3032
Prikaza
6
Komentara
SLAVONSKI BROD - Kako Google nije svemoguć potvrđuje i činjenica da pojma nema gdje se nalazi slavonskobrodska Splavarska ulica. A svaki Brođanin uputit će vas na jugoistočni kraj grada, ako ga upitate zna li gdje je jedan od zaštitnih znakova (hrv. brand) tog grada na Savi.
I zaista, puno je Brođanki i Brođana koji često uživaju šetajući Splavarskom ulicom, a još više je onih koji na svome mobitelu ili računalu - u bilo koje doba dana ili godine - vidjeli su taj bajkoviti dio najvećeg postsocijalističkog industrijskog grada na granicama Europske unije.
Zadnje subote u kolovozu je Dan splavara. Sami će reći kako je to njihov kirvaj, kad na svojim splavima dočekuju prijatelje i rodbinu kako bi se s njima družili do kasno u noć. Dapače, na veče priređuju bakljadu. Tada s upaljenim bakljama na čamcima plove do mosta, a potom, nošeni Savom, spuste se do Malog gradskog kupališta.
"Venecijanske noći"
- To je dio tradicije s početka prošlog stoljeća, kada su između dva rata stari Brođani održavali bakljadu pod nazivom „Venecijanske noći", svojevremeno, suradnioci SBplusa Mariji Radošević, kazao je Zdravko Grčević, predsjednik udruge splavara „Čika Mata Marković".
"Ženski splav"
Za većinu stanovnika ulice na vodi, koja sada broji više od 80 kućica, dolazak na splav znači prije svega mir, ljepotu, pjev ptica, zrcaljenje okoliša u ćudljivoj rijeci, susret s ljudima... Među njima je i Božena Verhas, zaljubljenica u rijeku od malih nogu. Na splavi koju je izgradio njezin suprug najčešće se druži s prijateljicama pa ovu kućicu na vodi mnogi i vide kao „ženski splav", a na stolu se često nađu domaći specijaliteti - soparnik, kiflice, štapići, kobasice s roštilja, ajvar, domaći kruh, šeri, rakija (ispečena na susjednoj splavi).
- Tu smo odrasli, naučili plivati, uživamo svakog trenutka ljeti, ali i zimi. Prava je uživancija doći popiti kavicu, popričati... Kada smo ljuti, nervozni, ovdje se ispričamo, izjadamo i bude nam dobro. Često dođemo, sjednemo, gledamo u vodu i šutimo... Gledamo kako Sava teče i tada kao da odnosi sve što nam je teško, zbog čega smo tužni... To nam dođe kao društvena terapija - kazivale su tada gospođe Verhas i Lojen.
Kako ništa propisano nije, presudna je samokontrola
Nažalost, rijeku Savu, njezinu obalu, raslinje, život u njemu... ne doživljavaju svi na isti način.
Budući da za Brodsko-posavsku županiju i Grad Slavonski Brod, Gruntovnicu i Katastar, Hrvatske vode i druge institucije, pa niti za Google, Splavarska ulica ne postoji, ništa u njoj propisano nije. Zbog toga, svatko se ponaša sukladno svome kulturnom i karakternom kodu. Za održanje zajednice, presudni su nepisana pravila i samokontrola.
Jedno od tih pravila je da se u prostor smije intervenirati tek po dopuštenju Hrvatskih voda koje su, od ove godine, i službeno zadužene za očuvanje tog dijela savsku obale.
Navodno, želeći spriječiti eroziju obale, jedan od stanara Splavarske ulice malo se zigrao te, bez odobrenja nadležnih, projekta i kvalificiranih izvođača, pristupio je betonaži obale prema vlastitom stručnom i estetskom nahođenju. Posljedice tog 'zahvata u prostoru' vidljive su na priloženim fotografijama.
Ukazivanjem na postupak kojeg će ljudi karakterizirati u rasponu od benevolentnosti do vandalizma, ustvari, potičemo državu neka i ovaj dio Hrvatske, hitno, akceptira kao prostor zajednice koja vapi za uređenjem međusobnih odnosa građana u ulici i ulice s Gradom.
"... na veče priređuju bakljadu..." Zašto srbizam kad se ispravno hrvatski kaže "na večer". U Hrvatskoj je ispravno reći "Dobra večer", a ne "Dobro veče". Tako se govori u Srbiji. Suština teksta je najbitnija, ali bilo bi dobro malo povesti... Prikaži sve računa i o hrvatskom pravopisu.