastavni je dio šumskogospodarskog plana. Nakon toga, potrebno je uspostaviti i organizirati inventarizaciju svih sastavnica bioraznolikosti i georaznolikosti, kartirati ugrožene vrste, stanišne tipove i geolokalitete te osigurati njihovo stalno i pravodobno dopunjavanje.
Konkretne mogućnosti za projekte daljnjeg razvoja prašumskih područja nalazi se u europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj, odnosno u mjeri osam koja predviđa ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma. Kroz kvalitetno pripremljene projekte aplicirane na ovaj Fond, a čiji intenzitet potpore je čak sto posto ukupno prihvatljivih troškova, aplikanti, odnosno šumoposjednici, trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, prašumska područja mogla bi obogatiti poučnim stazama, vidikovcima i ostalom odgovarajućom infrastrukturom.
O zaštiti prašuma i njihovom unapređenju na okruglom stolu govorili su: prof. dr.sc. Damir Baričić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu, dr.sc. Tomislav Dubravec sa Hrvatskog šumarskog instituta u Zagrebu. prof.ing,. Valentin Laurić sa Universidad Nacional del Sur iz Argentine, Damir Jelić iz Uprave šuma podružnice u Novoj Gradiški te Davorin Marković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode RH iz Zagreba. (bpz)
Komentari
0
Najnoviji
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -